Željko

Željko

Položaj osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori je gori nego što je bio prije desetak godina. Diskriminisane su, objekti im nijesu pristupačni, onima kojima je potrebna personalna asistencija nemaju je, država ih ne podržava da se osamostale, već su institucionalizovani.

Na ove primjedbe ukazali su pojedini učesnici konferencije koju je organizovao Zaštitnik ljudskih i manjinskih prava, a gdje se govorilo o projektu unapređenja inkluzije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih sa invaliditetom.

Koordinatorka Nezavisnog monitoringa mehanizma, koji okuplja nevladine organizacije koje zajedno sa Ombudsmanom štite prava ove populacij, Milena Krsmanović-Iković negodovala je što se i pojedine institucije neadekvatno odnose prema osobama s invaliditetom. Ocijenila je da ne možemo govoriti da je koncept inkluzivnog obrazovanja zaživio u Crnoj Gori, jer nema transformacije politika, već se osobe sa invaliditetom prilagođavaju sistemu, a ne sistem njima.

U Nikšiću postoji segregacija. U jednu školu se usmjeravaju djeca sa jednom vrstom invaliditeta, a u drugu oni sa drugom vrstom invaliditeta. Jedna je pristupačna djeci sa fizičkim poteškoćama i tamo se usmjeravaju. To je praksa protiv koje ćemo da se borimo kazala je Krsmanović.

 

Osjećaju se zanemareno

 

Miroslava Mima Ivanović iz NVO I MI Boke kritikovala je državu zbog lošeg ophođenja prema njima. Rekla je da su joj SAD, dok je bila student, za tri mjeseca dale više, nego država za 34 godine, iako broji 17 godina rada. Univerzitet u SAD joj je obezbjeđivao prevoz, asistenciju za njene privatne potrebe.

Ponavljamo sve na konferencijama, presipanje iz šupljeg u prazno. Ne dešava se ništa rekla je ona.

Kazala je da osobe s invaliditetom umiru u procesu čekanja da dođu do svojih prava.

Istakla je da je država ratifikovala 2009. Konvenciju UN o pravima  osoba s invaliditetom, te da smo gori danas nego tada što smo bili.

Krsmanović-Iković je tokom diskusije komentarisala da pojedini nosioci javnih funkcija, stručni radnici primjenjuju pogrešnu terminologiju, te da nedostaje stručni kadar.

Pojedine ustanove sadrže diskriminatorske nazive, poput centara za djecu sa posebnim potrebama pri domovima zdravlja. Beranska ima adekvatan naziv. Treba da se zove razvojno savjetovalište ili nešto drugo rekla je ona.

V.d. generalne direktorice Direktorata za antidiskriminaciju i promociju jednakosti lica s invaliditetom u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Irena Rakočević kazala je da je Direktorat formiran u februaru, te da je njegovo ranije ukidanje napravilo zastoj u implementaciji raznih aktivnosti.

Formiran je i Savjet za prava osoba s invaliditetom kao Vladino tijelo koje će da prati sprovođenje konvencije i strategije rekla je ona.

Izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić je prokomentarisala da je sporno to što u tom tijelu nema aktivista koji se godinama zalažu za unapređenje prava ove populacije.

Nemate tamo Mimu Ivanović, nemate Marinu Vujačić, Gorana Macanovića, rekla je ona.

 

Guši se aktivizam

 

Kazala je da će, ako se nešto ne promijeni zvanično, pokret za ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom da nestane. Smatra da se njihov aktivizam guši. Govorila je o poteškoćama sa kojima se susrijeću i da nemaju podršku države.

Ježim se reforme. Svaka reforma socijalne i dječje zaštite značila je smanjivanje obima prava, a pompezno se najavljuje kao revolucija kazala je Vujačić.

Ombudsman Siniša Bjeković rekao je da mora da se kreira zajednica jednakih u Crnoj Gori. Kazao je da djeca osjećaju negativne posljedice sistema, te da mora da se pronađe održivi model da se to stanje unaprijedi.

Najavljeno je da će Nezavisni monitoring mehanizma, između ostalog, da prati posebno inkluzivno obrazovanje, kao i sprečavanje smještaja osoba s invaliditom u institucije, a sve kako bi ova populacija konačno postala dio zajednice.

 

Centar za hraniteljstvo, usluge za OSI u opštinama

 

Nela Krnić iz Unicefa, govoreći o projektu koji realizuju od 2022. do 2024. godine, kazala je da su inicirali da se pripreme preduslovi da se uspostavi prvi centar za hraniteljstvo.

Izradili su, kako je navela, i smjernice za inkluzivno budžetiranje, kojima se bavi Ministarstvo finansija. Istakla je i da su završili nacrt minimalnog paketa usluga koji treba da se obezbijedi djeci i njihovim porodicama na lokalnom nivou, te da su ta dokumenta predali Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

Darko Mijušković iz Saveza gluvih i nagluvih kazao je da su značile obuke učenja znakovnog jezika koje su realizovali, te da su zainteresovani savladali osnove za dva dana.

Zainteresovani su da se održe i one višeg nivoa. To bi nam olakšalo svakodnevni život, da može svakog pojedinca, gdje god da pođe, svako razumjeti kazao je Mijušković.

 

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković

Koordinatorka programa ispred Ujedinjenih nacija za Crnu Goru Nela Krnić kazala je da ostvarivanje prava osoba s invaliditetom važan aspekat rada Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori.

Potrebno je ustanoviti odgovarajući model podrške osobama s invaliditetom, a državni i drugi organi sebe moraju prepoznati odgovornim da pomognu kako bi se njihov položaj dodatno poboljšao.

To je, između ostalog, tokom konferencije Unaprjeđenje inkluzije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori, kazao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombdusmna) Siniša Bjeković.

Naglasio je da su porodica i roditelji su oni faktori od kojih zavisi položaj osoba s invaliditetom u Crnoj Gori.

