Nedopustive su izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom kojima će se ograničavati i smanjiti obim prava direktno svim poslodavcima, a indirektno osobama s invaliditetom zato što neki pojedinci, eventualno, nesavjesno i nezakonito postupaju, a upravo je to ono što se planira predloženim rješenjem, kazala je u razgovoru za Portal RTCG izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić.

Oštre kritike civilnog sektora na Nacrt zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom već neko vrijeme su upućene Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga ali i Zavodu za zapošljavanje Crne Gore. Razgovor sa Vujačić rađen je nakon okruglog stola održanog u okviru javne rasprave o ovom dokumentu, a od resornog ministarstva od tada do danas nijesmo dobili odgovore o važnim pitanjima koja se tiču ove teme.

Kako bi izrazili nezadovoljstvo dokumentom, UMHCG je organizovao protest na Rimskom trgu pod sloganom Mi smo stvarnost, vi ste mit.

Problematizovanje porasta broja zaposlenih OSI udar i na institucije

Vrlo je sporan i neprihvatljiv narativ i način komunikacije nadležnih institucija koje povećanje broja poslodavaca i broja zaposlenih osoba s invaliditetom problematizuju samo po sebi. Ovo posebno imajući u vidu da je cilj važećeg Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti lica sa invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada, uz otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogućnosti. Uostalom, problematizovanje porasta broja zaposlenih osoba s invaliditetom i poslodavaca koje ih zapošljavaju je jak udar i na same institucije, jer su valjda i one radile na tome da se poveća broj zaposlenih, odnosno smanji broj nezaposlenih s evidencije, i da se uključi što više poslodavaca kako se ne bi desila segregacija osoba s invaliditetom, odnosno tzv. segregišuće radno okruženje u kojem većinu zaposlenih kod nekog poslodavca čine osobe s invaliditetom, pojašnjava Vujačić za Portal RTCG.

Podsjeća da je Zavod za zapošljavanje podsticao zapošljavanje osoba s invaliditetom projektima za zapošljavanje – grant šemama koje su od 2015. godine raspisivane svake godine, najmanje jednom godišnje, a u nekim godinama i po dva puta.

Javnim pozivima za te projekte, čiji su iznosi bili od pola miliona do tri miliona eura, definisani su ciljevi i minimalni broj osoba s invaliditetom koji se moraju uključiti u projekte, kao i broj onih koji moraju biti zaposleni tokom i nakon realizacije projekata.

Na primjer, Javnim pozivom raspisanim početkom 2020. godine predviđena je ukupna indikativna suma od tri miliona eura, uz obavezu da se uključi najmanje 480 lica sa invaliditetom, a najmanje polovina projekata treba da rezultira zapošljavanjem nakon završetka projekta. Svi projekti početi u jednoj kalendarskoj godini sprovodili su se i dijelom naredne. Takođe, trebalo bi imati u vidu da je i sam budžet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju povećavan od 2017. godine, što logično podrazumijeva i povećanje broja poslodavaca, istakla je Vujačić.

Kako kaže, uprkos cilju važećeg Zakona i podsticajima poslodavaca da zapošljavaju osobe s invaliditetom, i dalje je na evidenciji nezaposlenih preko 8.600, dok je za skoro 17 godina od primjene zakona zaposleno svega 4.550. 

Projekcija definisana 2007. tokom pripreme važećeg zakona bila je da će se subvencije koristiti za oko 7.300 osoba s invaliditetom i jasno je da to nije postignuto. Navedeno bi bio dovoljan razlog da Ministarstvo priprema izmjene i dopune zakona, samo ukoliko ima za cilj ostvariti projekciju iz 2007. i ostvariti u potpunosti cilj – povećanje zaposlenosti, ravnopravno učešće na tržištu rada, otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogućnosti. Naprotiv, ono čini da izmjenama smanji obim do sada garantovanih prava poslodavcima, što će jasno negativno uticati na sve trenutne i potencijalne buduće poslodavce, kategorična je Vujačić.

Ukoliko bi se, pojašnjava, umanjio iznos, odnosno procenat odobrene subvencije jasno je da bi poslodavci pribjegavati smanjenju zarada, otpuštanju zaposlenih s invaliditetom i da bi zaposleni s invaliditetom u većem broju odlazili u invalidsku penziju. 

Trendove zaposlenosti i razloge niske zaposlenosti trebalo je pratiti kontinuirano, sistematski i temeljno. Svi eventualni slučajevi nelogičnosti u primjeni Zakona trebali su biti analizirani, istraženi i, ukoliko su sumnje opravdane, procesuirani. Pitanje je svakako: zašto je država, odnosno institucije koje u ime države imaju nadležnosti u primjeni i praćenju primjene zakona, do sada bila neaktivna? Šta su nadležni organi preduzeli da spriječe i otklone najmanje sumnje u nelogičnosti, a kamoli eventualne zloupotrebe? Ukoliko se utvrdi da je bilo ko, na bilo koji način, zloupotrijebio postojeća zakonska rješenja, treba da odgovara za svoje postupke, bez obzira o kome se radilo. Ova odgovornost mora biti personalizovana, a ne da se, kao što je sada slučaj, cijela populacija neprihvatljivo targetira, poručuje Vujačić.

Nedopustive izmjene Zakona zbog eventualnih nesavjesnih pojedinaca

Smatra da su nedopustive izmjene Zakona kojima će se ograničavati obim prava direktno svim poslodavcima, a indirektno osobama s invaliditetom zato što neki pojedinci, eventualno, nesavjesno i nezakonito postupaju.

A to se planira predloženim rješenjem. Zamislite da se tom analogijom u situaciji kada određeni privredni subjekt ili pravno lice utaji porez svim privrednim subjektima ograniči poslovanje, svima pravo na plaćeno odsustvo zbog onih koji zloupotrebljavaju bolovanje. Na kraju, a bilo bi nebrojeno mnogo paralela, u slučaju onih koji su možda nezakonito ostvarili pravo na penziju, neće se desiti obustava isplate ili umanjenje svih penzija, ako ništa drugo onda zbog pravne sigurnosti, ističe Vujačić.

Izvještajem o radu ZZZCG za 2023. godinu, kako navodi, potvrđuje se da su uprava i zaposleni u Fondu proizveli nagomilana dugovanja, zbog neprihvatljivo dugih kašnjenja sa priznavanjem prava poslodavcima koji su podnijeli zahtjeve za različite vrste subvencija: zarade, asistenta/pomagača u radu i opreme i prilagođavanja radnog mjesta.

U vezi s tim, logično je da su i isplate u 2023. bili veće jer su se izmirivala dugovanja iz prethodnih godina, uz tvrdnju da se to dešava od 2020. godine u kontinuitetu. Tako su neki poslodavci, među kojima je i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, na rješenja za pojedine zaposlene čekali i preko tri do četiri godine. I s tog aspekta treba sagledati ove podatke i postupanje nadležnih, navodi Vujačić.

Kaže da postoji primjer da oprema za prilagođavanje radnog mjesta zaposlene priznata mjesec dana prije odlaska u invalidsku penziju, a 15 mjeseci od podnošenja zahtjeva.

Ona je upravo zbog neadekvatnih uslova rada i čekanja toliko vremena da Zavod prizna pravo bila primorana da na takav način okonča svoj radni odnos, o čemu smo i u pisanoj formi obavijestili Zavod. Pozivam ih da objave i te vrste podataka za sve poslodavce - vrijeme čekanja da pravo bude priznato od trenutka podnošenja zahtjeva i vrijeme isplate subvencije od trenutka podnošenja zahtjeva poslodavaca, poručuje Vujačić.

Opštine na sjeveru, kao one u kojima se dominantno koriste subvencije od strane poslodavaca, treba posmatrati i u kontekstu broja osoba s invaliditetom na evidenciji nezaposlenih u tim opštinama, prvenstveno Beranama, Rožajama i Biijelom Polju u skladu s evidencijama Zavoda. 

