U svijetu godišnje oboli oko 15 miliona osoba, dok skoro šest miliona umre od posljedica moždanog udara. Vodeći je uzrok invaliditeta, drugi uzročnik smrti u svijetu, a treći u Evropi, mada najnovija istraživanja pokazuju da je u razvijenim zapadnoevropskim zemljama moždani udar na četvrtom mjestu po smrtnosti, kazao je Madžgalj.

U Crnoj Gori godišnje od moždanog udara oboli od 100 do 300 stanovnika, kazao je za Dan neurolog u Opštoj bolnici Bijelo Polje Milan Madžgalj.

Pod sloganom Mozak je vrijeme, nedavno je širom svijeta obilježen Svjetski dan borbe protiv moždanog udara, u cilju informisanja javnosti i edukacije šire populacije o važnosti blagovremenog prepoznavanja simptoma i brze reakcije u slučaju bolesti.

Dr Milan Madžgalj, specijalista neurologije, ukazuje da u Crnoj Gori, ali i u svijetu, moždani udar predstavlja jedno od najčešćih neuroloških oboljenja.

U svijetu godišnje oboli oko 15 miliona osoba, dok skoro šest miliona umre od posljedica moždanog udara. Vodeći je uzrok invaliditeta, drugi uzročnik smrti u svijetu, a treći u Evropi, mada najnovija istraživanja pokazuju da je u razvijenim zapadnoevropskim zemljama moždani udar na četvrtom mjestu po smrtnosti. To znači da su u tim zemljama prevencija, liječenje i rehabilitacioni dio bolji nego kod nas. Po broju oboljelih, Crna Gora prati evropski trend, pa je godišnje na 100.000 stanovnika od 100 do 300 novooboljelih od moždanog udara, rekao je dr Madžgalj.

Ističe da se moždani udar može spriječiti ukoliko se ozbiljno shvate upozoravajući znaci kao što su jaka glavobolja, prolazne smetnje vida, prolazna utrnulost ili slabost polovine tijela, oduzetost jedne ruke ili noge, gubitak ili nemogućnost govora, i na vrijeme se potraži ljekarska pomoć. Do moždanog udara ili šloga dolazi najčešće zbog začepljenja krvnog suda ili, rjeđe, pucanja krvnog suda u mozgu. Trećina oboljelih uspije potpuno da se oporavi, kod trećine bolesnika moždani udar uzrokuje invaliditet koji najčešće za posljedicu ima trajnu radnu nesposobnost, a trećina je onih koji, nažalost, umru. Vrijeme potrebno za rehabilitaciju poslije te bolesti najviše zavisi od težine šloga, naglašava dr Madžgalj.

Epilepsija i dalje tabu tema

Kad je u pitanju epilepsija, Madžgalj kaže da je to jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji, ali je u Crnoj Gori ona i dalje tabu tema za mnoge.

Pretpostavlja se da u svijetu oko 100 miliona osoba ima epilepsiju, a u Crnoj Gori blizu sedam hiljada. Epilepsija je česta bolest, od koje boluje oko jedan odsto ukupne populacije. Učestalost izolovanog spontanog epileptičkog napada bilo kada u životu je tri odsto, a provociranih epileptičkih napada oko pet odsto. Incidencija je najveća u prvoj godini života i kod starijih od 60 godina. Svaka bolnica u Crnoj Gori koja ima specijalistu neurologa ima mogućnost liječenja pacijenata od epilepsije. Treba raditi na podizanju svijesti o tome šta je epilepsija, da su to ljudi koji žive normalan život, da su to radno sposobni ljudi i ljudi koji mogu da formiraju porodice istakao je Madžgalj.