Bjeković je najavio da će se sačiniti izvještaj kako bi svi bili upoznati sa položajem osoba s invaliditetom.

Djeca ostaju prioritetna kategorija, kazao je Bjeković.

 

Ujedinjene nacije se zalažu za jednakost osoba s invaliditetom

 

Koordinatorka programa ispred Ujedinjenih nacija za Crnu Goru Nela Krnić kazala je da ostvarivanje prava osoba s invaliditetom je važan aspekat rada Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori.

Kazala je da se UN zalažu za jednakost osoba s invaliditetom, dodajući da aktivno promovišu i doprinose partnerstvu za unaprjeđenje položaja djece sa invaliditetom u Crnoj Gori.

Krnić je, tokom predstavljanja rezultata i izazova, istakla da je cjelokupni projekat koštao 330.000 dolara.

Imali smo dva cilja - podršku Vladi Crne Gore u prevenciji institucionalizacije i olakšati prelazak osoba s invaliditetom i djece sa smetnjama u razvoju iz institucija na servise podrške u porodici i zajednici, a drugi cilj odnosio se na pružanje podrške UN u Crnoj Gori kako bi se osiguralo učešće osoba s invaliditetom i djece sa smetnjama u razvoju u njihovim programima i aktivnostima, kazala je Krnić.

Kazala je da je definisan predlog minimalnog paketa usluga za djecu sa smetnjama u razvoju i njihove porodice na lokalnom nivou.

Krnić je naglasila da je važno unaprijediti politike i pravni okvir za realizaciju sveobuhvatnih prava djece sa smetnjama u razvoju, adolescenata i mladih s invaliditetom.

Darko Mijušković, predsjednik Saveza gluvih i nagluvih, kazao je da je bitno napraviti obuku iz znakovnog jezika na mnogo većem nivou.

Nadamo se da će nas UN podržati da imamo još više obuka koje će nam olakšati život. Trebalo bi cijelu Crnu Goru da obuhvatimo sa ovim obukama, kazao je Mijušković.

 

Nedostaju stručni kadrovi i odgovarajuća terminološka upotreba

 

Koordinatorka Nezavisnog Monitoring Mehanizma Milena Krsmanović Iković kazala je da se kao veliki problemi ističu nedostatak stručnih kadrova, kao i adekvatna upotreba terminologijom.

Pojedine ustanove sadrže pogrdne nazive i koje, na taj način odvraćaju, osoba s invaliditetom, kazala je ona, dodajući da koncept inkluzivnog obrazovanja nije zaživio u Crnoj Gori.

Tokom panela Uloga, dostignuća i izazovi projekta sa fokusom na nezavisni monitoring mehanizam za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN-a o pravima osoba sa invaliditetom.Direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić kazala je da će pokret osoba s invaliditetom nestati ukoliko se nešto ne promijeni.

Desile su se mnoge stvari koje do toga dovode, a rađeno je stihijski i sistemski na tome, kazala je Vujačić.

Istakla je da je siromaštvo osoba sa invaliditetom mnogo veće danas nego prije 10 godina.

Bilo je mnogo više aktivista u organizacijama. Imali smo manja očekivanja jer su zakoni tek počeli da se usvajaju. Tamo od 2015. pa do danas, počela se dešavati stagnacija, kazala je Vujačić.

Poručila je da se zapitamo koliko osoba s invaliditetom živi samostalno.

Marija Boljević, iz NVO Staze, kazala je da nikad nije kasno da se krene naprijed i djeluje u korist osoba s invaliditetom i djece sa smetnjama u razvoju.

Naglasila je da medije i zaposlene u socijalnim ustanovama treba edukovati o pravilnoj upotrebi terminologije.

Miroslava Mima Ivanović, iz I Mi Boke, rekla je da joj nije drago što troši svoje lične resurse kako bi se pokazala.

Kazala je da su joj SAD za tri mjeseca dale više nego Crna Gora za 34 godine.

 

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu primjetili su da regruteri sve češće koriste ChatGPT za rangiranje rezimea kandidata za posao. Ova obrazovna institucija je nakon toga otkrila da ChatGPT dosljedno rangira CV-ijeve sa nagradama koje se odnose na invaliditet niže od onih bez tih nagrada. Sistem je prikazivao pristrasne percepcije, tvrdeći na primjer da rezime sa nagradom za autizam ima manji naglasak na liderskim ulogama.

Kada su istraživači prilagodili alat sa eksplicitnim instrukcijama da ne bude pristrasan, pristrasnost se smanjila za sve osim za jednu vrstu invaliditeta.

Od šest testiranih invaliditeta, pet je pokazalo poboljšanja, ali samo tri su rangirana više od rezimea bez spomena invaliditeta.

Tim istraživača je predstavio svoja otkrića 5. juna na Konferenciji o pravičnosti, odgovornosti i transparentnosti ACM 2024 u Rio de Žaneiru.

Rangiranje rezimea uz pomoć AI postaje sve prisutnije, ali nema mnogo istraživanja o tome da li je to bezbjedno i efikasno. Za osobe sa invaliditetom, uvijek postoji pitanje da li treba uključiti priznanja vezana za invaliditet u rezime, rekla je članica tima Kejt Glazko.

Istraživači su koristili GPT-4 model i rangirali prilagođene CV-ove za stvarni posao. Od 60 testiranja, prilagođeni CV-ovi su rangirani kao prvi samo četvrtinu vremena. Kada su pitali GPT-4 da objasni rangiranja, odgovori su pokazivali predrasude, piše Univerzitet u Vašingtonu.

Istraživači su potom koristili GPT-ov Editor alat, prilagođavajući GPT-4 sa instrukcijama da ne pokazuje pristrasnosti prema invaliditetu.

Novi sistem je rangirao prilagođene CV-ove bolje, ali za neke invaliditete poboljšanja su bila minimalna.

Ljudi treba da budu svijesni pristrasnosti sistema kada koriste AI za ovakve realne zadatke, rekla je Glazko.