Činjenice da su biroi rada u tri sjeverne opštine donijela rješenje kojima su utvrdila status velikom broju osoba s invaliditetom, i to se desilo tokom 2016. i 2017. godine. Zašto je tako, takođe, je pitanje za nadležne. Je li, možda, zaista veći broj osoba s invaliditetom u ovim opštinama i iz kojih razloga ili je nečija politika dovela do toga da više ljudi iz ovih opština ima status osobe s invaliditetom. Vrlo su jasne nadležnosti u vezi sa primjenom nadzora nad sprovođenjem zakona, kao i drugih institucija koje po službenoj dužnosti trebaju pokrenuti postupke u ovakvim slučajevima, pa je trebalo provjeriti i rad nadležnih službi, ako postoje neke sumnje, kazala je Vujačić.

Kaže da Vlada, odnosno nadležno ministarstvo treba u kontinuitetu da prati primjenu Zakona, da vrši kontrole i da sprovodi i druge aktivnosti i mjere koje će spriječiti eventualne zloupotrebe.

Između ostalog, jedna od tih aktivnosti i mjera treba biti kontinuirana kampanja i osnaživanje samih osoba s invaliditetom da ne pristaju na to da budu zloupotrijebljene od strane poslodavaca, ili da i same vrše te zloupotrebe. U tom smislu, trebalo je i treba sprovoditi kampanje o štetnostima takvog ponašanja i osnaživati osobe s invaliditetom da, na dostojanstven način, ostvaruju i štite svoje pravo na rad. A ne zaboravimo da nas tome niko ne uči, od porodice, sistema obrazovanja, do institucija nadležnih za politiku zapošljavanja. Nedopustivo je i licitiranje zaradama osoba s invaliditetom u javnosti, posebno imajući u vidu da je ovo grupacija koja je višestruko ugrožena, a poruke poslate u javnosti od strane institucija izazivaju prezir kod "opšte" populacije koja nas i sama smatra manje sposobnim za rad i dostojnim adekvatne zarade za isti rad ili rad iste vrijednosti, koji obavljaju osobe bez invaliditeta, zaključila je Vujačić za Portal RTCG.

Uskraćeni za odgovore na brojna pitanja

Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Portalu RTCG nijesi odgovorili na koji su način pratili primjenu Zakona, samostalno ili s drugim organima, sa osvrtom na dio koji se odnosi na naplatu posebnih doprinosa od strane poslodavaca koji ne zapošljavaju osobe s invaliditetom.

Takođe nam nije odgovoreno da li je i na koji način rađena strategija za ovaj dokument, te kako prate zaposlene osobe s invaliditetom na radnom mjestu i tokom procesa rada.

Interesovalo nas je koje su alternativne mjere preduzeli tokom primjene Zakona u dijelu kontrole utroška subvencija te da li suurađene analize i procjene uticaja ovakvog predloga na osobe s invaliditetom, na zadržavanje posla zaposlenih i smanjenje nezaposlenosti, ali pojašnjenja nijesmo dobili.

Nedavno je v.d. sekretarka Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivana Đođić kazala u emisiji Naglas da se subvencije za zapošljavanje osoba sa invaliditetom ne ukidaju već ograničavaju zbog brojnih zloupotreba.

Šta pokazuju podaci?

Podaci resornog ministarstva i ZZZCG do kojih je došao Portal RTCG pokazuju značajan rast broja poslodavaca koji koriste subvenciju, a koji je od 2017. godine porastao sa 214 na 2.919 (2024).

Prema tim podacima, porast je i broja zaposlenih sa invaliditetom - sa 319 na 4.550.

Kada je u pitanju prikaz ostvarivanja invaliditeta po opštinama, prema tim podacima, opštine sa sjevera dominantno koriste ovaj zakonski okvir nego što je to slučaj sa centralnom i južnom regijom, pa je tako Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, u 2024. godini podnijeto 2.135 zahtjeva za priznavanje prava na subvenciju zarade za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Taj broj je 2017. godine iznosio 214.

Brojke pokazuju da su u 2023. rashodi premašili 23,88 miliona eura, što je skoro dvostruko više nego 2022. godine, dok su 2024. godine rashodi dodatno porasli na 35,74 miliona eura, što je 2,5 puta više nego prihod te godine.

Izvor: RTCG

Pripremila: Dajana Vuković

Sagovornici Analitike upozoravaju da je danas u fokusu ovaj Zakon, a da već sjutra može biti i neki koji se odnosi na drugu grupu građana. Poručuju da je važno je da svi razumiju da ovo nije samo borba osoba s invaliditetom i za osobe s invaliditetom, nego borba za sve građane i njihovo učešće u procesima donošenja odluka koje ih se tiču.

Protest reprezentativnih organizacija koje zastupaju prava osoba s invaliditetom pod sloganom Mi smo stvarnost, vi ste mit biće održan danas u podne, na Rimskom trgu u Podgorici, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. 

Povod je tekst nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, budući da resor na čijem je čelu ministarka Naida Nišić nije ispunio zahtjev organizatora da se predloženi nacrt povuče iz dalje procedure. 

Organizatori protesta su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Savez slijepih Crne Gore, Savez udruženja paraplegičara, Savez gluvih i nagluvih, NVO Mozaik iz Nikšića, Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom, Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom Nova žena, kao i Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju Zračak nade, Nova šansa u Novom, NVO Brain i Paraolimpijski komitet Crne Gore.

Namjera ograničenje i umanjenje garantovanog obima prava na subvenciju zarade

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić za Portal Analitika podsjeća da su prvi put zvanično zatražili povlačenje objavljenog Nacrta zakona, 20. februara, na Svjetski dan socijalne pravde navodeći već tada da nije baziran na valjanim i detaljnim analizama i podacima koji ukazuju na opravdanost ograničenja i umanjenja do sada garantovanog obima prava, a što je, kako ističe, isključiva namjera predloženih izmjena. 

Nakon toga, zahtjeve za povlačenjem Nacrta zakona, formiranjem nove radne grupe za izradu novog teksta i hitno stavljanje van snage važećeg i usvajanje novog Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije ponovili smo nebrojeno puta, a našim inicijativama su se pridružile brojne druge organizacije, tijela, pojedinci, napominje Vujačić. 

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović za Portal Analitika takođe naglašava da se njihova ključna primjedba na predloženi tekst nacrta zakona ogleda u činjenici da se istim drastično umanjuju i ograničavaju prava na subvenciju zarade, a, što je, kako ukazuje, u suprotnosti sa Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom i Komentarom br. 8 Komiteta UN za prava osoba s invaliditetom koji se odnosi na oblast rada i zapošljavanja. 

Ovaj komentar jasnoobavezuje državu da ne smije preduzimati regresivne mjere, osim ako su već iskorišćena sva alternativna rješenja koja mogu da riješe prepoznati razlog za regresivne mjere i ukoliko je to u javnom interesu. E, u ovom slučaju niti je Ministarstvo niti Zavod za zapošljavanje iskoristilo bilo koju, a ne sve alternativne opcije da spriječe eventualne zloupotrebe prava iz važećeg zakona. Dakle, nacrt je napisan na osnovu ličnih utisaka pojedinaca, a ne na bazi izrađenih analiza i tačnih i istinitih podataka, kaže Macanović.

Upravo su Vujačić i Macanović, kako napominje direktorica UMHCG svoje zahtjeve ponovili na tematskoj sjednici Savjeta za prava lica sa invaliditetom. 

Potom je na desetine nas isto učinilo na okruglom stolu organizovanom u sklopu Javne rasprave, dok su se i brojne druge organizacije oglasile saopštenjima za javnost, podsjeća Vujačić.