Izvor: DN DAN

Centar za građansko obrazovanje (CGO), uz podršku sedam nevladinih organizacija – Centar za razvoj nevladnih organizacija (CRNVO), Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju Naša inicijativa, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), Institut Alternativa (IA), Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i CAZAS – podnio je resornom Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Inicijativu za omogućavanje prijave na Program stručnog osposobljavanja kategoriji redovnih studenata koji su nosioci porodičnih penzija, a kroz izmjene i dopune Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

U toku je prijavljivanje korisnika/ca na Program stručnog osposobljavanja, Zavod za zapošljavanje (ZZZ) ograničava redovne studente korisnike/ca porodičnih penzija da se prijave ukoliko se ne odreknu porodične penzije. Istovremeno, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja ne spori ovu mogućnost kao ni Poreska uprava. Znači, problem nastaje sa ZZZ koji samo tehnički sprovodi Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca, pa bi trebalo i da ovo pitanje tretira kao raspodjelu naknada iz studentskog standarda a ne kao zapošljavanje, kako je to sada slučaj. Nevladine organizacije vjeruju da ovo pitanje zahtijeva hitnu posvećenost i reagovanje nadležne ministarke i Vlade, jer mladi koji su već u vrlo osjetljivoj situaciji zbog gubitka jednog ili oba roditelja suočavaju se sa sistemskom diskriminacijom u ovom domenu.

Način na koji ZZZ sprovodi ovaj proces ovu ranjivu kategoriju mladih doslovno dovodi u poziciju da ostaju bez ikakvih prihoda od oktobra u godini u kojoj se prijavljuju do februara naredne godine. Dodatno, neizvjesno je i da li će oni u konačnici biti primljeni na Program nakon što se prijave, pa ih tako ZZZ nezakonito lišava prava na izdržavanje koje im pripada shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.

CGO je u obrazloženju naveo nekoliko činjenica koje podupiru opravdanost ove Inicijative, među kojima i da se lica koja se prijavljuju na Program stručnog osposobljavanja ne zapošljavaju, niti prijavljuju Poreskoj upravi na socijalno osiguranje, pa se na njih ne može primjenjivati Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti a posebno ne na način na koji se to sada čini. Ova lica imaju status korisnika koji se stručno osposobljavaju i primaju naknadu po osnovu studentskog standarda, a što im omogućava Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakon o stručnom osposobljavanju, pri čemu Zakon o stručnom osposobljavanju nigdje i ne pominje kao uslov odricanje od porodične penzije.

Očekujemo da Ministarstvo, uzimajući u obzir princip jednakosti i ravnopravnog pristupa Programu stručnog osposobljavanja, pozitivno odgovori na ovu inicijativu i omogući ravnopravno učešće mladima bez jednog ili oba roditelja u procesu stručnog osposobljavanja bez primoravanja na odricanje od prava na porodičnu penziju. S obzirom da rok za prijavu na Program stručnog osposobljavanja ističe 18. novembra posebno je važna efikasnost u postupanju kako bi se spriječio ovaj vid diskriminacije.

Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Centar za razvoj nevladine organizacije (CRNVO)

Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju Naša inicijativa

Akcija za ljudska prava (HRA)

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)

Institut Alternativa (IA)

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)

NVO CAZAS

Izvor: Centar za građansko obrazovanje

Pripremila: Dajana Vuković

U okviru Akcionog plana za period 2022-2023. godine za sprovođenje Strategije za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022-2027. godine, Ministarstvo je realizovalo niz aktivnosti za pobošanjenje života lica s invaliditetom.

Poboljšani su kapaciteti stručnih radnika i saradnika koji rade sa djecom sa smetnjama i teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Uz podršku Delegacije Evropske unije, 18 objekata centara za socijalni rad sa područnim jedinicama (Bar, Budva, Tivat, Kotor, Cetinje, Nikšić, Danilovgrad, Tuzi, Golubovci, Kolašin, Berane, Plav, Andrijevica, Bijelo Polje, Mojkovac, Rožaje, Pljevlja i Žabljak) i JU Dječiji dom „Mladost˝ - Bijela su adaptirani ili rekonstruisani sa ciljem pobošljanja pristupačnosti objekata, kazao je ministar Damir Gutić tokom kontrolnog saslušanja na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode na temu: Implementacija Preporuka sadržanih u Izvještaju o post-zakonodavnom nadzoru nad Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Zaključka Odbora za ljudska prava i slobode, donesenog povodom razmatranja Izvještaja o post-zakonodavnom nadzoru nad Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom na Trećoj sjednici Odbora, održanoj 21. januara 2021. godine.