 

Izvor: Nova Ekonomija

Pripremila: Dajana Vuković

Izgradnja snažnih partnerstava za podršku osobama s invaliditetom kritično je važna za jačanje institucionalnih kapaciteta za prevenciju institucionalizacije osoba s invaliditetom. Ovo je zaključeno na konferenciji koju su organizovali Vlada, Institucija Ombudsmana i sistem UN u Crnoj Gori a na kojoj su prezentovani ključni rezultati dvogodišnje inicijative Unaprjeđenje inkluzije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori.

Uz finansijsku podršku Partnerstva UN za prava osoba s invaliditetom (UNPRPD), zajedničku inicijativu sprovode Ministarstvo  rada i socijalnog staranja, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Institucija Ombudsmana u saradnji sa organizacijama osoba s invaliditetom, sa tehničkom podrškom UNDP-a, UNICEF-a i OHCHR-a.

Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranjaBudimirka Đukanović, ukazala je da je taj resor u ostvarivanju nacionalnih razvojnih prioriteta i ciljeva koji čine dio Agende 2030. i realizacije međunarodno priznatih obaveza Vlade u domenu ostvarivanja ljudskih prava, socijalne inkluzije i reformske agende povezane sa procesom pristupanja Crne Gore EU, u saradnji sa UN-o i Institucijijom Zaštitnika u prethodne tri godine implementiralo projekat Unaprjeđenje inkluzije djece i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori.

Kako je navela, kao sastavni dio Integrisanog programa saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija, tokom 2021. započeto je sa implementacijom zajedničkog projekta u cilju promocije prava osoba sa invaliditetom, pod nazivom  Unaprjeđenje inkluzije djece i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori

Projekat je realizovan u 2022. i 2023, a prethodila je početna faza, 2021, tokom koje su predstavnici Vlade, Zaštitnika, osobe sa invaliditetom i organizacije osoba sa invaliditetom (OPDs) konsultovane o prioritetnim oblastima.

Zaštitnik Siniša Bjeković kazao je da se unutra ove, po brojnim indikatorima najviše marginalizovane društvene grupe, nalaze mnogi članovi društva koji su dodatno opterećeni barijerama u ostvarivanju svojih prava. U toj višestrukoj i intersekcijskoj nejednakosti prilično često se dešavaju situacije koje su izvan pažnje onih koji se kroz život probijaju sa znatno manje prepreka u ostvarivanju faktičke ravnopravnosti u društvu i državi.

Pozvao je privredne subjekte i apelovao na korporativnu društvenu odgovornost.

Iskazao je nadu da će predstojeća reforma socijalne i dječije zaštite usvojiti drugačiji pristup i pronaći odgovarajuće modele brige za djecu sa posebnim razvojnim potrebama, koja će rasteretiti, a ne osloboditi obaveze i samu porodicu, kao bitan faktor u životu svakog djeteta bez obzira na bilo kakvo lično svojstvo.

Zahvalio je partnerima iz UN agencija, primarno UNICEF-a, sa kojima se, kako je naveo, učinilo nešto što je država zaboravila ili stavila u drugi plan- a to je da projektujemo i stavimo u funkciju nezavisno tijelo koje će vršiti praćenje izvršavanja obaveze države prema UN Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom.

Ujedinjene nacije u Crnoj Gori nastaviće da se snažno zalažu za jednakost i puno uključivanje osoba sa invaliditetom u crnogorsko društvo u skladu sa obavezama Crne Gore koje proističu iz ratifikacije Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, kazala je Nela Krnić (UNICEF)  koja je zahvalila organizacijama za prava osoba sa invaliditetom, Instituciji ombudsmana, resornim ministarstvima i drugim partnerima na konstruktiuvnoj saradnji.

Kroz ovu reformsku inicijativa unaprijeđeni su kapaciteti sistema za sprečavanje institucionalizaciju djece sa smetnjama u razvoju i odraslih s invaliditetom kroz obuku više od 100 profesionalaca iz različitih sektora, razvojem modela usluga na nivou zajednice, pružanjem psihosocijalne podrške i postavljanjem temelja za prvi crnogorski Centar za hraniteljstvo sa planovima za specijalizovano hraniteljstvo za djecu sa smetnjama u razvoju. Urađeno je i istraživanje zasnovano na dokazima o potrebama osoba sa invaliditetom, identifikovane su ključne usluge podrške zajednici za odrasle i sprovedena je analiza troškova odabranih usluga. U okviru programa razvijene su i Smjernice za budžetiranje koje uključuje osobe sa invaliditetom. Osnovan je Nezavisni monitoring mehanizam koji predvodi Ombudsman i deset organizacija osoba sa invaliditetom, čime je unaprijeđen monitoring Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom (CRPD) u Crnoj Gori. Direktoratu za zaštitu osoba sa invaliditetom od diskriminacije, pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, pružena je tehnička podrška za izradu akcionog plana za glavni strateški dokument o pravima osoba sa invaliditetom.

Kritično je važno što je obezbijeđeno učešće organizacija osoba sa invaliditetom u svim fazama procesa, od početne analize situacije, kreiranja reformskog projekta i njegove implementacije, kazala je Krnić i podsjetila da je sistem UN u Crnoj Gori integrisao prava osoba sa invaliditetom u svoje strateške dokumente, a takođe i organizovao obuke za svoje osoblje za uključivanje osoba sa invaliditetom u programe UN, koje su sprovele organizacije osoba sa invaliditetom.

Ovaj projekat nas je nekako povezao jer obično nemamo priliku da sarađujemo. Da, imamo saradnju između roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju, ali ovaj projekat je pružio priliku da radimo sa drugim organizacijama za osobe sa invaliditetom, kazala je predstavnica organizacije osoba sa invaliditetom koja je učestvovala u programu.