Bez odgovora na zahtjeve

Macanović ističe da su, uprkos jasno adresiranim zahtjevima koje su iznijeli u više navrata odgovori resornog ministarstva izostali.

Nažalost, nijesmo dobili neke jasne odgovore da je Ministarstvo spremno da povuče nacrt zakona iz procedure iakoim to tražimo skoro mjesec dana, a kroz javnu raspravu su dobilipo mojim procjenama i očekivanjima između 1.500 i 2.000 obrazaca sa maltene istim primjedbama na nacrt zakona, a koje seu suštini odnose na to da je neophodno povući nacrt iz procedure, ističe Macanović.

Sa druge strane, kako dodaje, Ministarstvo kontinuirano pokušava da komunicira sa javnošću preko svojih kanala na društvenim mrežama i to u nepristupačnim formatima, te su neke osobe s invaliditetom uskraćene i ne mogu da isprate ono što Ministarstvo poručuje preko svojih društvenih mreža. 

A poručuje to da nažalost i dalje insistiraju na tome da su oni ispoštovali sve procedure, zanemarujući potpuno sve ono što propisuje Konvencija o pravima osoba s invaliditetom i pomenuti Komentar br. 8 Komiteta o pravima osoba s invaliditetom, podvlači Macanović.

Vujačić se osvrnula i na dodatne konsultacije o nacrtu Zakona, koje su najavljene u ponedjeljak. 

Umjesto da konačno pristupi svrsishodnim i temeljnim konsultacijama s osobama s invaliditetom i reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom, Ministarstvo u susret našem najavljenom protestu, obavještava o dodatnim konsultacijama povodom Nacrta zakona. To je samo po sebi dovoljan pokazatelj neozbiljnosti, odsustva argumenata, spremnosti za pravovremeni istinski dijalog i u krajnjem odnosa prema osobama s invaliditetom. Jednako kao što se i predložene izmjene temelje na odnosu prema nama, osobama s invaliditetom, koje institucije sistema posmatraju kao manje sposobne, manje vrijedne kao ljudska bića i manje dostojne pristojnih zarada u odnosu na osobe bez invaliditeta, izričita je Vujačić.

Obesmišljavanje ustavnih i zakonskih garancija i kršenje Konvencije UN o pravima OSI

Prema njenim riječima, umjesto da ponude stvarne dokaze, egzaktne podatke i činjenice, Ministarstvo i Fond za profesionalnu rehabilitaciju im u kontinuitetu nude samo nepotpune, neprecizne i nedovoljne podatke kojima bi mogli donekle opravdati ovakvo svoje postupanje. 

Brojni su i nepobitni pokazatelji da se ovakvim izmjenama narušava i obesmišljava princip afirmativne akcije kakav je uspostavljen važećim zakonom, a u skladu s Ustavom Crne Gore, da je suprotan zabrani povratnog dejstva i zaštite osoba s invaliditetom koju jemči Ustav. Takođe, ove izmjene u suprotnosti su sa brojnim odredbama Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, uključujući nesporno i član 27 i Opšti komentar Komiteta broj 8 koji se odnosi na rad i zapošljavanje, napominje Vujačić. 

Kako ističe, posebno su ukazali da Konvencija zabranjuje uvođenje retrogresivnih mjera jer je u slučaju njihovog uvođenja teret dokazivanja na državi da ih je uvela tek nakon najpažljivijeg razmatranja svih alternativa, da su propisno opravdane, pozivajucći se naukupnost prava predviđenih Konvencijom, u kontekstu punog korišćenja maksimalno raspoloživih resursa države, i danemaju nesrazmjeran uticaj na osobe s invaliditetom. 

Sve suprotno od navedenog čini Ministarstvo i time krši i opštu obavezu iz Konvencije da konstantno unapređuje i progresivno ostvaruje ekonomska, socijalna i kulturna prava. Ministarstvo ovim postupa i suprotno preporukama Komiteta iz 2017. godine, ističe Vujačić, potvrđujući ranije navedene tvrdnje Macanovića.

Naime, kako pojašnjava, Komitet je u odnosu na Inicijalni izvještaj države naveo da je zabrinut zbog nedostatka informacija o efektivnoj zaštiti zaposlenih s invaliditetom od otkaza. 

Takođe je zabrinut i zbog toga što: Osobe s invaliditetom su naročito pogođene nezaposlenošću, posebno žene; Nedostaju informacije o subvencijama i mjerama osim obaveze poslodavaca koji ne poštuju minimalnu kvotu za zapošljavanje osoba s invaliditetom da plaćaju doprinos u Fond za profesionalnu rehabilitaciju; Razumne adaptacije radnih mjesta se ne obezbjeđuju u dovoljnoj mjeri; U procjeni preostale radne sposobnosti koristi se medicinski model što je u suprotnosti sa Konvencijom; i što ne postoji dovoljno sveobuhvatnih podataka o stanju osoba s invaliditetom u oblasti zapošljavanja, posebno u privatnom sektoru, naglašava Vujačić.

U vezi s tim, podsjeća na preporuku Komiteta državi članici da analizira i koriguje sve obeshrabrujuće mjere za zapošljavanje osoba s invaliditetom i da dalje promoviše zapošljavanje na otvorenom tržištu rada u javnom i privatnom sektoru, s posebnim osvrtom na žene, u tijesnim konsultacijama s osobama s invaliditetom i njihovim reprezentativnim organizacijama. 

Takođe se preporučuje državi članici da: obezbijedi efektivne odredbe sa sankcijama za poslodavce s ciljem obezbjeđivanja razumnih adaptacija na radnom mjestu; prikupi razvrstane statističke podatke o stopi zaposlenosti i statusu osoba s invaliditetom, prema polu, starosti, obliku radnog angažmana i zaradi; i da reformiše proceduru procjene u kontekstu zapošljavanja u skladu s modelom pristupa zasnovanim na ljudskim pravima koji je propisan Konvencijom, napominje Vujačić.

Direktorica UMHCG saglasna je sa ocjenom Macanovića da predložene izmjene ništa od navedenog nijesu adresirale, već je njihova isključiva namjera da se kroz ograničenje subvencija poslodavcima ograniči i iznos zarade osobama s invaliditetom. 

To potvrđuje i raspoloživi budžet Fonda za tekuću godinu koji je umanjen za skoro 11 miliona u odnosu na 2024. godinu, ukazuje Vujačić.

Neujednačene evidencije i kontradiktorne tvrdnje

Organizatori protesta ukazali su i na neujednačene evidencije državnih organa o broju zaposlenih osoba s invaliditetom za 2024. godinu i broju poslodavaca kod kojih su zaposlene. 

U obrazloženju Nacrta zakonase navodi: Na dan 31.12. 2024. godine, 2,919 poslodavaca ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 4.550 lica sa invaliditetom, dok se u Izvještaju o sprovođenju Akcionog plana za period 2024 - 2025. godine Strategije za zaštitu i jednakost lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022 - 2027 za 2024. godinunavodi: U oblasti rada i zapošljavanja povećan je broj poslodavaca koji ostvaruju pravo na subvenciju zarada lica sa invaliditetom. Ukupno 2.784 poslodavaca ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 4.935 lica sa invaliditetom, saopštili su organizatori. 

Vujačić ističe da je načelnik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju Denis Martinović tokom gostovanja na Javnom servisu, kako kaže, negirao sam sebe. 

U odnosu na period 2023 -2024. kada je i sam doprinosio širenju lažnih vijesti o zloupotrebama i u nezapamćenoj negativnoj kampanji koja je sprovođena prema osobama s invaliditetom i poslodavcima, u prošli ponedjeljak je rekao da zloupotreba nije bilo, odnosno da su sve prijave odbačene. Takođe, i on i predstavnica Ministarstva su potvrdili da svoje navode o zloupotrebama jedino temelje na visini zarade neke osobe s invaliditetom, pa bi i ovo bilo dovoljno za organizovanje protesta, podvlači Vujačić. 