Ministar Gutić je kazao da Akcioni plan za sprovođenje Strategije za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022-2027, za period 2024-2025. godine, predstavlja drugi dvogodišnji Akcioni plan koji je Vlada Crne Gore usvojila u cilju realizacije planiranih prioriteta u predmetnoj oblasti.

Strateški dokument predstavlja rezultat multisektorske saradnje svih institucija koje učestvuju u realizaciji javne politike i predstavlja krovni dokument u kojem su sadržane sve aktivnosti koje država Crna Gora sprovodi u oblasti zaštite od diskriminacije i promocije jednakosti lica s invaliditetom. Veoma važno je istaći da su predviđene aktivnosti usklađene sa aktivnostima svih nadležnih institucija i javnih politika (strategija) koje sprovode, sa primarnim akcentom na oblasti socijalnih politika, obrazovanja, zdravlja, pravde, kulture, medija, sporta, kao i svih ostalih politika na državnom i lokalnom nivou, kazao je Gutić.

On je naveo da je Ministarstvo učestvovalo u pripremi i izradi Akcionog plana za sprovođenje Strategije za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022-2027, za period 2024-2025 i predložilo niz aktivnosti koje će poboljšati položaj lica s invaliditetom.

Ministarstvo će se fokusirati na nekoliko ključnih aktivnosti, od kojih je jedna donošenje novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji će obuhvatiti unaprjeđenje materijalnih davanja i usluga u skladu sa odredbama UN Konvencije o pravima lica s invaliditetom i drugim relevantnim međunarodnim dokumentima.

Najvažnije aktivnosti Ministarstva su aktivnosti na pripremi novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Strategije deinstitucionalizacije i Strategije razvoja socijalne i dječje zaštite. Formirana je radna grupa za izradu Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Novim Zakonom unaprijediće se kvalitet života pojedinaca i porodica. Donošenjem novog Zakona unaprijediće se postupak licenciranja pružalaca usluga i licenciranja stručnih radnika, kao i postupak akreditacije programa obuke, što će unaprijediti sistem kvaliteta u socijalnoj i dječjoj zaštiti. Prilikom izrade Zakona posebno će se voditi računa o njegovoj usaglašenosti sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica s invaliditetom i Konvencijom UN-a o pravima lica s invaliditetom, kazao je ministar.  

Ministar je rekao da je izrađen Predlog Strategije deinstitucionalizacije za period od 2025. do 2028. godine s Akcionim planom za 2025. godinu i poslat na mišljenje Generalnom sekretarijatu Vlade, tako da se usvajanje očekuje u IV kvartalu ove godine. Strategija će sadržati mjerljiva rješenja za unaprjeđenje položaja djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.

Primjenom mjera Strategije deinstitucionalizacije Crna Gora će unaprijediti pružanje podrške biološkim porodicama u cilju preveniranja izdvajanja djece iz njihovih bioloških porodica i smještanje djece i mladih u institucije, ubrzati proces deinstitucionalizacije kroz razvoj usluga u zajednici i obezbijediti da djeca i mladi, odrasli i stariji žive u najmanje restriktivnom okruženju uz podršku usluga koje se pružaju u okviru porodice i zajednice. Strategijom je planirano da se obezbijedi dostupnost najmanje tri usluge koje podržavaju život u zajednici u svim jedinicama lokalne samouprave u skladu s potrebama korisnika/ca, naveo je Gutić.

Ministar je kazao da je izrađen Predlog Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period od 2025. do 2028. godine s Akcionim planom za 2025. godinu i poslat na mišljenje Generalnom sekretarijatu Vlade, tako da se usvajanje očekuje u IV kvartalu ove godine. Strategije će uključivati jasne i mjerljive ciljeve za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom u okviru opšte politike socijalne i dječje zaštite i predstavljaće značajan napredak u ovoj oblasti.

Poseban naglasak biće stavljen na edukaciju stručnih radnika u radu sa ženama s invaliditetom i djecom sa smetnjama u razvoju, kako bi se unaprijedio kvalitet pružene podrške. Licenciranje novih pružalaca usluga za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe s invaliditetom u oblasti socijalne i dječje zaštite, takođe, je jedan od prioriteta Ministarstva, čime će se obezbijediti veći kvalitet i dostupnost usluga za korisnike, istakao je on.

