Svaka osoba sa invaliditetom (OSI) uz adekvatnu podršku društva i sistema može da doprinese nečim svojim, a mi još uvijek živimo u takvoj sredini u kojoj moramo to da dokazujemo, ocijenila je aktivistkinja Anđela Miličić u razgovoru za Pobjedu.

Upravo takve predrasude, smatra Miličić, mlade osobe s invaliditetom koje nisu zaposlene, nisu u redovnom procesu obrazovanja niti na obukama ili neformalnoj edukaciji (NEET) dovode u taj položaj.

NEET mladi čine značajan dio populacije u Crnoj Gori. Prema podacima Monstatove Ankete o radnoj snazi (ARS) na kraju 2023. godine broj mladih u Crnoj Gori sa NEET statusom iznosio oko 27.100 pojedinaca ili 20.3 odsto ukupne populacije mladih.

Miličić je i sama trenutno u takvoj situaciji, a kako kaže, kroz zapošljavanje se najbolje i vidi na koji način društvo percipira OSI.

Poslodavci imaju predrasude prema OSI jer imaju niska očekivanja, jer u našem društvu postoji ta slika o nama kao pasivnim, manje vrijednim, demotivisanim i kao o nekom ko još uvijek zavisi od članova porodice. Veoma je važno da poslodavac razumije funkcionisanje OSI na poslu zato što ih na taj način usmjerava na pravi put i podstiče ih da pokažu bolje rezultate navela je Miličić.

Da je situacija takva potvrđuju i iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) iz kojeg su Pobjedi kazali da crnogorsko zakonodavstvo, nažalost, i dalje polazi od pretpostavke da su osobe s invaliditetom nesposobne za rad ili da imaju ograničenu radnu sposobnost, što dovodi do njihove marginalizacije u procesu zapošljavanja.

Miličić ističe da poslodavci trebaju da pruže mentorsku podršku kako bi se OSI uklopile u novu radnu sredinu, te stekle nova znanja i vještine.

PREPOZNTI MLADE NEET KAO POSEBNU KATEGORIJU

Iz nevladinih organizacija Forum MNE i Centra za omladinsku edukaciju navode da i državne institucije takođe moraju pružiti veći napor kako bi blagovremeno kreirale povoljni ambijent za smanjenje stope NEET mladih.

Neophodno je, smatraju iz tih organizacija, evidentirati i uvesti NEET mlade kao posebnu kategoriju u okviru strateških i zakonskih dokumenata.

Ovaj iskorak bi podrazumijevao praćenje indikatora koji se odnose na NEET mlade, te kreiranje specifičnih mjera, namijenjenih samo za tu populacionu kategoriju. Prepoznavanje NEET mladih kroz zakonodavna i strateška dokumenta, između ostalog imali bismo i preciznije podatke o broju NEET mladih, uključujući starosnu dob i polnu strukturu dodali su.

FOKUS NA RAZVOJ VJEŠTINA

Razlog za dolazak u NEET položaj Anđela Miličić prvenstveno nalazi u procesu obrazovanja, koje u mnogome uslovljava kasniji proces zapošljavanja, a za koji kaže da je pun barijera za one sa invalidtetom.

Potrebno je mnogo više raditi na unaprjeđenju vještina i kompetencija osoba s invaliditetom u samom procesu obrazovanja, i stvoriti mnogo bolje uslove u ovoj oblasti da bi se moglo govoriti i o istom stepenu odgovornosti osoba s invaliditetom, kazali su iz UMHCG.

Iz te organizacije ističu da bi OSI na taj način na tržište rada izlazile znatno spremnije za proces zapošljavanja.

U zagovaračkoj Inicijativi Foruma MNE navode se tri cilja, od kojih i unapređenje programa karijernog savjetovanja sa fokusom na razvoj vještina neophodnih za razvoj karijere.