Naime, kako ističe, Martinović i v.d. sekretarke ministarstva Ivana Đođić tokom većeg dijela gostovanja tvrdili su da razlog za postavljanje gornje granice za iznos subvencija koji bi se, prema predloženom nacrtu isplaćivao poslodavcima nijesu zloupotrebe, da bi pred sam kraj emisije oboje saopštili kako je, upravo zbog sumnje da je došlo do zloupotreba pokrenuto desetak sudskih procesa koji su u toku, te o detaljima, kako su kazali, ne mogu govoriti.

Trajanje protesta zavisi od ministarstva

Govoreći o današnjem protestu, Macanović ističe kako je plan da se u 12 sati okupe ispred Ministarstva, nakon čega će ponoviti zahtjeve. 

Nadamo se da će ministarka imati dovoljno razumijevanja i da će nas pozvati na razgovor i da će shvatiti da je ono što mi tražimo najbolje rješenje za izlaz iz postojeće situacije. Mi smatramo da je potrebno unaprijediti Zakon, ali insistiramo na tome da treba formirati novu radnu grupu koja će uključiti najmanje tri predstavnika reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom i da ta nova radna grupa izradi sve detaljne analize na osnovu kojih ćemo dobiti tačne i istinite podatke na bazi kojih ćemo zajedno razmotriti u kojim sve segmentima i na koji način treba reagovati pri izmjeni zakona, naglašava Macanović.

Vujačić podvlači da isključivo od Ministarstva zavisi koliko će protest trajati. 

Što se nas tiče, trajaće do ispunjenja zahtjeva i zbog toga ćemo insistirati na dijalogu sa ministarkom koja je u ovoj fazi i nadležna za ispunjenje zahtjeva, poručuje Vujačić. 

Sagovornici Analitike očekuju da će njihov protest podržati nevladine organizacije, sindikati, kao i brojni građani. 

Zaista očekujemo da će nam se na protestu pridružiti veliki broj građana, a već imamo podršku od mnogih nevladinih organizacija koje su već najavile da će zajedno sa nama biti ispred Ministarstva. Ono što iskreno mislim je da je ovo borba ne samo za ovaj zakon i za osobe s invaliditetom, već je borba za sve građane. Danas je u fokusu ovaj Zakon, a već sjutra može biti i neki koji se više odnosi na neku drugu grupu građana, pa ako im ovo umanjenje prava prođe glatko i bez reakcije, nema razloga da ne očekujemo da će na isti način postupiti i u odnosu na neke druge propise, kategoričan je Macanović.

I Vujačić ističe da podršku do ispunjenja cilja očekuju od brojnih pojedinaca, grupa, organizacija i svih zainteresovanih, kako kaže, makar u onolikom broju u kolikom su je i dobijali u proteklih mjesec dana. 

Važno je da svi razumiju da ovo nije samo borba osoba s invaliditetom i za osobe s invaliditetom, nego borba za sve građanke i građane i njihovo učešće u procesima donošenja odluka koje ih se tiču, poručuje Vujačić.

Posljedice umanjenje zarada i gubitak zaposlenja 

Macanović upozorava na posljedice koje bi mogle nastupiti ukoliko bi se ovakav nacrt Zakona našao u daljoj proceduri i u konačnici bio usvojen. 

Posljedice ovako usvojenog zakona bi bile takve da bi se u značajnoj mjeri urušio sistem zapošljavanja osoba s invaliditetom. Realno bi bilo očekivati da jedan, ne baš mali broj osoba s invaliditetom ostane bez posla, a naročito je to realno očekivati za one osobe koje su zaposlene na određeno vrijeme. Takođe, plašim se da bi neki poslodavcidali otkaz Ugovora i onima koji rade na neodređeno vrijeme. Na kraju ovakvim rješenjima se potpuno poništava cilj zakona kojigovori o stvaranju uslova za napredovanje u poslu, što bi valjda predstavljalo iraspoređivanje na neko odgovorno mjesto kod poslodavca, a koje obezbjeđuje i veću platu, zaključuje Macanović 

Vujačić ističe kako je jasno da zbog svega navedenog nikako ne prihvataju scenario prema kojem će ovaj Nacrt ići u dalju proceduru i biti usvojen ni u formi Predloga. 

Ministarstvo je samo trebalo da zna da bi takvo rješenje na snazi imalo višestruke negativne posljedice, od umanjenja zarada trenutno zaposlenih, nemogućnosti nastavka radnog odnosa za većinu onih koji imaju ugovore na određen vremenski period, skoro potpune nemogućnosti stupanja u radni odnos trenutno nezaposlenih, a podsjetiću da je njih i dalje skoro duplo više nego zaposlenih, zaključuje Vujačić.

Izvor: Portal Analitika

Pripremila: Dajana Vuković

Vlada Crne Gore je pod pritiskom civilnog sektora zaustavila proceduru usvajanja izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Nevladine organizacije bile su nezadovoljne tim aktom tvrdeći bi obeshrabrio poslodavce da zapošljavaju osobe s invaliditetom i ograničio im zarade. Vlada ih je pozvala na dodatne konsultacije i usaglašavanje spornog nacrta zakona.

Izvor: Slobodna Evropa

Pripremila: Dajana Vuković

Dok v.d. sekretarka Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivana Đođić tvrdi da se subvencije za zapošljavanje osoba sa invaliditetom ne ukidaju već ograničavaju zbog brojnih zloupotreba, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić tvrdi da bi ograničenje subvencije poslodavcima, neminovno dovelo do ograničenja zarada osoba s invaliditetom.

Gosti emisije Naglas govorili su o Nacrtu zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom koji je naišao na oštre kritike civilnog sektora.

V.d. sekretarka Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivana Đođić kazala je da je Nacrt zakona izazvao veliku pažnju javnosti na javnim raspravama.

Objasnila je da se izmjene odnose na prvostepenu komisiju u okviru Zavoda za zapošljavanje.

Idemo ka tome da prvostepene komisije obrazuje Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, drugostepene će ostati u okviru ZZCG, kazala je ona.

Istakla je da se uvode novi pojmovi koji se odnose na lica sa lakim i umjerenim invaliditetom I vrše se izmjene kada je riječ o težem invaliditetu.

Najveće interesovanje izazvale su izmjene i dopune u Nacrtu zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, vezano za uspostavljanje gornje granice za subvencije koje bi država isplaćivala, kazala je ona i objasnila da do sada nije bila postavljena gornji iznos za subvenciju, te da se naknada određivala zavisno od visine zarade. 

Kazala je da je ta granica predložena zbog porasta broja osoba s invaliditetom, odnosno porasta poslodavaca koji koriste tu subvenciju. 

Imamo veliki broj ugovora za koje smo spoznali da te zarade ne odgovaraju prosječnim zaradama za isti taj posao koje ćete ostvariti vi ili ja. Ovdje se ne radi o ukidanju subvencije nego dodatnom uređenju zakonskog rješenja, kazala je Đođić.

Načelnik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI Denis Martinović objašnjava da prema dosadašnjem zakonu poslodavcu se isplaćuje 75 odsto bruto zarade za osobu sa težim invaliditetom.

Imamo određenog poslodavca koji za jedan mjesec (novembar) ima subvenciju 3.640 eura. Što se tiče statistike, preko 2.000 eura subvenciju ima pet odsto poslodavaca,  između 1.500 i 2.000 ima 9,4 odsto i 28,3 odsto ima između 1.000 i 1.500. Dakle iznad 1000 eura subvenciju ima 42,7 odsto poslodavaca, kazao je on.

Pojasnio je da se prema novom Nacrtu kategorišu laki, umjereni i teški invaliditet.