Ministarstvo u saradnji sa UNDP-em realizuje projekat Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta. Kroz projekat planirano je usvajanje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čiji je Nacrt izrađen i poslat Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje. Ovom reformom biće uvedena nova metodologija za vještačenje invaliditeta zasnovana na modelu ljudskih prava. U postojećem sistemu u okviru pet resora funkcioniše više od 35 komisija, između ostalog i socijalno-ljekarske komisije za utvrđivanje medicinskih indikacija za ostvarivanje prava na dodatak za njegu i pomoć i ličnu invalidninu, pri čemu svi resori imaju svoje komisije kao i kriterijume koji su dominantno zasnovani na medicinskom pristupu invaliditetu (oboljenja i zdravstvenog stanja).

Reforma sistema vještačenja invaliditeta će doprinijeti uspostavljanju pravednijeg, ravnopravnijeg i jednostavnijeg pristupa pravima na novčanu podršku i uslugama namijenjenih licima s invaliditetom. Jedinstveno vještačenje invaliditeta će sprovoditi Zavod, putem komisija za vještačenje, u skladu sa novom metodologijom, koji će biti zadužen za formiranje registra osoba s invaliditetom. Planirano je i uvođenje inkluzivnog dodatka za lica s invaliditetom zasnovanog na modelu ljudskih prava, istakao je ministar.

On je dodao da je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 3. avgusta 2023. godine usvojila Informaciju o obezbjeđenju prostornih kapaciteta za rad Zavoda za vještačenje invaliditeta i donijela Zaključak, kojim je zadužila Ministarstvo rada i socijalnog staranja (sadašnje Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije) da obezbijedi prostorije u okviru JU Centra za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica s invaliditetom, za potrebe budućeg Zavoda za vještačenje invaliditeta.

Usluge socijalne i dječje zaštite djeci sa smetnjama u razvoju i osobama s invaliditetom pružaju licencirani pružaoci usluga koje licencira Ministarstvo.

Djeci sa smetnjama u razvoju usluge se pružaju u dnevnim boravcima za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju u 16 opština od strane 18 pružalaca usluga. Sedamnaest pružalaca usluga su javne ustanove, a jedan pružalac usluge je NVO. Osnivači dnevnih centara su lokalne samouprave, a Ministarstvo učestvuje u sufinansiranju usluge tako da je usluga besplatna. Na sjeveru države dnevni centri funkcionišu u: Pljevljima, Bijelom Polju, Plavu, Rožajama, Mojkovcu, Beranama. U dnevnim centrima se usluge pružaju i djeci sa seoskog područja pošto dnevni centri obezbjeđuju i prilagođen prevoz.

Ministarstvo je 1. oktobra 2024. godine donijelo rješenje o učešću države u sufinansiranju troškova usluge dnevnog boravka za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju koji koriste uslugu od 21 do 40 sati nedeljno u iznosu od 1,90 eura po korisniku, po satu pružanja usluge, što je na mjesečnom nivou oko 330 eura. Donijeto je i rješenje o učešću države u sufinansiranju troškova usluge dnevnog boravka za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju koji koriste uslugu do 20 sati nedeljno, u iznosu od 3,04 eura po korisniku, po satu pružanja usluge, što je na mjesečnom nivou oko 264 eura. Ovim rješenjima je za sve dnevne boravke povećano učešće države, jer je ranije iznosilo 250 eura.

U junu 2024. godine promijenjen je Pravilnik o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima usluga podrške za život u zajednici, tako što je omogućeno da se usluga dnevnog boravka pruža djeci sa smetnjama u razvoju do 20 sati ili od 21 do 40 sati. Time su stvoreni uslovi da dnevni centri mogu da pružaju usluge većem broju djece sa smetnjama u razvoju.

Pored dnevnih boravaka djeci sa smetnjama u razvoju i osobama s invaliditetom podrška se pruža i kroz usluge: savjetovanja, personalne asistencije i pomoći u kući. Razvojem usluga u zajednici radiće se i na poboljšanju kvaliteta usluga.