Učenje i razvijanje vještina za sigurno vođenje karijere definisani su u Evropskoj rezoluciji o boljoj integrisanosti cjeloživotne karijerne orijentacije i strategije cjeloživotnog učenja kao jedan od prioriteta u kreiranju nacionalnih politika u oblasti karijerne orijentacije. Karijerno savjetovanje mladih, koje crnogorski sistem prepoznaje u toku formalnog obrazovanja, ali i nakon njegovog završetka, trebalo bi da doprinese većoj efikasnosti mladih na tržištu rada, te većem nivou zapošljivosti navodi se u tom dokumentu.

Zahtjevi tržišta se, napominje Miličić, mnogo brže mijenjaju od vremena koliko je osobama s invaliditetom potrebno da steknu obrazovanje. Zato je, naglašava ona, neophodno obezbijediti uslugu asistenta u nastavi kao i uslugu prevoza.

Prema riječima Miličić, OSI najčešće upisuju fakultete društvenih nauka.

- Invaliditet me je usmjerio da upišem Fakultet političkih nauka, jer mi je sa njim itekako ograničen broj zanimanja sa kojima mogu da se bavim - kazala je Katarina Cerović, bivša studentkinja FPN-a, koja se 10 mjeseci nalazila u NEET položaju.

IZAZOVI ZA OSI

Na period traženja posla Cerović gleda kao na veoma izazovan.

Uvijek bih naglasila svoj invaliditet pored svih kvalifikacija, treninga i obuka, što itakako utiče na odgovor poslodavaca kazala je.

Kada je tražila posao u jednoj radio stanici, navela je Cerović, zaposleni tamo joj nisu dali priliku da dokaže da može da obavlja posao.

Pitali su me kako ćete čitati poruke za program koji ide uživo? Iako koristim telefon kao svi, na moj način malo povećam fond, nisam dobila priliku da dokažem da mogu da radim taj posao rekla je Cerović.

OBESHRABRENI U POTRAZI ZA POSLOM

Iz UMHCG-a naglašavaju da se osobe s invaliditetom i dalje često suočavaju s predrasudama i stereotipima od strane poslodavaca prilikom traženja posla, što, kako kažu, značajno utiče na njihovo samopouzdanje i motivaciju da nastave aktivnu potragu za zaposlenjem.

Ova društvena stigmatizacija često dovodi do osjećaja nesigurnosti i frustracije, jer se osobe s invaliditetom smatraju manje sposobnima za obavljanje radnih zadataka u odnosu na osobe bez invaliditeta. Takva percepcija poslodavaca može dodatno obeshrabriti i učiniti da se osobe s invaliditetom povuku u daljoj potrazi za poslom, što povećava izolacije i marginalizacije u društvu, ocijenili su iz tog udruženja.

Sagovornici Pobjede kazali su da se sve veći broj osoba s invaliditetom odlučuje na privremeno penzionisanje, odnosno na ostvarivanje prava na invalidsku penziju, smatrajući da im je ovaj korak ekonomski povoljniji.

Zbog izazova sa zapošljavanjem, preprekama u pristupu tržištu rada i često neadekvatnim radnim uslovima, mnoge osobe s invaliditetom smatraju da je invalidska penzija stabilniji izvor prihoda u odnosu na nesigurno tržište rada dodali su iz UMHCG-a.

Ovaj trend, naveli su, ukazuje na nedostatak adekvatne podrške sistema za uključivanje osoba s invaliditetom u radnu sredinu, što dovodi do zaključka da se penzionisanje, nažalost, bira kao bolja opcija.

Implementacija preporuka iz zagovaračke Inicijative, zaključuju iz Foruma MNE i Centra za omladinsku edukaciju, zahtijeva multisektorski pristup koji uključuje državne institucije, obrazovne ustanove, nevladine organizacije i privatni sektor.

Ključni cilj je stvaranje povoljnijeg okruženja za NEET populaciju, posebno one ranjive poput OSI, kako bi se smanjila njihova marginalizacija i povećale njihove šanse za kvalitetno zapošljavanje i društvenu inkluziju poručili su.

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković