Bez posla skoro 6.000 osoba s invaliditetom starijih od 50 godina
Pored velikog broja nezaposlenih osoba s invaliditetom, problem predstavlja struktura nezaposlenih i ostale karakteristike, poput njihove starosne dobi i obrazovanja. Navedeno znači da je najveći procenat tih ljudi i nezapošljiv, ocijenila je Marina Vujačić
Na evidenciji nezaposlenih lica nalazi se preko 9.000 osoba s invaliditetom (OSI), od kojih je skoro 6.000 starijih od 50 godina, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje dostavljeni Danu. Većinu nezaposlenih osoba s invaliditetom čine žene i to čak 5.441.
Na evidenciji nezaposlenih lica Zavoda za zapošljavanje, 17. jula nalazilo se 9.087 lica sa invaliditetom od čega je 5.441 ili 59,87% žena, a muškaraca 3.646 ili 40,13%. Kada je u pitanju vremensko traj anje traženja zaposlenja osoba s invaliditetom, do godine posao traži 369 lica (žena 184), od jedne do tri godine 684 (žena 376), a duže od tri godine 8.034 (4.881 žene) naveli su u odgovorima Danu iz Zavoda za zapošljavanje.
Kada je u pitanju starosna struktura lica s invaliditetom, od 18 do 25 godina starosti na evidenciji biroa rada je 95 osoba s invaliditetom (žena 33), od 25 do 30 godina 252 OSI (žena 132), od 30 do 40 godina starosti ukupno je 833 lica (žena 424), od 40 do 50 godina starosti je 1.912 osoba sa invaliditetom (žena 1.166) i preko 50 godina života ukupno 5.995 osoba sa invaliditetom (žena 3.686).
Komentarišući ove podatke, predsjednica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić izjavila je za Dan da već godinama upozoravaju na izuzetno veliki broj i visok procenat osoba s invaliditetom na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u odnosu na ukupan broj nezaposlenih.
Tačnije, osobe s invaliditetom po zvaničnim podacima čine nešto oko 27 odsto ukupnog broja nezaposlenih, a posebno među njima žene s invaliditetom, koje i u kategorij i osoba s invaliditetom čine manje zaposlenu kategoriju. Dodatno, pored velikog broja nezaposlenih osoba s invaliditetom, problem predstavlja struktura nezaposlenih i ostale karakteristike, poput njihove starosne dobi i obrazovanja. Navedeno znači da je najveći procenat tih ljudi i nezapošljiv, odnosno da nema adekvatna znanja i kvalifikacije za zapošljavanje, potpuno je nekonkurentan i njihovi obrazovni profili i stečene kvalifikacije više ne postoje kao potrebe tržišta rada. Takođe, jasno je da najveći procenat njih čini kategoriju dugoročno nezaposlenih, a zbog godina starosti izgledno je da nikada neće ni biti zaposleni, smatra Vujačić.
Prema njenim riječima, država je bila u obavezi da donese poseban podzakonski akt Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i da reguliše zapošljavanje ove kategorije, ali to nije uradila punih 16 godina.
Zavod za zapošljavanje ovoliku nezaposlenost, ali i nezapošljivost osoba s invaliditetom jedino rješava tzv. grant šemama, odnosno projektima za zapošljavanje, dok ni oni, ni nadležno ministarstvo ili država, ne čine ništa da tu nezaposlenost i nezapošljivost smanje redovnim aktivnostima i strateškim pristupom, istakla je Marina Vujačić.
Država nepravedna prema osobama s invaliditetom
Vujačić smatra da je država potpuno nepravedna prema osobama s invaliditetom, koje je u prethodnom sistemu obrazovanja primorala na određene obrazovne profile, a danas ne želi nikako pružiti priliku i pomoći ovim ljudima da ne budu u stanju socijalne potrebe i siromaštva.
Kad već nije stvorila nikakve prilike za njihovo zaposlenje ili angažman, onda bi morala definisati neku vrstu socijalne penzije, odnosno kompenzacije koja će makar u starijoj dobi omogućiti dostojanstven život, a ne milostinju, zaključuje Vujačić.
Izvor: DN Dan
Pripremila: Dajana Vuković