U Strategiji deinstitucionalizacije jedan od ciljeva je: osiguravanje efikasne međusektorske saradnje kako bi se podržala deinstitucionalizacija i podrška životu korisnika/ca u porodici i/ili zajednici. U okviru ovog cilja planirano je kroz međusektorsku saradnju razvijanje integrisanih usluga koje uključuju sve potrebne usluge iz različitih sektora.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dalida Rastoder

Kolašin planira da zavede red, jer se procjenjuje da će se potražnja za parking prostorom u narednom periodu udvostručiti. Planirano i osnivanje parking servisa.

Nacrtom odluke o parkiralištima, koji je trenutno na javnoj raspravi, u Kolašinu se pripremaju za konačno uspostavljanje parking servisa, to jest parkirališta na kojima će biti naplaćivana ta usluga.

Predloženi su načini i uslovi prema kojima će biti uređeno održavanje javnih prostora za parkiranje na teritoriji opštine, pružanje komunalne usluge, te prava i vršioca i korisnika usluga.

Ta usluga do sada nije bila naplaćivana, to jest, nije postojao parking servis. Iz lokalne uprave najavljuju da će posebnim elaboratom biti utvrđene zone, dozvoljeno vrijeme parkiranja, kategorija vozila koja se mogu parkirati i način plaćanja naknade za javna parkirališta. Između ostalog, nacrtom odluke precizirano je da je organ nadležan za poslove saobraćaja dužan je da na javnom parkiralištu odredi najmanje pet odsto parking mjesta za vozila osoba s invaliditetom.

Kolašin već odavno, a u poslednje vrijeme naročito, ima velike teškoće sa parking prostorom. Kako je ranije ocijenjeno iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine, potražnja za parking prostorom u narednom periodu u Kolašinu će se udvostručiti. Takvo stanje očekuje se s obzirom na povećanje broja vozila, turista, posjetilaca i broja novoizgrađenih stambenih jedinica i turističkih objekata visoke kategorije. Taj problem je učinilo složenijim otvaranje dionice auto-puta, kao i regionalnog puta ka Beranama.

Lokalna vlast je još u februaru najavila uspostavljanje parking zone i naplata parkiranja. Kako je tada kazao predsjednik Opštine Petko Bakić, u toku je izrada Studije regulacije saobraćaja i raspoloživih parking mjesta.

Kako je Kolašin trenutno možda i jedini grad u Crnoj Gori koji nema naplatu parking mjesta, u praksi često imamo zloupotrebu parking prostora od lokalnog stanovništva. Kako bi uveli red u užem gradskom jezgru, ali i omogućili turistima da lakše dođu do parking mjesta, u planu je uvođenje parking zona i naplata parkiranja, najavio je tada Bakić.

Iz Opštine su još prije dvije i po godine najavljivali izradu Strategije unapređenja bezbjednosti saobraćaja. Strategijom je trebalo da se odgovori na savremene izazove u oblasti parkirne politike i bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i pristupi usklađivanju projekta regulacije saobraćaja kroz grad, kao i da određeni prostori za saobraćaj pretrpe značajne izmjene.

Sistemskom parkirnom politikom će se promovisati kontrolisano parkiranje u cilju rasterećenja centra grada od automobila. Opština će sprovesti obilježavanje i naplatu parking mjesta, pri čemu će tarife za parkiranje biti utvrđene na način da vremenskim ograničenjima i iznosom podstaknu kratkotrajno, a destimulišu dugotrajno zadržavanje automobila u centru grada, neka su od još neispunjenih obećanja iz 2021. godine.

Obećano je i da će u cilju rasterećenja saobraćaja prema skijalištu, Opština opremiti lokaciju po sistemu P+R (park and ride). To bi omogućilo posjetiocima skijališta da svoje putničke automobile parkiraju na ulazu u grad i do skijališta putuju autobusom. Ranije je najavljivana izgradnja gradskih garaža - podzemne ili nadzemne.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Koks (Cox) je naučila da upravlja avionom koristeći svoja stopala tamo gdje drugi piloti koriste svoje ruke. Danas studentima čikaškog instituta AeroStar Avion redovno predaje o avionu koji bi mogao biti prvi avion na svijetu kojim se upravlja nogom.

