sreda, 24 maj 2023 13:07

Vujačić: Kad imate više izbora, odluka je samo vaša

Written by

„Političari, i to upravo i dominantno muškarci, oslovljavajući OSI veoma često koriste nekorektne termine, a kada žele okarakterisati neki društveni fenomen ili pitanje upotrebljavaju termine koji zapravo asociraju na invaliditet“, ukazuje Vujačić.

Od ukupnog broja stanovnika U Crnoj Gori, njih 11 odsto, ili 68.000, ima prepreka pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog dugotrajne bolesti, invaliditeta ili starosti, pokazuju podaci Monstata, ali u crnogorskom političkom sistemu oni nemaju svog reprezentativnog predstavnika. Prema zvaničnim podacima, pet odsto crnogorske populacije ima problem s kretanjem, dva odsto s vidom iako koriste naočare i sočiva, a od ukupnog broja stanovnika jedan odsto ima oštećenje sluha i pored korišćenja slušnih aparata. Iako ćemo na predstojećim izborima imati rekordan broj lista, rijetko čujemo šta oni nude za bolji život ljudi s invaliditetom, što je, po ocjeni Marine Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), i bolje, „s obzirom kakve stavove imaju pojedini kada progovore".

„Vjerujem da je pozitivno što je u opticaju veliki broj izbornih lista, tako da, cijenim, svako može, u skladu sa sopstvenim ubjeđenjima, izabrati opciju koja mu najbolje odgovara. To bi, po mojoj preporuci, ukoliko se odluče da izađu na izbore i iskoriste pravo glasa, značilo da izaberu opciju koja će najbolje zastupati njihove interese, odnosno koja će s pozicije vlasti realizovati njihova očekivanja. Kada je u pitanju standard života građana s invaliditetom, da bi političke partije i pokreti imali konkretan plan, morali bi biti dobro upoznati s trenutnim standardom života osoba s invaliditetom (OSI) i njihovih porodica, te imati pristup zasnovan na ljudskim pravima kada je u pitanju rješavanje određenih otvorenih pitanja i problema. Često kažem da je bolje što nas političke partije mnogo ne pominju, s obzirom na njihove stavove i pristup fenomenu invaliditeta, koji je, sudeći prema onom što često javno pokazuju, diskriminatoran i zabrinjavajući. Naime, političari, i to upravo i dominantno muškarci, oslovljavajući OSI veoma često koriste nekorektne termine, a kada žele okarakterisati neki društveni fenomen ili pitanje upotrebljavaju termine koji, zapravo, asociraju na invaliditet. To očigledno potiče otud što OSI posmatraju kao manje sposobne i manje vrijedne, pa kada nešto karakterišu kao negativno, društveno neprihvatljivo i manje vrijedno ili sposobno često koriste pojam koji se, u prevaziđenim modelima pristupa invaliditetu, koristi upravo za OSI“, ističe Vujačić i dodaje kad imate više izbora, odluka je samo vaša.

 

Glavne barijere su u glavama ljudi

Vujačić smatra da je glavna barijera za postizanje pune ravnopravosti OSI u stavovima ljudi.

„Zbog (tih) stavova, oni koji su na pozicijama i koji su, zapravo, odgovorni da garantuju i poštuju prava zavisiće da li ćemo imati barijere u okruženju, javnim objektima, zakonima i drugim javnim politikama, saobraćaju, javnim uslugama i na drugim mjestima. Od tih stavova i zavisi da li će ljudi činiti ono što treba i što su obaveze nekih od njih, ili će propuštati da postupaju jer i jedna i druga opcija imaju iste posljedice. Ishod je diskriminacija i isključenost osoba s invaliditetom, odnosno zanemarivanje OSI i neobezbjeđivanje uslova za samostalan život. Stavovi se najsporije i najteže mijenjaju, a uz tu činjenicu država Crna Gora nije, u skladu sa svojom obavezom, razvila programe i obuke kroz koje bi se podigla svijest o pitanjima invaliditeta i, generalno, OSI. Ovo je posebna obaveza za same OSI, njihove porodice, predstavnike medija i zaposlene u medijima, one koji rade u institucijama pravosuđa i pristupa pravdi, institucijama obrazovanja, pružaoce usluga u oblasti socijalne zaštite i mnoge druge“, navodi Vujačić.

Ona podsjeća da Crna Gora ima obavezu da znakovni jezik formalnopravno prizna kao jezik u sužbenoj upotrebi i da svakako, nezavisno od toga, obezbijedi njegovo učenje u školi, odnosno učenje znakovnog jezika u procesu obrazovanja.

„Zakon koji bi regulisao pitanje znakovnog jezika dodatno bi uređivao i druga pitanja ne samo obrazovanja osoba s oštećenjem sluha, nego i edukaciju tumača za znakovni jezik, ali i redovnu komunikaciju u službenoj i javnoj upotrebi. Takođe, morao bi izazvati i promjene propisa u brojnim oblastima, poput onih u pristupu pravdi, zbog diskriminatornih zakona, procedura i praksi. On bi, ujedno, mogao urediti i pitanje obuka za upotrebu znakovnog jezika za zaposlene u institucijama sistema, kao i za pružaoce usluga za OSI, uključujući i osobe s oštećenjem sluha. Inicijativu za usvajanje ovog zakona više puta smo upućivali različitim sastavima Vlade Crne Gore, međutim, kao što je poznato, ovaj zakon nije ni u pripremi, a kamoli da je već usvojen. Sve navedeno, uz još neke dodatne razloge, osobe s oštećenjem sluha dovodi u posebno nepovoljan položaj, čineći ih jednom od najdiskriminisanijih grupa, čak i među samim OSI“, ukazuje Vujačić.

 

Izvor: Portal Dan

Pripremio: Ivan Čović

Pročitano 303 put(a)

Back to top