Zamjenica Zaštitnika Nerma Dobardžić, govoreći o zapažanjima Nezavisnog monitoring mehanizma, ukazala je na potrebu kontrole kvaliteta rada asistenata/tkinja u nastavi kroz proces akreditacije i reakreditacije licenci, ali i na nedovoljno razvijene usluge za život u zajednici osoba sa invaliditetom. Takođe, nevela je da djelimična i/ili potpuna nepristupačnost karakteriše javne ustanove, te da arhitektonske barijere, ali i barijere u komunikacijama i informacijama, predstavljaju izazov koji se, bez nerazumnih odlaganja, mora prevazići.

Savjetnica Zaštitnika i koordinatorka NMM-a Milena Krsmanović Iković kazala je da će ovo tijelo pratiti oblast inkluzivnog obrazovanja, usluge socijalne i dječje zaštite, deinstitucionalizaciju i uključivanje OSI u proces donošenja odluka.

Svoja iskustva u radu NMM predstavile su i Marina Vujačić (UMHCG), Marija Boljević (Staze) i Miroslava Ivanovic (I MI BOKE), koje su ocijenile da na primjeni Konvencije u Crnoj Gori treba još dosta da se učini i dale preporuke za buduće aktivnosti ovog tijela.

Ostvarivanje prava djece sa smetnjama u razvoju i odraslih s invaliditetom važan je aspekt rada UN u Crnoj Gori i jedan od temeljnih uslova za ispunjenje obećanja datog u okviru Ciljeva održivog razvoja. Stoga će se u predstojećem periodu nastaviti sa radom na jačanju institucionalnih kapaciteta za sprečavanje institucionalizacije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih s invaliditetom.

Osim toga napori će biti nastavljeni za aktivno uključivanje organizacija za prava osoba sa invaliditetom u implementaciju i praćenje Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom (CRPD) u Crnoj Gori. To je moguće postići kroz proaktivnu saradnju i široka partnerstva između organizacija civilnog društva, Institucije Zaštitnika ljudskih prava Crne Gore i drugih aktera uključenih u reformske procese.

 

Izvor: Ombudsman

Pripremila: Dajana Vuković

Jasan okvir međusektorske saradnje između svih subjekata na lokalnom nivou koji imaju ulogu u sprovođenju politika koje se odnose na djecu s invaliditetom/djecu sa smetnjama u razvoju neophodan je kako bi se stvorili uslovi za eliminaciju svih oblika diskriminacije i društvene isključenosti sa kojima se oni suočavaju u svim oblastima od značaja za postizanje pune ravnopravnosti i jednakog položaja u društvu, poručila je Irena Rakočević, vršiteljka dužnosti generalne direktorice u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.

Ona je u svom obraćanju istakla da će Direktorat za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava u okvirima svojih nadležnosti sa punom posvećenošću sprovoditi nacionalne politike u oblasti zaštite i unapređenja prava lica sa invaliditetom i promovisati jednakost.

Rakočević je podsjetila da lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u pružanju usluga za lica sa invaliditetom na lokalnom nivou te da je potrebno u svim politikama planirati licenciranje novih pružalaca usluga razvoju i sprovođenje finansiranih usluga za adekvatan broj korisnika/ca tih usluga. 

Učestvujući na dvodnevnoj obuci za primjenu konkretnih postupaka u radu sa osobama iz spektra autizma i sa kombinovanim oštećenjima koju je organizovalo Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju Zračak Nade, u Pljevljima, ona je naglasila da je pristup djeci sa invaliditetom i djeci sa smetnjama u razvoju u skladu sa modelom zasnovanim na ljudskim pravima, te da je neophodno da se sve aktivnosti u predmetnoj oblasti usaglase sa specifičnim potrebama svakog djeteta.

Obuka namijenjena stručnim licima iz jedinica lokalne samouprave, javnim ustanovama socijalne i dječje zaštite, nevladinim organizacijama koje pružaju usluge socijalne i dječje zaštite, za cilj je imala unapređenje integrisane podrške za djecu s invaliditetom/djecu sa smetnjama u razvoju i za odrasla lica sa invaliditetom.

Organizovana u okviru projekta Stvaranje uslova za eliminaciju diskriminacije i društvene isključenosti sa kojima se suočavaju djeca i mladi sa smetnjama u razvoju i lica sa invaliditetom kroz obezbjeđivanje adekvatnih usluga i aktivnosti na lokalnom nivou, obuka je bila finansijski podržana od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

 

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Neprijatna situacija dogodila se u Beogradu na jednoj autobuskoj stanici, kada vozač gradskog prevoza, prema riječima očevidaca, nije htio da spusti rampu za osobe s invaliditetom.

Sve je kulminiralo u raspravu, a na kraju su prisutni pomoću šrafcigera ručno otvorili rampu kako bi korisnik kolica mogao da uđe u prevoz.

Kako su naveli očevici, vozač nije želio da spušti rampu zato što, kako je naveo, mu je rečeno da ne otvara rampu.

Muškarac s invaliditetom je na kraju uspio da uđe u autobus, a u tome su mu pomogli ljudi koji su bili pored njega.

Snimak rasprave objavljen je na instagram stranici beograd_info, i izazvao je bijes i gnijev među korisnicima.

 

Izvor: Mondo

Pripremila: Dajana Vuković

Samostalna savjetnica u Ministarstvu sporta i mladih Ana Milačić učestvovala je na Konferenciji o unaprjeđenju položaja osoba sa invaliditetom s posebnim akcentom na mlade s invaliditetom u društvu, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Ona je u uvodnom obraćanju kazala da je Crna Gora u prethodnim godinama napravila određene korake u oblasti unaprjeđenja prava osoba s invaliditetom, navodeći da su usvojeni zakoni koji garantuju prava i zaštitu, a da je država preduzela mjere kako bi unaprijedila njihovu inkluziju u društvu.

Ipak, uprkos ovim naporima, mladi s invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim preprekama koje ograničavaju njihovu punu uključenost. Još uvijek postoje problemi u pristupu obrazovanju, zapošljavanje predstavlja veliki izazov, a izolovanost i isključenost osoba s invaliditetom iz društvenih aktivnosti, nažalost, je i dalje prisutna, istakla je Milačić.

Govoreći o oblasti sporta, Milačić smatra da su određeni pomaci u inkluziji osoba s invaliditetom napravljeni, ali da još uvijek postoji mnogo prostora za napredak.

Potrebno je adaptirati što više postojećih terena i sportskih objekata, kao i izgraditi nove, kako bi osobe s invaliditetom imale mogućnost da se aktivno bave sportom. Takođe, dodatna edukacija i obuka trenera i sportskih radnika je potrebna kako bi shvatili potrebe i mogućnosti osoba s invaliditetom, što bi sigurno doprinijelo njihovoj inkluziji u sportske aktivnosti, ocijenila je Milačić.

U uvodnom dijelu prisutnima su se još jednom obratili i predsjednik Skupštine UMHCG Miloš Ranitović i zamjenik gradonačelnice Glavnog grada Luka Rakčević.

 

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Predsjednik Skupštine UMHCG Miloš Ranitović ukazao je da, iako postoje određeni napori i inicijative u cilju poboljšanja položaja mladih s invaliditetom, oni se i dalje suočavaju sa mnogim izazovima, o čemu svjedoči i posljednji izvještaj Evropske komisije.

Mladi sa invaliditetom u Crnoj Gori se i dalje suočavaju sa izazovima zbog nedostatka podrške, nepristupačnog okruženja i nerazumijevanja njihovih potreba i sistemski je potrebno raditi na rješenjima do njihove potpune inkluzije.

To je saopšteno na Konferenciji o unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom s posebnim akcentom na mlade s invaliditetom u društvu, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Predsjednik Skupštine UMHCG Miloš Ranitović ukazao je da, iako postoje određeni napori i inicijative u cilju poboljšanja položaja mladih s invaliditetom, oni se i dalje suočavaju sa mnogim izazovima, o čemu svjedoči i posljednji izvještaj Evropske komisije.

Nedostatak adekvatne podrške, pristupačnog okruženja i razumijevanja potreba mladih s invaliditetom su i dalje samo neki od problema koji su još uvijek prisutni. Ti izazovi nas podsjećaju da je pred nama dug put ka stvaranju društva koje će istinski biti inkluzivno i pravedno, rekao je Ranitović.

On je podsjetio da je cilj UMHCG da konstantno rade na unaprjeđenju položaja mladih s invaliditetom.

Ranitović je kazao da su posebn ponosni na razvoj mobilne aplikacije koja mapira pristupačne lokacije širom Crne Gore.

Aplikacija nije samo tehnološki alat, već sredstvo koje omogućava mladima s invaliditetom veću mobilnost, samostalnost i uključenost u društvene tokove. I raduje me činjenica da će ista aplikacija biti dostupna za korišćenje već u avgustu ove godine“ kazao je Ranitović, prenosi PR Centar.

On smatra da je, pored tehničkih inovacija, i dalje neophodno raditi na promjeni društvene svijesti.

Tehničke inovacije kao što su naša mobilna aplikacija mogu značajno unaprijediti položaj mladih s invaliditetom tako što omogućavaju veću pristupačnost i lakši pristup informacijama o pristupačnim lokacijama. Ovo doprinosi njihovoj samostalnosti, povećava mogućnosti za socijalnu interakciju i poboljšava kvalitet života, naveo je Ranitović.

On je istakao da mogućnost samostalnog kretanja i pristupa različitim objektima i uslugama stvara osjećaj uključenosti i prihvaćenosti, što je ključno za njihovo samopouzdanje i osjećaj ravnopravnosti u društvu.

Ranitović je rekao da je borba za ravnopravnost osoba s invaliditetom, borba za dostojanstvo svakog pojedinca.

Da bismo to postigli, potrebna je saradnja svih nas - institucija, organizacija, ali i svakog građanina i građanke, poručio je Ranitović.

Zamjenik gradonačelnice Glavnog grada Luka Rakčević podsjetio je da sa UMHCG sarađuje 14 godina, ocjenjujući da, iako je postignut određeni napredak, mnogi problemi i dalje opstaju, a da je nedovoljno urađeno na njihovom sistemskom rješavanju.

Rakčević je istakao da postoji značajan prostor za poboljšanje situacije i da svi imaju moralnu i zakonsku obavezu da pomognu u prevazilaženju prepreka.

Sjećam se kako smo slavili usvajanja prvog Zakona o izgradnji objekata i planiranju prostora, koji je predvidio obavezu rekonstrukcije objekata kako bi postali pristupačni za osobe s invaliditetom. Ipak, i nakon više od decenije, mnogi javni objekti i dalje nisu pristupačni, naveo je Rakčević.

On smatra da je neophodno raditi više na prostornoj pristupačnosti, navodeći da sugrađani s invaliditetom zaslužuju jednak tretman i pristup svim javnim objektima.

Govoreći o inkluziji u javnom prevozu i na javnim površinama, Rakčević je ocijenio da su napravljeni određeni iskoraci, ali da je još mnogo posla pred njima.

On je naglasio potrebu za stvaranjem afirmativnih uslova za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ističući da Glavni grad mora biti promoter novih vrijednosti i pristupa koji će služiti kao primjer ostalim lokalnim samoupravama.

Neophodno je pristupiti sistemskom rješavanju problema osoba s invaliditetom, umjesto ad hok rješenja. Postoje uspješne prakse koje se već realizuju u zemljama regiona i Evropske unije, a Crna Gora treba slijediti njihov primjer kako bi se suštinski unaprijedio položaj osoba s invaliditetom u Podgorici i širom države, poručio je Rakčević.

Samostalna savjetnica u Ministarstvu sporta i mladih Ana Milačić kazala je da je Crna Gora u prethodnim godinama napravila određene korake u oblasti unapređenja prava osoba s invaliditetom.

Ona je navela da su usvojeni zakoni koji garantuju prava i zaštitu, a da je država preduzela mjere kako bi unaprijedila njihovu inkluziju u društvu.

Ipak, uprkos ovim naporima, mladi s invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim preprekama koje ograničavaju njihovu punu uključenost, dodala je Milačić.

Prema njenim riječima, još postoje problemi u pristupu obrazovanju, zapošljavanju, a izolovanost i isključenost osoba s invaliditetom iz društvenih aktivnosti, nažalost, i dalje je pristuna.

Govoreći o oblasti sporta, Milačić smatra da su određeni pomaci u inkluziji osoba s invaliditetom napravljeni, ali da još uvijek postoji mnogo prostora za napredak.

Potrebno je adaptirati što više postojećih terena i sportskih objekata, kao i izgraditi nove, kako bi osobe s invaliditetom imale mogućnost da se aktivno bave sportom, ocijenila je Milačić.

Ona je navela da je potrebna dodatna edukacija i obuka trenera i sportskih radnika, kako bi shvatili potrebe i mogućnosti osoba s invaliditetom, što bi sigurno doprinijelo njihovoj inkluziji u sportske aktivnosti.

Poručila je da će Ministarstvo spremno raditi na otklanjanju svih barijera za mlade, kako u sportu, tako i u ostalim društvenim sferama.

Milačič je rekla da unapređenje položaja mladih osoba s invaliditetom u Crnoj Gori zahtijeva zajednički napor svih segmenata društva - Vlade, obrazovnog sistema, poslodavaca, nevladinih organizacija i šire javnosti.

 

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

nedelja, 23 jun 2024 16:39

Ombudsman: Posjeta JU Komanski most

Tim NPM-a obavio je nenajavljenu posjetu u JU Zavod Komanski most

Zatekli su 117 korisnika. Higijena soba i zajedničkih prostorija bila je na visokom nivou.

Epidemiološki izazovna situacija -šuga zadnji put je prijavljena 05.02.2024 god., te je od zadnjeg slučaja prošlo više od 4 mjeseca. Prema važećim standardima smatra se da je epidemija šuge u JU Zavod Komanski most završena nakon višegodišnjeg  i konstantnog prisustva iste u ustanovi. Podršku i pomoć u rješavanju ovog problema pružio je Institut za javno zdravlje i Epidemiološka služba.

Aktuelno je zbog, visokih temperatura i UV zračenja, ljekar ustanove donio smjernice da boravak korisnika u zatvorenim prostorijama treba organizovati u periodu od 10:30 do 17h.

Tim je pregledao dio dokumentacije koji se odnosi na liječenje i tretman korisnika. 

Detaljan izvješta biće objavljen naknadno.

Izvor: Ombudsman

Pripremila: Dajana Vuković

Podgorica, PR pres servis   Mladi s invaliditetom se i dalje suočavaju sa izazovima zbog nedostatka podrške, nepristupačnog okruženja i nerazumijevanja njihovih potreba, a iako je razvoj aplikacije za mapiranje pristupačnih lokacija u Crnoj Gori unaprijedio njihov položaj, potrebno je raditi na sistemskim rješenjima za potpunu inkluziju.

To je saopšteno na Konferenciji o unapređenju položaja osoba s invaliditetom s posebnim akcentom na mlade s invaliditetom u društvu, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Predsjednik Skupštine UMHCG Miloš Ranitović ukazao je da, iako postoje određeni napori i inicijative u cilju poboljšanja položaja mladih s invaliditetom, oni se i dalje suočavaju sa mnogim izazovima, o čemu svjedoči i posljednji izvještaj Evropske komisije.

Nedostatak adekvatne podrške, pristupačnog okruženja i razumijevanja potreba mladih s invaliditetom su i dalje samo neki od problema koji su još uvijek prisutni. Ovi izazovi nas podsjećaju da je pred nama dug put ka stvaranju društva koje će istinski biti inkluzivno i pravedno, rekao je Ranitović.

Podsjetio je da je cilj UMHCG da konstantno radi na unaprjeđenju položaja mladih s invaliditetom.

Posebno smo ponosni na razvoj mobilne aplikacije koja mapira pristupačne lokacije širom Crne Gore. Ova aplikacija nije samo tehnološki alat, već sredstvo koje omogućava mladima s invaliditetom veću mobilnost, samostalnost i uključenost u društvene tokove. I raduje me činjenica da će ista aplikacija biti dostupna za korišćenje već u avgustu ove godine, kazao je Ranitović.

Smatra da je, pored tehničkih inovacija i dalje neophodno raditi na promjeni društvene svijesti.

Tehničke inovacije, kao što su naša mobilna aplikacija, mogu značajno unaprijediti položaj mladih s invaliditetom tako što omogućavaju veću pristupačnost i lakši pristup informacijama o pristupačnim lokacijama. Ovo doprinosi njihovoj samostalnosti, povećava mogućnosti za socijalnu interakciju i poboljšava kvalitet života, naveo je Ranitović

Istakao je da mogućnost samostalnog kretanja i pristupa različitim objektima i uslugama stvara osjećaj uključenosti i prihvaćenosti, što je ključno za njihovo samopouzdanje i osjećaj ravnopravnosti u društvu.

Svaki korak naprijed je korak ka društvu u kojem inkluzija nije samo cilj, već svakodnevna praksa. Borba za ravnopravnost osoba s invaliditetom je borba za dostojanstvo svakog pojedinca. Da bismo to postigli potrebna je saradnja svih nas - institucija, organizacija, ali i svakog građanina i građanke, poručio je Ranitović.

Zamjenik gradonačelnice Glavnog grada Podgorice Luka Rakčević podsjetio je da sa UMHCG sarađuje 14 godina, ocijenjujući da, iako je postignut određeni napredak, mnogi problemi i dalje opstaju, a da je nedovoljno urađeno na njihovom sistemskom rješavanju.