Rođena je 2. februara 1983. godine, a pored činjenice da je prva licencirana pilotkinja bez ruku na svijetu, ona je i prvi crni pojas bez ruku u američkoj tekvondo asocijaciji.

Kad bi imala izbor imati ruke ili ne, pilotkinja Džesika Koks (Jessica Cox) kaže da bi se odlučila (opet) živjeti bez ruku.

ŽIVI ŽIVOT BEZ GRANICA

Ne bih željela imati ruke upravo zbog ljudi koje sam zbog toga upoznala i iskustava koje sam mogla da doživim, rekla je Koks.

Nazvan nemogućim avionom, letio bi pomoću kontrolne table ugrađene u pod kako bi se pilotima omogućilo da lete koristeći samo noge. Avion, koji se očekuje da bude gotov 2025. gradi tim volontera sa Udruženjem eksperimentalnih aviona u Toms Riveru, koji se nadaju da će se Džesikin san ostvariti.

Iako je Koks mogla koristiti protetske ruke, kaže da se nikada nije osjećala povezanom s njima i da je prestala da ih koristi sa 14 godina. Umjesto toga, naučila je koristiti stopala za obavljanje svih svojih svakodnevnih zadataka.

Kad je naučila koristiti stopala, to je dovelo do postizanja mnogih ciljeva, uključujući vožnju automobila i sticanje crnog pojasa u tekvondu. Letjenje je bio još jedan cilj.

-Jako sam se bojala letjenja i željela sam da savladam svoj strah, rekla je.

Golkast (GoalCast) je o njoj napravio reportažu. Kaže da je prva reakcija ljudi kad čuju čime se bavi i šta radi čuđenje, kao da je to nešto nemoguće.

PUNO PITANJA

Kada je odlučila učiti za pilota, Koks je rekla kako joj niko nije rekao ne, ali bilo je ljudi koji su se pitali hoće li moći sama letjeti.

Aviozajednica bila je vrlo gostoljubiva, nije bilo nikakvog odbijanja, ali bilo je puno pitanja. Bilo je ljudi koji su se pitali hoću li moći letjeti sama, a to je bilo obeshrabrujuće, rekla je tada.

Koks je rekla da joj je susret s drugim pilotima s invaliditetom dalo motiv za nastavak obuke. Ona leti od 2008. godine i lako može upravljati avionom sa standardnim ručnim komandama, ali joj je san upravljati avionom, prilagođenim za nju.

Znate li kako je poseban osjećaj imati nešto napravljeno samo za vas? Ovaj svijet nije uvijek prilagođen osobama s invaliditetom, kaže.

INVALIDITET NE ZNAČI NESPOSOBNOST

Stava je da invaliditet ne znači nesposobnost i to poručuje i studentima.

Neki studenti su mogli sudjelovati u simulaciji koja im je omogućila da upravljaju avionom koristeći model ploče za upravljanje putem nogu.

Ovo je revolucionarno, rekla je osnivačica i izvršna direktorica AeroStara Tammera Holmes (Tammera Holmes).

Holmes je rekla da je stvorila AeroStar, koji održava nastavu na koledžu Olive - Harvey, kako bi mladima iz zajednica u nepovoljnom položaju pružila priliku da istraže karijere u avio saobraćaju i inženjerstvu.

Dopuštanje studentima da vide ljude poput Koks kako rade ono što se nekada smatralo nemogućim daje im do znanja da mogu postići vlastite ciljeve, kaže Holmes.

Koks je stava da planirani avion ima potencijal uticati na mnoge ljude i da bi mogao učiniti svijet dostupnijim osobama s invaliditetom.

Izvor: Oslobođenje

Pripremila: Dajana Vuković

Greške. Šta su greške? Ako ih roditelji doživljavaju kao razlog za optuživanje, kažnjavanje djeteta, omalovažavanje stvoriće jako lošu podlogu za njegov dalji razvoj.

