Nezavisni monitoring mehanizam za praćenje sprovođenja Konvencije UN-a o pravima osoba sa invaliditetom bio je u terenskoj posjeti vaspitno - obrazovnim ustanovama u Bijelom Polju i Centru za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju Tisa.
Obilazak je započet posjetom javnoj predškolskoj ustanovi Dušo Basekić, jedinicom Pčelica, gdje je razgovarano s direktoricom Dijanom Kovačević.
Ovu ustanovu pohađa 1.200 djece, od čega desetoro djece ima rješenje o usmjeravanju. Od pet objekata predškolske ustanove, dva imaju elemente pristupačnosti, uključujući objekat koji je posjetio Nezavisni monitoring mehanizam, koji ima lift, pristupačne toalete i dr.
Konstatovan je nedostatak pojedinih elemenata pristupačnosti, kakvi su taktilne trake i obilježja na Brajevom pismu. Ustanova je uključena u pilot projekat rane intervencije. Direktorica, koja je i predsjednica Komisije za usmjeravanje, konstatovala je da se rješenja o usmjeravanju, zbog nedostatka materijalnih i kadrovskih uslova, ne realizuju u praksi u svim segmentima i na potpun način. U ovoj ustanovi je zaposleno sedam asistenata u nastavi, a među zaposlenima su četiri osobe s invaliditetom.
Posjeta je organizovana i u JU OŠ Dušan Korać, uz razgovor s direktoricom Todorom Popović, koordinatorkom za inkluzivno obrazovanje Nejrom Mekić i stručnim saradnicama.
Ovu ustanovu pohađa 20 djece s invaliditetom, koja imaju rješenje o usmjeravanju. Od tog broja, devet učenika/ca pohađa nastavu u integrisanom odjeljenju, a 11 redovnu nastavu. Škola je renovirana i ima elemente pristupačnosti.
U školi je zaposleno osam asistenata na neodređeno vrijeme, a među zaposlenima nema osoba s invaliditetom. Konstatovana je potreba za dodatnim stručnim kadrom, posebno još jednim logopedom i oligofrenologom.
Škola nema posebni tim koji pruža psiho-socijalnu podršku roditeljima djece s invaliditetom, što se očekuje da će niti razvijeno u okviru rane intervencije.
Problematizovalo se i pitanje prakse da se u rješenjima za djecu koja se usmjeravaju u integrisana odjeljenja ne navode asistenti kao mjera podrške. Škola nema literaturu u pristupačnim formatima, niti asistivnu tehnologiju, a stručne radnice improvizuju didaktički materijal.
Tokom posjete JU Srednja stručna škola, zapaženo je da je objekat u potpunosti nepristupačan za osobe s invaliditetom.
Od 680 učenika/ca 14-oro je s invaliditetom. U školi su zaposlena dvije osobe s invaliditetom, kao i sedam asistenata u nastavi, od čega tri na neodređeno vrijeme. Problematizovano je izvođenje praktične nastave za učenike/ce s invaliditetom zbog nedostatka elemenata pristupačnosti, a škola nema psihološku, već samo pedagošku službu. Između ostalog, identifikovan je problem da sva djeca s invaliditetom nemaju rješenje o usmjeravanju, a jedno dijete je, kako smo obaviješteni, zbog otpora roditelja usmjereno tek u 4. razredu srednje škole. Škola nema koordinatora za inkluzivno obrazovanje, a ukazuju i da samo par djece ima individualni tranzicioni plan iz osnovne škole. Razgovor je obavljen s direktorom Zoranom Vukovićem.
Posjeta je završena obilaskom Centra za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju Tisa, a Monitoring tim je obavio razgovor s direktorom Ensadom Omerovićem.
Centar ima 15 stalno zaposlenih, od čega pet stručnih radnika i jednog stručnog saradnika. Preko Zavoda za zapošljavanje (ZZCG), iz dva projekta, angažovano je 10-ak lica. Centar ima 35 korisnika/ca, od čega 10-oro mladih koji su preko 18 godina, a do 10 godina imaju 15-ak korisnika/ca.
Centar je pristupačan i dobro opremljen, pa između ostalog ima bazen, slanu i asistivnu sobu. Ustanovljena je praksa obnavljanja ugovora s roditeljima korisnika na nivou godine, radi upoznavanja s novim uslugama, pravima i obavezama. Po dva puta godišnje se organizuju individualni i grupni roditeljski sastanci, a individualno razvojni plan, između ostalih, potpisuje i roditelj. Centar je uključen u projekat rane intervencije.
Izvor: Ombudsman
Pripremio: Ivan Čović