U Izvještaju je ukazano da se broj femicida u Srbiji ne smanjuje, ali da država i dalje nije uspostavila nadzorno tijelo za praćenje femicida (Femicide Watch), koje bi osim obezbjeđivanja podataka o femicidu, doprinijelo i unaprjeđenju zaštite i prevencije žena od nasilja.
Organizacija FemPlatz nedavno je predstavila treći Izvještaj o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti za 2021. i 2022, u kome je predstavljen sveobuhvatan položaj žena u Srbiji u prethodne dvije godine, a ovogodišnja tema u fokusu je nasilje prema ženama i seksualno uznemiravanje, s obzirom na to da je period bio obilježen događajima u kojima su žene javno progovorile o seksualnom uznemiravanju i nasilju kome su bile izložene.
Tokom prethodne dvije godine nije bilo velikog napretka u oblasti ženskih prava i poboljšanja položaja žena, odnosno - žene su u i dalje u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce u svim sferama javnog i privatnog života, uprkos novim zakonima i strategijama koje su usvojene u navedenom periodu.
U Izvještaju je ukazano da su u Srbiji i dalje prisutni rodni stereotipi i predrasude prema ženama u cijelom društvu, kao i da mediji doprinose održavanju rodnih stereotipa, kroz način na koji izvještavaju o nasilju prema ženama, kao i kroz potpunu nevidljivost žena iz višestruko marginalizovanih društvenih grupa i manju prisutnost žena u informativnim sadržajima. S druge strane, ukazano je i na lošiji položaj medijskih radnica, kao i na činjenicu da su novinarke češće na meti napada u odnosu na novinare i izložene su mizoginim, seksističkim komentarima i rodno stereotipnim napadima.
Stopa zaposlenosti žena i dalje je niža od stope zaposlenosti muškaraca, a neki od razloga nedovoljne aktivnosti žena na tržištu rada su opterećenost neplaćenim kućnim radom, nedostatak podrške za usklađivanje porodičnih i poslovnih obaveza, razlike u platama, diskriminatorno ponašanje poslodavaca prema mladim ženama i slično. Uslovi pandemije su pogoršali već nepovoljniji položaj žena na tržištu rada, a mjere koje su preduzete za ublažavanje posljedica pandemije nisu adekvatno odgovorile na potrebe žena.
Kao i prethodnih godina, žene iz višestruko marginalizovanih grupa su u bitno nepovoljnijem položaju kako u odnosu na muškarce, tako i u odnosu na žene iz opšte populacije, što se posebno odnosi na Romkinje, žene s invaliditetom, žene sa sela i slično.
U prošlom izvještaju tema u fokusu je bila politička participacija žena, s obzirom na to da su izmijenjeni izborni zakoni a kvota za manje zastupljeni pol je povećana na 40%. Međutim, broj narodnih poslanica se smanjio na 35,2%, što je suprotno zakonu i predstavlja negativan trend. Žene su nedovoljno zastupljene i na lokalnom nivou, na primjer, samo 13% žena je na pozicijama gradonačelnica ili predsjednica opština. Takođe, žene iz višestruko diskriminisanih grupa nisu zastupljene u političkom životu Srbije, ni na nacionalnom ni na lokalnom nivou. Podzastupljenost žena u politici rezultat je brojnih izazova s kojima se suočavaju, od ograničenog pristupa finansijskim resursima do različitih oblika nasilja i rodnih stereotipa.
Tema u fokusu ovogodišnjeg Izvještaja je seksualno uznemiravanje i nasilje prema ženama, koja je obuhvatila različite teme u vezi s nasiljem prema ženama, od seksualnog nasilja i uznemiravanja, bezbjednosti žena i djevojčica u javnom prostoru, akušerskog nasilja, sve do femicida, najekstremnije manifestacije nasilja prema ženama. Ovaj period je obilježilo to da su žene progovorile, pa su u javnost dospjeli slučajevi seksualnog nasilja i uznemiravanja u različitim oblastima, kao što: je nasilje nad polaznicama škole glume, nasilje u istraživačkoj stanici Petnica i mnogi drugi slučajevi nasilja.
Istraživanje o nasilju u porodici i zloupotrebi vatrenog oružja pokazalo je na neadekvatne prakse institucija krivičnopravnog sistema u odgovoru na nasilje u porodici koje je počinjeno zloupotrebom vatrenog oružja ili prijetnjom da će oružje biti zloupotrijebljeno. Poseban segment u Izvještaju posvećen je bezbjednosti žena i djevojčica u javnom prostoru, na osnovu istraživanja o nasilju prema ženama i djevojčicama u javnom prostoru, koje je pokazalo da su javni prostori rodno neosjetljivi, da se žene ne osjećaju bezbjedno na neosvjetljenim ulicama, parkovima i gusto pošumljenim djelovima grada/sela, na mjestima oko klubova/kafana, šetališta i staza za trčanje, stajališta javnog prevoza.
Pored ekstenzivnog višegodišnjeg rada na istraživanju femicida u Srbiji i regionu, udruženje građanki FemPlatz napravilo je Interaktivnu mapu femicida u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji, na kojoj je predstavljeno 109 slučajeva femicida u periodu od 2020. do 2022.
U periodu na koji se odnosi Izvještaj, u Srbiji je ostvaren zakonodavni i strateški napredak, ali implementacija nije na zadovoljavajućem nivou. Pored ozbiljnog rada na adekvatnoj implementaciji propisa, od izuzetnog je značaja da, u narednom periodu, u društvu stvorimo atmosferu nulte tolerancije na diskriminaciju i nasilje prema ženama.
Izvor: Portal elle.rs
Pripremio: Ivan Čović