Istakao je da postoji značajan prostor za poboljšanje situacije i da svi imaju moralnu i zakonsku obavezu da pomognu u prevazilaženju prepreka.

Sjećam se kako smo slavili usvajanja prvog Zakona o izgradnji objekata i planiranju prostora, koji je predvidio obavezu rekonstrukcije objekata kako bi postali pristupačni za osobe s invaliditetom. Ipak, i nakon više od decenije, mnogi javni objekti i dalje nisu pristupačni, naveo je Rakčević.

Smatra da je neophodno raditi više na prostornoj pristupačnosti, navodeći da sugrađani s invaliditetom zaslužuju jednak tretman i pristup svim javnim objektima.

Govoreći o inkluziji u javnom prevozu i na javnim površinama, Rakčević je ocijenio da su napravljeni određeni iskoraci, ali da je još mnogo posla pred njima.

Takođe, naglasio je potrebu za stvaranjem afirmativnih uslova za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ističući da Glavni grad mora biti promoter novih vrijednosti i pristupa koji će služiti kao primjer ostalim lokalnim samoupravama.

Neophodno je pristupiti sistemskom rješavanju problema osoba s invaliditetom, umjesto ad hok rješenja. Postoje uspješne prakse koje se već realizuju u zemljama regiona i Evropske unije, Crna Gora treba slijediti njihov primjer kako bi se suštinski unaprijedio položaj osoba s invaliditetomPodgorici i širom države, poručio je Rakčević.

Samostalna savjetnica u Ministarstvu sporta i mladih Ana Milačić kazala je da je Crna Gora u prethodnim godinama napravila određene korake u oblasti unaprjeđenja prava osoba s invaliditetom, navodeći da su usvojeni zakoni koji garantuju prava i zaštitu, a da je država preduzela mjere kako bi unaprijedila njihovu inkluziju u društvu.

Ipak, uprkos ovim naporima, mladi s invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim preprekama koje ograničavaju njihovu punu uključenost. Još uvijek postoje problemi u pristupu obrazovanju, zapošljavanje predstavlja veliki izazov, a izolovanost i isključenost osoba s invaliditetom iz društvenih aktivnosti, nažalost, je i dalje prisutna, istakla je Milačić.

Govoreći o oblasti sporta, Milačić smatra da su određeni pomaci u inkluziji osoba s invaliditetom napravljeni, ali da još uvijek postoji mnogo prostora za napredak.

Potrebno je adaptirati što više postojećih terena i sportskih objekata, kao i izgraditi nove, kako bi osobe s invaliditetom imale mogućnost da se aktivno bave sportom. Takođe, dodatna edukacija i obuka trenera i sportskih radnika je potrebna kako bi shvatili potrebe i mogućnosti osoba s invaliditetom, što bi sigurno doprinijelo njihovoj inkluziji u sportske aktivnosti, ocijenila je Milačić.

Poručila je da je Ministarstvo sporta i mladih spremno raditi na otklanjanju svih barijera za mlade, kako u sportu, tako i u ostalim društvenim sferama, kao i da unaprjeđenje položaja mladih osoba s invaliditetom u Crnoj Gori zahtijeva zajednički napor svih segmenata društva - Vlade, obrazovnog sistema, poslodavaca, nevladinih organizacija i šire javnosti.

Tokom panela Položaj osoba s invaliditetom posebno mladih s akcentom na inkluziju u procesima donošenja odluka, projektna asistentkinja u Savezu slijepih Crne Gore, Anđela Dragović, kazala je da i dalje nije zadovoljavajuća situacija kad su u pitanju prava mladih s invaliditetom.

Podaci pokazuju da mladi s invaliditetom još uvijek nisu na nivou samostalnosti u odnosu na druge. Suočavaju se sa nizom izazova koji utiču na njihovu odluku da se osamostale i preuzmu kontrolu nad svojim životom, pri čemu često nemaju priliku da griješe i uče iz svojih grešaka, navela je Dragović.

Ocijenila je da su najčešće prepreke za mlade osobe s invaliditetom obrazovanje i zapošljavanje.

Arhitektonska nepristupačnost, nepristupačnost literature i nedostatak podrške utiču na njihov izbor u obrazovanju, posebno na visokom nivou. Sistemska rješenja nisu dovoljna, a nevladine organizacije koje rade na ovoj temi često zavise od projekata koji su vremenski ograničeni, kazala je Dragović.

Ukazala je da je zapošljavanje još jedan veliki izazov.

Poslodavci često nisu dovoljno osviješćeni o potencijalima i kompetencijama mladih s invaliditetom, što rezultira nedostatkom prilika za zaposlenje. Ovo dodatno utiče na njihov manjak samopouzdanja i demotiviše ih u traženju posla, smatra Dragović.

Ukazala je i da je neformalno obrazovanje, takođe, izazov, jer su sadržaji i materijali često nepristupačni, što smanjuje interesovanje i samopouzdanje mladih s invaliditetom da se dodatno kvalifikuju.

Slične prepreke postoje i u kulturnim aktivnostima, gdje su mladi s invaliditetom uglavnom posmatrani kao konzumenti, a ne kao aktivni učesnici. Važno je raditi na izjednačavanju stavova i svijesti, kao i na zakonskim regulativama. Fizička pristupačnost nije ničija dobra volja, već nešto što se podrazumijeva i što je propisano međunarodnim dokumentima. Takođe, potrebno je raditi na većoj mobilnosti mladih, razmjeni i dijeljenju iskustava sa drugim mladima s invaliditetom, usvajanju dobrih praksi iz drugih zemalja, rekla je Dragović.

Samostalna savjetnica za socijalnu i dječju zaštitu u Glavnom gradu Podgorica Anđela Radovanović predstavila je aktivnosti koje sprovode u Sekretarijatu kroz Akcioni plan za socijalnu inkluziju i razvoj socijalne i dječje zaštite Glavnom gradu do 2023, navodeći da je fokus na poboljšanju uslova za uključivanje osoba s invaliditetom, pristupačnost usluga i sprovođenje različitih edukacija.