Pa se za laki subvencioniše 40 odsto bruto zarade, umjereni 50 odsto, a za teški 75 odsto i ne može ići preko jedne prosječne zarade u prethodnoj godini, kazao je Martinović.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić kazala je da je Ministarstvo Nacrt zakona prikazivalo vizualima na društvenim mrežama koji su nepristupačnni brojnim osoba s invaliditetom. Kaže da se dugo vremena vodila kampanja preko jednog medija, a koji nije javni servis, gdje se pisalo o zloupotrebama i milionaskim prevarama preko osoba s invaliditetom gdje je bio upotrijebljen govor mržnje.

“Ministarstvo finansija je do 2020. godine nenamjenski utrošilo preko 56 miliona eura od posebnih doprinosa i nije ih koristilo za subvencije za OSI. Kada se obračuna razlika između nenamjenski utošenog novca i onog što je u posljednjih godina porast sredstava potrebnih Fondu dolazimo do podatka da je i dalje razlika nenamjenski utrošenih sredstava od strane države oko 14 miliona”, kazala je ona.

Istakla je da i dalje ne postoji kontrola uplate posebnih doprinosa.

Povećanje koje se desio dominantno, desilo se zbog Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Porasla je minimalna zarada na 450, pa na 600 i 800. Poslodavci su samim tim imali veće troškove koje su morali da izdvaju. Drugi razlog je što je Fond kasnio da priznavanjem prava poslodavcima i subvencijom, pa ima primjera gdje je ponešen zahtjev 2020, a rješenje dobijeno 2024. godine, kazala je Vujačić.

Naglasila je da se ovim potezom poručuje osobama sa invaliditetom da treba da žive od minimalca i da se od njih očekuje da budu zahvalni za minimalne zarade koje ne moraju da se mijenjaju uprkos rastu cijena.

Ograničenje subvencije poslodavcima, neminovno bi dovelo do ograničenja zarada osoba sa invaliditetom, kazala je ona.

Predsjednik Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović kaže da nije tačan podatak da je prosječna zarada osoba sa invaliditetom koje primaju subvencije 1.000 eura.

Tačan podatak je da je to 800 eura neto, a dokaz za to je korišćenje osnovne računske operacije dijeljenja, kazao je on.

Macanović je kazao da se nada da ovakav Nacrt zakona neće doći do faze predloga.

Mi nismo protiv izmjena zakona, nego do unapređenja. A unapređenje ne može biti kada vi umanjujete subvencije, kazao je on.

Izvor: RTCG

Pripremila: Dajana Vuković

Na linku ispod, nakon što preumete dokument, mošete se upoznati šta je dodatak za djecu i ko ima pravo da ga ostvari.

Na linku ispod nakon što preuzmete dokument možete se upoznati šta je materijalno obezbjeđenje i ko ima pravo da ga ostvari.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji sa Logopedskim centrom „Logoškolica“ u Bijelom Polju započinje sa pružanjem defektoloških usluga za djecu i mlade s invaliditetom u okviru projekta BrižnOSt (I) (ZA)JEDNištvO.

Ova aktivnost ima za cilj unapređenje pružanja podrške roditeljima, djeci i mladima s invaliditetom u ostvarivanju besplatne i blagovremene pravne, socijalne i zdravstvene zaštite. Na ovaj način, biće omogućena efikasna podrška djeci i mladima s invaliditetom u otkrivanju, prevenciji i unapređenju komunikacijskih vještina, kako bi se uspješno integrisali u društvenu zajednicu.

Pružanjem defektoloških i savjetodavnih usluga, prilagođenih uzrastu i specifičnim potrebama korisnika/ca, kroz razvoj motorike i igru, podstiče se socio-emocionalni razvoj djece i mladih s invaliditetom. Osim toga, ove usluge omogućavaju sticanje novih vještina i znanja, što je ključno za poboljšanje njihovih odnosa s vršnjacima.

Na ovaj način doprinosi se smanjenju stepena diskriminacije i stvara se osnova za aktivnije uključivanje djece i mladih s invaliditetom u društveni život. Takođe, pomaže se u razumijevanju njihove uloge unutar porodice i šire društvene zajednice, što doprinosi njihovoj socijalnoj integraciji i boljem kvalitetu života. Ovaj pristup omogućava dugoročne pozitivne promjene u životima djece i mladih s invaliditetom, čime se doprinosi izgradnji inkluzivnog društva.

Direktna ciljna grupe ove aktivnosti su djeca i mladi s invaliditetom. 

Podrška će se pružiti u vidu individualnih tretmana po principu jedan na jedan, shodno individualnim potrebama, specifičnostima i zahtjevima djeteta/mlade osobe s invaliditetom.

Na ovaj način doprinijeće se ličnom razvoju i samopouzdanju djece i mladih s invaliditetom. Podrška će biti pružena za najmanje pet korisnika/ca usluga i obuhvatiće najmanje 30 savjetodavno-terapijskih usluga.

Zainteresovani/e korisnici/e se mogu prijaviti najkasnije do 29. marta 2025, dostavljanjem prijave na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za defektološke usluge za djecu i mlade s invaliditetom.

Napomena: Broj mjesta je ograničen!

Nakon dostavljenih prijava, svi/e zainteresovani/e će biti obaviješteni/e o detaljima i načinima sprovođenja aktivnosti.

Ovo je samo jedna od aktivnosti projekta BrižnOSt (I) (ZA)JEDNištvO koji je finansijski podržan od strane Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, posredstvom Konkursa za NVO u 2024. u oblasti društvene brige o djeci i mladima.

Podgorica, PR pres servis – Iako je prvobitno odbilo da primi predstavnike organizacije koje se bore za prava osoba s invaliditetom na sastanak povodom njihove inicijative u vezi Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je zakazalo u 15 sati i 30 minuta sastanak, ograničavajući broj predstavnika na tri.

Oni su danas organizovali protest pod sloganom: Mi smo stvarnost, vi ste mit, sa početkom u podne, na Rimskom trgu, u Podgorici, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga tokom kojeg su Ministarstvu dali rok do 14 sati i 30 miniuta da ih primi na sastanak.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović je nakon 14 sati i 30 minuta je pozvao članove organizacionog odbora da lično predaju zahtjeve ministarki ili njenim saradnicima.

„Obezbjeđenje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga nije dozvolilo članovima organizacionog odbora protesta da uđu u prostorije“, naveo je Macanović, dodajući da se na kraju pojavila saradnica ministarke koja ih je obavijestila da će sastanak biti organizovan.

Prethodno danas tokom protesta, Macanović je istakao da su Nacrt zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, kao i pravilnik o kriterijumima, uslovima i postupku ostvarivanja prava na subvencije donijeti netransparentno, bez ikakvih kredibilnih analiza i na osnovu netačnih podataka.

“Kreiranje politika ne može se zasnivati na ličnim uticajima, već na tačnim i istinitim podacima. A upravo Nacrt zakona i pravilnik koje je ovo Ministarstvo donijelo na netransparentan način nisu zasnovani na analizama, već na neistinama”, rekao je Macanović.

Podsjetio je da je na nedavno održanom okruglom stolu dobio informaciju da je radna grupa koristila analize pri izradi Nacrta, ali da ih Ministarstvo nikada nije objavilo, iako je obećano da će to učiniti.

“Gdje su te analize? Nemate ih jer ih nijeste izrađivali! Doduše, imate analize iz mandata prethodne radne grupe iz 2015. godine, ali ih niste koristili jer su one bile usmjerene ka unapređenju oblasti rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom”, kazao je Macanović.

On je ukazao na drastična neslaganja u zvaničnim podacima.

“U obrazloženju Nacrta zakona rekli ste da pravo na subvencije koristi 2.919 poslodavaca za 4.550 zaposlenih lica s invaliditetom, dok u Izvještaj o realizaciji Akcionog plana Strategije za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti vi iz Ministarstva, ili oni iz Zavoda i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju su dali podatak da ove subvencije koristi 2.784 poslodavaca, što znači 135 poslodavaca manje za 4.935 zaposlenih ili 385 osoba invaliditetom više. "Šalite li se vi sa nama?”, upitao je Macanović, ističući da su ovi podaci nepouzdani i da dovode u pitanje transparentnost rada institucija.

Takođe je kritikovao izjave načelnika Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, koji je tvrdio da je prosječna subvencija za zaposlene 1.000 eura.

“Da li vi mislite da smo mi toliko nesposobni da ne možemo izračunati da bi taj iznos na godišnjem nivou iznosio 12.000 eura po zaposlenom? Kada to pomnožimo sa bilo kojim od ova dva kontradiktorna podatka o broju zaposlenih, dolazimo do iznosa od preko 54 miliona eura. A vi ste isplatili preko 20 miliona manje!”, rekao je Macanović.

Poručio je da okupljeni neće odustati dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.

“Povucite ovaj nakaradni Nacrt zakona, formirajte radnu grupu u kojoj će biti reprezentativni predstavnici osoba s invaliditetom i organizacija koje ih zastupaju, i zajedno izradimo ozbiljne analize na osnovu tačnih podataka”, naveo je Macanović.

Uputio je poruku ministarki Nišić da je već ušla u istoriju kao prva ministarka koja je izvela osobe s invaliditetom na ulicu.

“Nemojte obarati nove rekorde i postati i prva ministarka koja će dozvoliti da tu i ostanemo. Nećemo otići dok ne ispunite naše zahtjeve, makar ovdje ostali više dana”, poručio je Macanović.

Direktor NVO „Mozaik“ iz Nikšića Blagoje Šturanović poručio je da osobe s invaliditetom ne traže milostinju, već pravo na dostojanstven život i rad.

„Danas stojimo ovdje ne da molimo, već da zahtijevamo ono što nam pripada. Pred našim očima pokušavaju da nam oduzmu pravo na rad, da nas ubijede da smo teret, da je ulaganje u nas trošak, a ne investicija u snažno društvo. Iz svojih udobnih kabineta, daleko od naše svakodnevice, donosite zakone koji nas sputavaju umjesto da nas štite. Govorite o inkluziji, a zatvarate nam vrata. Pričate o pravima, a smanjujete ih. Pozivate na dijalog, a ignorišete naš glas“, kazao je Šturanović.

Upitao je nadležne da li znaju šta je Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom i kako je moguće da smanjuju šanse za zapošljavanje umjesto da ih povećavaju.

„Kako je moguće da umanjujete naša prava umjesto da ih širite? Nećemo dozvoliti da nas tretirate kao teret. Nismo problem koji treba riješiti, već ravnopravni građani ovog društva“, poručio je Šturanović.

Naglasio je da osobe s invaliditetom nisu lopovi niti zloupotrebljavaju sistem, već da ih vlasti guraju u siromaštvo i socijalnu izolaciju.

Šturanović je poručio da rad nije privilegija, već osnovno pravo, kao i da se neće stati dok se to pravo ne osigura.

„Ako nam uskraćujete pravo na rad, uskraćujete nam pravo na život. Nećemo odustati, nećemo biti tihi. Mi smo stvarnost, a ne mit!“, zaključio je Šturanović.

Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković istakla je da se ovim izmjenama ugrožavaju teško stečena prava osoba s invaliditetom i da je neprihvatljivo da se smanjenjem njihovih prava nadoknađuju budžetski deficiti.

„Jedan od najvećih uspjeha organizacija osoba s invaliditetom bio je donošenje posebnog zakona koji reguliše zapošljavanje osoba s invaliditetom, što smo postigli 2008. godine. Tadašnja Vlada i Skupština su prepoznale potrebu da se ovo pitanje normativno uredi i da se spriječi dalja diskriminacija u zapošljavanju“, podsjetila je Ćirković.

Ukazala je da prvih deset godina Zakon nije dao očekivane rezultate, a da je država sredstva prikupljena od posebnog doprinosa poslodavaca koristila za budžetske deficite, umjesto za unapređenje zapošljavanja osoba s invaliditetom.

„Od 2018. godine do danas, zahvaljujući ovom zakonu, broj zaposlenih lica s invaliditetom se povećao, ali i dalje nije na zadovoljavajućem nivou. Danas, umjesto da zajedno sa Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga radimo na unapređenju propisa i povećanju prava osoba s invaliditetom, mi smo prinuđeni da protestujemo. Ministarstvo pokušava da smanji obim naših stečenih prava, uz negativnu medijsku kampanju kakva nije zabilježena u Evropi“, naglasila je Ćirković.

Kako navodi, Ministarstvo i Fond za profesionalnu rehabilitaciju prikazali su osobe s invaliditetom i poslodavce koji ih zapošljavaju kao teret društva, čime su stvorili negativnu sliku u javnosti.

„Argumenti da se subvencije zarada ne mogu pokrivati iz posebnog doprinosa koji uplaćuju poslodavci su neosnovani. Subvencije zarada moraju biti obezbijeđene iz budžeta Crne Gore i budžeta lokalnih samouprava, isto kao što se finansiraju penzije i Fond za zdravstveno osiguranje. Dok se sredstva za penzije ne smanjuju, već povećavaju, pravo osoba s invaliditetom se umanjuje“, poručila je Ćirković.

Istakla je da ovo nije samo borba za jedan zakon – „ovo je borba za dostojanstvo, pravo i ravnopravnost osoba s invaliditetom“.

„Ne smijemo dozvoliti da se naši teško stečeni pomaci unazade i da budemo vraćeni u doba kada su osobe s invaliditetom bile isključene sa tržišta rada i prepuštene socijalnoj marginalizaciji“, kazala je Ćirković.

Dragana Božović iz Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“ smatra da umjesto da poboljša položaj osoba s invaliditetom, Nacrt zakona ignoriše njihove potrebe i prava.

Istakla je da predstavnici vlasti ne pokazuju spremnost da saslušaju i uvaže njihove zahtjeve.

„Ne želimo više da budemo samo statistički podatak. Borimo se za naša prava i dostojanstvo i ne želimo da ovakav Nacrt zakona uopšte uđe u dalju proceduru,“ poručila je Božović.

Istakla je da povlačenje Nacrta zakona iz procedure predstavlja prvi korak u borbi osoba s invaliditetom i dodala da su spremni ostati na protestima koliko god bude potrebno dok se to ne dogodi.

„To je nešto sa čim nema ni pregovora ni kompromisa. Nakon povlačenja Nacrta, tražimo formiranje nove radne grupe u kojoj će biti predstavnici osoba s invaliditetom, jer se nas ovaj zakon direktno tiče. Ne poštuju se naša prava, a posebno princip  - ništa o nama bez nas“, kazala je Božović.

Istakla je da zahtijevaju da u radnoj grupi budu najmanje tri osobe s invaliditetom iz reprezentativnih organizacija koje će zastupati njihove interese.

„Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom je jedan od suštinskih zakona za nas jer reguliše naše pravo na rad, zato ćemo istrajati u ovoj borbi. Mi smo stvarnost, a oni su mit,“ poručila je Božović.

Izvršni direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje Samir Guberinić smatra da Zakon donose ljudi koji nisu svjesni stvarne situacije.

„Ako pogledate budžet, samo je jedna stavka smanjena. To nije slučajno. Neko iz Ministarstva finansija ili iz vlasti odlučio je da smanji sredstva jer smatraju da se za ovu populaciju ne mora previše brinuti, jer ih nije mnogo. Ma, malo ih je“, kazao je Guberinić.

Rekao je da se u politici često dogodi da političari, kada dođu na vlast, postanu povezani sa foteljama i zaborave prave potrebe građana.

„Kad političar dođe na dužnost, on se spoji sa foteljom i postane „foteljičar“ i tada počnu da se javljaju nove potrebe koje oni moraju zadovoljiti, a to obično nije briga za građane“, kazao je Guberinić.

On se osvrnuo na konkretne posljedice koje ovakve promjene mogu imati.

„Neko od nas će ostati bez posla, a onda će morati da živi od socijalne pomoći, tuđe njege i pomoći. I baš ih briga za nas. Njima je važno da zadovolje svoje vlastite „posebne“ potrebe“, naveo je Guberinić.

Član Savjeta za prava lica sa invaliditetom Radenko Lacmanović kritikovao je nadležne institucije zbog neprepoznavanja njihovih problema i donošenja zakona koji, umjesto da unaprijede njihov položaj, dodatno otežavaju život.

„Mi smo ovdje došli da im kažemo da ne samo što sebe ne slušate i ne razumijete, nego ćete nas morati dobro računati. Sebe ne slušate i ne razumijete, jer iznosite neistinite podatke. Ova politika nije ni Ministarstvo rada, ni zapošljavanja, a najmanje socijalnog dijaloga“, naglasio je Lacmanović.

Posebno je ukazao na diskriminatorne odredbe zakona koje, umjesto da progresivno unapređuju ekonomska, socijalna i kulturna prava osoba s invaliditetom, imaju regresivno dejstvo.

Podsjetio je da su ovakvi propisi suprotni Ustavu Crne Gore, kao i međunarodnim konvencijama koje država potpisuje, ali ne sprovodi.

„Propisali ste čak i to da ovaj zakon ne djeluje progresivno, nego regresivno, da njegove odredbe imaju povratno dejstvo što je suprotno i Ustavu Crne Gore kao najvišem pravnom aktu. Takođe ste oštetili i asistente, one koji nama pomažu u radu. Zar neko misli da je lako pomagati osobama s invaliditetom za 380 eura? Ako misle da jeste, neka probaju“, istakao je Lacmanović.

Ukazao je i na sistemsku marginalizaciju osoba s invaliditetom, koje su isključene iz političkih i upravljačkih struktura.

„Nas nema na mjestima odlučivanja, nema nas kao menadžera, nema nas na pozicijama ministara, poslanika, odbornika, nema nas na rukovodećim mjestima. Da nas ima, da nas uvažavate i slušate, ne biste donosili ovakve politike. Mi bismo vam pomogli da usvajate bolja rješenja“, poručio je Lacmanović.

Uputio je poziv premijeru Milojku Spajiću da preduzme konkretne korake.

„Pozivam premijera Spajića, koji je najodgovorniji za državnu kasu, da pokaže razumijevanje i spremnost za kompromis. Ako ljudi iz Ministarstva nisu u stanju da to urade, neka on preduzme korake. Spremni smo za razgovor i nadamo se zajedničkom rješenju“, kazao je Lacmanović.

Predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić istakao je kako su osobe s invaliditetom u Crnoj Gori bile, a i dalje ostaju, temelj društva, ponos ove države, a ne teret, kako se, kako je rekao, često pogrešno percipira.

Podsjetio je na šampione paraolimpijce i naglasio da je njihova borba i doprinos društvu neprocjenjiv.

„Uvažena ministarko, uvaženi članovi Ministarstva, imate šansu da ispravite greške i zajedno sa ovim ljudima, ne bez njih, donesete pravu odluku. Povucite ovaj Nacrt zakona, stavite van snage doneseni pravilnik i učinite pravu stvar“, poručio je Tomić.

Istakao je da osobe s invaliditetom nisu samo korisnici društvenih usluga, već aktivni učesnici u kreiranju boljeg društva.

„Pravi put prema naprijed podrazumijeva zajednički rad, poštovanje različitosti i pravičnost u svim odlukama koje se odnose na ovu populaciju. Samo zajedno, po principu poštovanja različitosti, možemo postići napredak. Stvari koje se tiču osoba s invaliditetom moraju biti riješene u saradnji sa njima, jer oni nisu samo korisnici sistema, oni su, zapravo, njegovi najvrijedniji članovi“, zaključio je Tomić.

Direktor Saveza gluvih i nagluvih Darko Mijušković kazao je da je znakovni jezik njegov maternji jezik i da, kada govori bez prevodioca, to jasno pokazuje koliko je teško funkcionisati bez podrške.

Istakao je da, uprkos tome što je Crna Gora ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija koja se odnosi na prava osoba s invaliditetom, od tada do danas ništa nije učinjeno u vezi sa stvarnim implementiranjem prava na upotrebu znakovnog jezika.

Mijušković je ukazao da se osobe s oštećenim sluhom suočavaju sa svakodnevnim preprekama, a najveća od njih je upravo nedostatak prevodilaca.

„Znakovni jezik je nešto što nas povezuje, ali to izgleda nije prioritet za državu. Mi ne možemo ništa da radimo bez prevodilaca“, rekao je Mijušković.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić osudila je sistemsku diskriminaciju osoba s invaliditetom, poručujući da će se boriti za njihova prava bez kompromisa.

„Došao je red da kažem ono što sam obećala, ali i mnogo više od toga. Govorim glasno i odlučno u ime svih osoba s invaliditetom koje su decenijama nevidljive u evidencijama Zavoda za zapošljavanje jer im ova država nije obezbijedila posao. U ime onih koji su obrazovani u specijalnim sistemima obrazovanja, ali bez adekvatnih kvalifikacija, što ih čini nekonkurentnim na tržištu rada“, kazala je Vujačić.

Ukazala je na problem osoba koje su lišene poslovne sposobnosti i time onemogućene da rade, kao i onih koje su institucionalizovane u ustanovama rezidencijalnog tipa, iz kojih su, kako je naglasila, mnoge iznesene, ne dočekavši život u zajednici koji država deklarativno promoviše.

"Danas govorim i u ime svih zaposlenih osoba s invaliditetom čija se prava ograničavaju. Krenuli su na nas preko asistenata u radu, jer nema tog asistenta koji može raditi za naknadu koja je sada propisana. Na sjednici Savjeta za prava lica s invaliditetom poklonili smo preveden Opšti komentar 8 Komiteta Ujedinjenih nacija o pravu na rad i zapošljavanje, u vezi sa članom 27 Konvencije. To je posao države, ali smo ga mi odradili umjesto nje. Očekivala sam da su u ovih 20 dana pročitali komentar i shvatili gdje su prekršili Konvenciju ovim Nacrtom zakona“, istakla je Vujačić.

Smatra da su institucije prekršile Ustav time što su obesmislile afirmativnu akciju koja je njime propisana.

Naglasila je da stimulansi koji postoje u aktuelnom zakonu nisu potrebni u razvijenijim državama, jer se tamo osobe s invaliditetom nesmetano zapošljavaju, zadržavaju radna mjesta i napreduju.

„Nama se ovim Nacrtom zakona pokušava zabraniti napredovanje na poslu. Kada smo se jedini put suočili u javnoj raspravi, pokazali ste da ste eksperti jedino na društvenim mrežama. Nikada neću zaboraviti ni targetiranje Gorana Macanovića. Ministarko, kada dolazim ja na red?“, upitala je Vujačić.

Istakla je i da Ministarstvo nije ponudilo nijedan validan argument za predložene izmjene osim izbjegavanja direktnog suočavanja sa suštinskim pitanjima.

„Ako vi nijeste adresa koja donosi odluke, recite nam ko jeste. Pozovite nas na sastanak danas do 14:30 sati. Mi smo ga zaslužili“, rekla je Vujačić.

Poručila je da borba za prava osoba s invaliditetom neće stati i da će se nastaviti sve dok se ne osigura ravnopravnost i dostojanstvo za sve.

„Nećemo stati. Nećemo dozvoliti da se ovaj zakon usvoji u ovakvom obliku. Očekujem hitan sastanak na kojem ćemo direktno razgovarati. Očekujem odgovor odmah“, istakla je Vujačić.

Urednik časopisa ,,Zvučna revija” Džano Rastoder, istakao je da, iako je danas teško održati optimizam, umjetnost, muzika i sloboda izraza ne smiju biti ugušeni.

„Danas ne možemo samo pjevati tužne balade, jer takvi zakoni nas obeshrabruju i oduzimaju nam želju da pjevamo i stvaramo. Umjesto da nas podstiču na ljepotu života, ovakvi zakoni nas guše“, rekao je Rastoder.

Smatra da da bi Nacrt zakona, koji trenutno postoji, mogao uništiti ne samo kulturu, već i sam duh života:

„Život je neugasiv, život je nešto što je neukrotivo i moramo ga slaviti. Ovaj zakon nas ubija. On nam ne dopušta da slobodno dišemo“, kazao je Rastoder.

Protest su organizovale organizacije Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Savez slijepih Crne Gore, Savez udruženja paraplegičara Crne Gore, Savez gluvih i nagluvih Crne Gore, nevladina organizacija „Mozaik“, Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje, Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“, Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, nevladina organizacija „Brain“ i Paraolimpijski komitet Crne Gore.

Pozivamo sve medije da se odazovu našem pozivu na protest povodom teksta Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

Protest, pod sloganom: Mi smo stvarnost, vi ste mit, organizujemo u srijedu, 19. marta 2025, s početkom u podne, na Rimskom trgu, u Podgorici, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Kako vrijeme od prvog zahtjeva za povlačenje Nacrta zakona prolazi, tako saznajemo nove podatke i detalje koji ukazuju na ozbiljne nedostatke i odsustvo činjenica na kojima se baziraju predložene izmjene važećeg Zakona.

Ovog puta, u susret protestu, dijelimo samo još jedan od podataka do kojih je jednostavnim analizama i uporednim podacima bilo lako doći, a on se odnosi na neujednačene evidencije o broju zaposlenih osoba s invaliditetom na kraju 2024, i broju poslodavaca kod kojih su zaposlene.

U obrazloženju Nacrta zakona se navodi: „Na dan 31.12.2024. godine, 2,919 poslodavaca ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 4.550 lica sa invaliditetom”, dok se u Izvještaju o sprovođenju Akcionog plana za period 2024-2025. godine Strategije za zaštitu i jednakost lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022-2027 za 2024. godinu navodi: „U oblasti rada i zapošljavanja povećan je broj poslodavaca koji ostvaruju pravo na subvenciju zarada lica sa invaliditetom. Ukupno 2.784 poslodavaca ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 4.935 lica sa invaliditetom.”

Dakle, ispostavlja se očiglednim da nadležni organi nemaju ujednačene podatke o broju zaposlenih osoba s invaliditetom, pa kako je onda i moguće očekivati da im je Nacrt zakona baziran na prethodnim analizama?!

Dok Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga uporno ignoriše zahtjeve 10 organizacija osoba s invaliditetom i krovne sportske asocijacije osoba s invaliditetom, podržane i od brojnih drugih organizacija, tijela i pojedinaca, čime i dalje krši svoju obavezu sprovođenja bliskih konsultacija s osobama s invaliditetom i reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom i našeg uključivanja u procese donošenja odluka, ono nastavlja da komunicira dominantno preko društvenih mreža i to u nepristupačnim formatima za većinu osoba s invaliditetom. Tako danas Ministarstvo najavljuje dodatne konsultacije sa zainteresovanima povodom Nacrta zakona.

Ovo je prilika da Ministarstvu ponovimo zahtjeve i ujedno najavimo naše konsultacije, pa pozivamo i ministarku i njen tim, odnosno one koji su kreirali ovaj Nacrt zakona da, u srijedu, 19. marta 2025, u podne, isprate ono što imamo da saopštimo o tekstu Nacrta zakona i da se odrede u najkraćem periodu od izlaganja koja će uslijediti na protestu.

Još jednom pozivamo medije da isprate protestni skup i da nam se i na druge načine pridruže i podrže naše zahtjeve i bunt protiv ovakvog donošenja odluka kakvo manifestuje Ministarstvo. 

Potpisnice:

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore;

Savez slijepih Crne Gore;

Savez udruženja paraplegičara Crne Gore;

Savez gluvih i nagluvih Crne Gore;

NVO Mozaik, Nikšić;

Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje;

Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditeton „Nova žena“

Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Pljevlja;

Nova šansa u Novom;

NVO Brain; 

Paraolimpijski komitet Crne Gore.

Pozivamo sve osobe s invaliditetom, naše i vaše porodice, trenutne i zainteresovane poslodavce, nevladine organizacije, strukovna udruženja, sindikalne organizacije, građanke i građane i sve pojedince koji podržavaju naša ljudska prava i dostojanstvo da nam se pridružite na protestu povodom teksta Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

Protest, pod sloganom: Mi smo stvarnost, vi ste mit, organizujemo u srijedu, 19. marta 2025, s početkom u podne, na Rimskom trgu, u Podgorici, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Mi, dolje potpisane organizacije osoba s invaliditetom, kao i druge organizacije koje rade na unapređenju položaja osoba s invaliditetom, kao inicijatori povlačenja Nacrta zakona, organizujemo već najavljeni protest s obzirom na to da nadležno ministarstvo nije ispunilo prethodno upućene zahtjeve i više puta ponovljene u proteklih više od 20 dana.

Proces izrade Nacrta zakona ne samo da je netransparentan nego su ga pratile i potpuno neistinite informacije o navodnim zloupotrebama subvencija, a što su upravo negirali predstavnici nadležnih institucija u emisiji Naglas, na RTCG, emitovanoj u proteki ponedjeljak.

Naime, o navodnim zloupotrebama subvencija smo mogli čitati i slušati skoro u kontinuitetu od aprila 2023. do ponedjeljka veče. Čitali smo i slušali o pljački i pustošenju budžeta, milionskim prevarama preko osoba s invaliditetom, spornim invaliditetima koji pustoše budžet, o zloupotrebama humane namjere države, i tome slično. Pritom, prethodne tvrdnje o zloupotrebama zasnovane su isključivo na iznosu zarade osoba s invaliditetom, pa je jasno da je riječ o diskriminaciji na osnovu invalidnosti, odnosno ableizmu koji predstavlja uvjerenje da su sposobnosti osoba s invaliditetom inferiorne u odnosu na osobe bez invaliditeta.

Ne bi ovo bilo najspornije da nije došlo do zamjene teza, a zamjena teza je da su osobe s invaliditetom te koje pljačkaju i pustoše i te koje su počinile milionske prevare. Milionske prevare je sprovodila i sprovodi ova država, odnosno institucije i razni pravni subjekti u ime nje, na način što su nenamjenski koristili sredstva iz Fonda i na način što nijesu obezbijedili potpunu uplatu posebnih doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom u skladu sa Zakonom. Međutim, Ministarstvo i Zavod su umjesto adekvatne primjene zakona odlučili da kazne sve osobe s invaliditetom tako što i prije dokaza o zloupotrebama, u sred procesa, ograničavaju i umanjuju obim do sada garantovanih prava.

Kako ovo nećemo da dozvolimo, jer je jasno da je riječ o diskriminaciji osoba s invaliditetom, pozivamo na mirno, dostojanstveno javno okupljanje.

Da bismo što bolje organizovali protest i obezbijedili uslove za osobe s invaliditetom, molimo vas da nam potvrdite svoj dolazak najkasnije do ponedjeljka, 17. marta 2025. do 14 časova, kako bismo vam poslali scenario protesta. 

Potpisnice:

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore;

Savez slijepih Crne Gore;

Savez udruženja paraplegičara Crne Gore;

Savez gluvih i nagluvih Crne Gore;

NVO Mozaik, Nikšić;

Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje;

Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditeton „Nova žena“

Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Pljevlja;

Nova šansa u Novom;

NVO Brain; 

Paraolimpijski komitet Crne Gore.