Greške ne služe da bismo djetetu pretili niti ga uslovljavali ili, mnogo gore, svesno izazivali osjećaj krivice. Ako je pogrešilo, znači da se upustilo u nešto za njega novo i  nepoznato a taj pokušaj treba podržati i ohrabriti. U suprotnom, isti ti roditelji sutra će se ljutiti istom tom djetetu (koje će biti veliko) što ne želi da upiše fakultet, ne želi da izađe iz lošeg braka, ne želi da napusti loš posao i potraži bolji. A ono neće smeti, jer je u ranom detinjstvu korak u nepoznato poistovećivalo sa greškom i osećajem krivice. Ovako destruktivan koncept duboko se usadi u čovekovu podsvest da, čak i kad ne bude roditelja koji kritikuju i osuđuju, odrastao čovjek to radi sam sebi. Crta svoje granice i biva preplavljen strahom svaki put kada bi se našao pred bilo kojom novinom, teško se odlučuje na promene, a anksioznost postaje sve češći gost.

Dete greši. Pogrešiće i više puta. Ali, što više greši biće bliže istini. Greška je ništa drugo nego li korak bliže ka ispravnom tj. željenom. Ako se kao roditelji pravilno pozicionirate u takvim trenucima, velika je verovatnoća da će vam dete mnogo brže napredovati, graditi svoje samopouzdanje na zdravim temeljima, a vas doživljavati kao dobronamerne, pune ljubavi i topline.

Da li ćete grešku djeteta iskoristiti kao svoj izduvni ventil ili mogućnost njegovog zdravog napredovanja, zavisi od izbora: da li je greška vaša slabost, ili njegova potencijalna snaga? Iskoristite je kao mesto sa koga ćete mu omogućiti da jasnije vidi cilj, a ne mesto gde ćete ga nehotice ukopati i emotivno osakatiti. Neka greška bude u funkciji detetovog/učenikovog napredovanja, a ne stagniranja ili nazadovanja.

Izvor: Zelena Učionica

Pripremila: Dajana Vuković

U okviru Projekta U kontaktu (In touch) UMHCG sa partnerima je objavilo Didaktički priručnik za inkluzivne neformalne obrazovne aktivnosti za mlade sa i bez invaliditeta. Ovaj sveobuhvatni Priručnik napravljen je s ciljem da neformalne obrazovne aktivnosti učini inkluzivnijim i pristupačnijim svima, bez obrzira na vrstu invalidnosti. Osim toga, izada Priručnika ima za cilj osnaživanje fasilitatora/ki i edukatora/ki da stvore prostore u kojima svako može učestvovati na ravnopravan način, davajući im praktične metode rada.

U okviru Priručnika, možete pronaći:

- Istraživanja i dobre prakse: Uvid iz nacionalnih istraživanja i istraživanja širom Evropske Unije o pristupačnim aktivnostima neformalnog obrazovanja, naglašavajući najbolje prakse za podršku inkluzivnosti.

- Mreža aktivnosti: Strukturirana mreža pruža pregled svake aktivnosti, što olakšava navigaciju i odabir odgovarajućeg sadržaja.

- Detaljni pregledi sesija: Aktivnosti testirane tokom našeg međunarodnog Seminara uključuju nacrte sesija, savjete za fasilitatore/ke i uputstva za prilagođavanje sesija unutrašnjem i/ili spoljašnjem okruženju. Svaka aktivnost, takođe, uključuje prilagođavanje pristupačnosti za različite vrste invalidnosti.

- Informacije o projektu i partnerima: Kroz Priručnik ćete saznati više o viziji projekta i doprinosima naših posvećenih partnera.

- Resursi i reference: Uključena je opsežna lista resursa i referenci za dalje čitanje i podršku u sprovođenju ovih aktivnosti.

Priručnik možete pronaći i preuzeti na ovom LINKU.

Pratite sajt intouchproject.eu za više infromacija i aktivnosti!

Projekat se realizuje u okviru ERASMUS+ programa, kroz finansijsku podršku Evropske edukativne i kulturne izvršne agencije (European Education and Culture Executive Agency (EACEA)) delagirane od strane Evropske komisije.

Udruženje Art 365 objavilo je poziv za prijave mladih, studenata umjetničkih fakulteta i srednjoškolaca za učešće u projektu All Inclusive inkluzivna filmska akcija, edukativnom i umjetničkom programu koji povezuje mlade ljude sa i bez invaliditeta kroz filmsku produkciju.

All Inclusive je osmišljen kao platforma koja pruža podršku osobama s invaliditetom i mladima kroz mentorske radionice i edukativne module u oblasti filmske produkcije.

Tokom trajanja projekta, učesnici će imati priliku da razvijaju vještine od ideje do snimanja, režije i montaže kratkih filmova, a uz podršku iskusnih mentora iz filmske industrije.

Edukativni moduli i radionice biće održani u decembru 2024. u tri grada: Žabljaku, Podgorici i Ulcinju.

Snimanje filmova u okviru projekta realizovaće se tokom edukativnog programa, dok je postprodukcija planirana u prvom kvartalu 2025.

Razvijajte kreativne i profesionalne vještine u okviru inkluzivnog i podržavajućeg okruženja i pridružite se projektu koji doprinosi jačanju kapaciteta osoba s invaliditetom u Crnoj Gori.

All Inclusive projekat realizuje Art 365, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.

Izvor: Borba

Pripremila: Dajana Vuković

Kadić je rekao da je počela realizacija ugovora koji su potpisali Fond za zdravstvene osiguranje Crne Gore i Institut za onkologiju Vojvodine.

Minulih dana, prvi pacijenti upućeni su na PET-CT diagnostiku u Sremsku Kamenicu, kazao je emisiji Link na Radiju Crne Gore direktor Fonda dr Vuk Kadić.

To su, pojasnio je on, tri pacijenta koje su čekala da krene ova saradnja.

Evo očekujemo da će u toku sljedeće nedelje to biti sad redovno i da će jedanput nedeljno najmanjei naši pacijenti ići u Sremsku Kamenicu, istakao je Kadić.

Najavio je još jednu povoljnost za pacijente. Djeci sa bronhijalnom astmom od 1. januara sljedeće godine biće proširena prava kada je riječ o rehabilitaciji u Institutu u Igalu.

Svake godine do 15 godine imaju pravo na 21 dan da provedu na rehabilitaciju u Institutu Simo Miloševiću u Igalu. Do sada je to bilo jedan put od 3. do 7. godine i jedan put od 7. do 15. godine.

Od 1. januara važi će brojne novine i za druge pacijente koji se upućuju na rehabilitaciju u Igalu.

Na primjer, oboljeli od reumatoidnog artritisa do sada su mogli svake treće godine da koriste rehabilitaciju. Sada će moći svake druge godine. Pacijenti sa spinalom i mišićnom atrofijom će sada moći svake godine doživotno da koriste rehabilitaciju. Pacijenti posle moždanog udara su ranije mogli samo u prvih šest mjeseci posle moždanog udara da koriste rehabilitaciju sada će moći i još godinu dana posle. Pacijenti sa cerebralnom paralizom će, takođe, moći svake godine do osamnaeste godine, precizirao je Kadić.

Kada je riječ o zahtjevu specijalizanata za povećanje naknada za odvojni život u drugoj državi sa 333 na 600 eura, Kadić ističe da u Fondu to podržavaju.

Mi smo od 2025. godine spremni da svim ljekarima koji odlaze na specijalizaciju uplatimo duplo veću cifru, ali to nije u ovom trenutku naša nadležnost. Mora se promijeniti granski kolektivni ugovor, pojasnio je on.

Da bi se specijalizantima iz drugih gradova koji stažiraju u Kliničkom centru Crne Gore povećale naknade od 108 eura za odvojni život, mora se mijenjati uredba Ministarstva finansija koja se tiče svih zaposlenih u javnom sektoru, objasnio je dr Kadić.

Izvor: Medical

Pripremila: Dajana Vuković

Džud je jedanaestogodišnji  nevjerovatno talentovani dječak s autizmom koji će možda postati novi Mocart.

Njegov talenat privukao je pažnju štimera klavira koji ga je iznenadio nevjerovatnim poklonom - koncertnim klavirom.

Izvor: BBC na srpskom

Pripremila: Dajana Vuković