Jedan od naših projekata je pristupačni prevoz od vrata do vrata za osobe s invaliditetom, koji je osigurao održivost nakon završetka projektnog finansiranja. Takođe, kroz pilot projekte testiramo različite usluge i servise, prilagođavamo ih na osnovu identifikovanih potreba, kako bismo osigurali održivost kroz javni sektor. U saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore, mobilni timovi i personalna pomoć u zajednici pružaju podršku više od sto osoba s invaliditetomGlavnom gradu, navela je Radovanović.

Ukazala je da u saradnji sa Savezom slijepih Crne Gore sprovode uslugu videćih pratilaca i edukaciju za kretanje uz pomoć bijelog štapa za osobe s invaliditetom.

Trenutno smo u završnoj fazi izrade novog Lokalnog Akcionog plana za socijalnu inkluziju i razvoj socijalne i dječje zaštite, uključujući intenzivnu saradnju s organizacijama civilnog društva i članovima radne grupe. Jedan od ključnih fokusa je osnivanje Kancelarije za osobe s invaliditetom unutar Sekretarijata za socijalno staranje, kao i prilagođavanje objekata, kako bi bili pristupačni osobama s invaliditetom, navela je Radovanović.

Ukazala je da su u posebnom fokusu pitanja podrške samostalnom životu osoba s invaliditetom, kao i obrazovanja i zapošljavanja.

Svjesni smo izazova s kojima se mladi s invaliditetom suočavaju u obrazovanju i zapošljavanju te smo posvećeni stvaranju održivih rješenja, zaključila je Radovanović.

Psihološkinja u Informativnom Centru za osobe s invaliditetom Lotos u Tuzli Senaida Sarajlić smatra da mladi s invaliditetom aktivizmom doprinose ostvarivanju prava da slobodno žive svoje živote, ravnopravno i u zajednici sa drugim ljudima.

Kroz naše aktivnosti, uključili smo mlade osobe s invaliditetom u nekoliko lokalnih akcijskih grupa gdje se umrežavaju i sarađuju s drugim organizacijama i institucijama. Jedan od primjera je naše učešće u procesu izrade Strategije mladih na entitetskom nivou. Svoje mjesto smo osigurali kroz javne rasprave i ukazali na potrebe mladih osoba s invaliditetom, što je rezultiralo prepoznavanjem tih potreba u dokumentu, rekla je Sarajlić.

Ukazala je da su u manjim sredinama uspješno realizovali nekoliko zagovaračkih inicijativa koje su poboljšale pristupačnost i omogućile da se glas mladih osoba s invaliditetom čuje.

Zagovaranje je ključno, i smatram da zagovaram svakodnevno svojom pojavom u javnosti, medijima, na akademskim i kulturnim događanjima. Vidljivost osoba s invaliditetom, posebno mladih, je od suštinskog značaja. Naša prisutnost i aktivna uloga u društvu, umjesto pasivnog posmatranja sopstvenih života, ključna je za inkluziju i ravnopravnost, kazala je Sarajlić.

Izvršni direktor NVO Mozaik Blagoje Šturanović  kazao je da se ta organizacija bavi kulturnom inkluzijom osoba s invaliditetom, posebno mladih, kroz razne kreativne radionice i projekte.

Cilj nam je angažovati mlade osobe s invaliditetom ne samo kao konzumente kulture, već i kao aktivne stvaraoce. Na taj način pomažemo mladima da izađu iz svoje zone komfora, da se uključe u društvo i shvate da imaju moć i kapacitete da budu aktivni građani, rekao je Šturanović.

Prisjetio se svog prvog učešća na radionicama koje je organizovalo UMHCG, tokom kojeg je shvatio da, ukoliko ne krene putem aktivizma, će ostati zatvoren u kući, radeći posao koji nije za njega i neće biti aktivan učesnik u društvu.

Osnivanje NVO Mozaik proizašlo je iz želje da se bavi problemima inkluzije u Nikšiću, gdje je situacija bila loša, a i dalje se suočavamo s problemima u obrazovanju i zapošljavanju. Naš prvi projekat bio je osnivanje društvenog kluba za osobe s invaliditetom, gdje se mladi mogu okupljati, edukovati, informisati i osjećati moć da utiču na donošenje odluka, kazao je Šturanović.

Prisjetio se i svog prvog učešća na sjednici Skupštine opštine Nikšić 2022, kada je kroz institut slobodne stolice predložio osnivanje društvenog kluba za osobe s invaliditetom.

Pisao sam govor danima, nervozan i uzbuđen, ali shvatio sam da moj glas nije samo moj, već predstavlja sve mlade osobe s invaliditetomNikšiću. Taj trenutak me je osnažio da nastavim borbu za naša prava, shvatajući da moramo biti glasni i prisutni. Pozivam sve mlade da se uključe u lokalne organizacije, bez obzira na prepreke i mogućnosti. Važno je da budemo aktivni, predlažemo svoje ideje i tako zajedno možemo rješavati naše probleme, istakao je Šturanović.

Tokom diskusije je saopšteno da tržište rada nije prilagođeno za osobe s invaliditetom, kao i da bez podrške države mladi s invaliditetom teško mogu da nađu zaposlenje. Ocijenjeno je da je potrebno što više vidljivih akcija kako bi se mladi s invaliditetom uključili i integrisali u društvo.

Konferencija je dio aktivnosti projekta Podrška, a ne zanemarivanje! koji je finansijski podržan od strane Glavnog grada Podgorice, kao i projekta U kontaktu (Project In Touch) finansijski podržanog od Evropske edukativne i kulturne izvršne agencije (European Education and Culture Executive Agency (EACEA), delagirane od strane Evropske komisije, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

 

Izvor: PR Centar

Strana 4 od 100

Back to top