ponedeljak, 04 decembar 2023 11:30

Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se 3 decembra, izvršna direktorica UMHCG kritikuje nadležne što ne sprovode adekvatne politike

Written by

Država im i dalje otežava život

„Trenutni položaj osoba s invaliditetom u Crnoj Gori je nezadovoljavajući i to nijesu samo moji ili stavovi Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) već su potvrđeni i u najnovijem Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru“, rekla je Pobjedi izvršna UMHCG Marina Vujačić.

Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se 3. decembra.

Evropska komisija (EK) je konstatovala da, u izvještajnom periodu od godinu dana, u oblasti prava osoba s invaliditetom nije bilo napretka. Smatram da je u određenim oblastima došlo i do nazadovanja“, rekla je Vujačić.

Crna Gora, kaže, već punih 14 godina ne pristupa usklađivanju domaćeg zakonodavstva s ratifikovanom Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom, a na to se upravo obavezala, te ne poništava zakone koji su suprotni Konvenciji.

Vujačić ističe da je Evropska komisija (EK) ukazala i na ovu činjenicu, čak i na segment nekorektne terminologije kojom se oslovljavaju osobe s invaliditetom ili određene grupacije među njima u crnogorskom zakonodavstvu, odnosno javnim politikama. Navedeno potvrđuje, kako kaže, da je i dalje neadekvatan odnos prema fenomenu invaliditeta i osobama s invaliditetom.

Savjeta nema pet godina

Vujačić negoduje što Savjet za prava osoba s invaliditetom ne funkcioniše već pet godina, a posljednje čak tri vlade nijesu uspostavile ovo tijelo. Kaže da se ni na drugi način ne sprovode konsultacije i uključivanje reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom u procese donošenja odluka.

„U praksi, neki zakoni se sprovode sporadično, a sudska zaštita je spora, nekada nedjelotvorna ili joj je pristup ograničen kada je riječ o osobama s invaliditetom“, kaže ona.

Smatra da je sistem otporan na pozitivne promjene i često ignorantski nastrojen prema zahtjevima, inicijativama, prijedlozima ili kritikama onih koji su se opredijelili za aktivno zalaganje i borbu za prava osoba s invaliditetom, posebno posredstvom organizacija osoba s invaliditetom.

„Naša država dovoljno ne pristupa analitički, niti osluškuje zahtjeve osoba s invaliditetom i njihovih predstavničkih organizacija. Kod nas se i dalje pitanje pristupačnosti rješava projektima i donacijama, iako legislative definišu ovu oblast duže od deceniju. Takođe, u obrazovanju je zastupljena segregacija i grupisanje, a osobe s invaliditetom se zapošljavaju dominantno kroz projekte i tako bih mogla navesti brojne primjere u većini oblasti života“, kaže Vujačić.

Vujačić kaže da država i društvo osobama s invaliditetom koje su samosvjesne, aktivne i samostalne ne pruža nikakvu podršku, a osobama s invaliditetom i porodicama kojima je potreban veći nivo podrške, usljed kompleksnosti situacije, ne pruža dovoljnu podršku, niti mogućnosti, već najčešće jednostrana rješenja, bez alternative i bilo kakvog izbora.

Mnogo spornih eksperata

Komentarišući šta je, zapravo, kočnica u unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom, Vujačić odgovora da su sporna neodrživa rješenja, nedostatak sistemskog i sistematičnog pristupa, pa i institucionalne memorije, sporosti institucija i cijele administracije.

„Nekako u Crnoj Gori mnogi pokušavaju da se predstave kao eksperti, a nekada budu u pitanju pojedinci sa jako negativnim stavovima i pristupom. Pritom, ne mislim ovdje samo na državne strukture, već i na sve druge segmente društva“, rekla je ona.

Što se rada državnih organa tiče, smatra da u našim institucijama postoje ljudi koji rade dobar posao, jako posvećeno, ali je i veliki broj onih koji su partijski i drugi „uhljebi“ i koji se ponašaju kao da ni prema kome nemaju odgovornost.

Osnaženi da se bore

Stava je da je napredak postignut jedino u segmentu veće osnaženosti samih osoba s invaliditetom i njihovih porodica da se aktivnije bore za svoja prava i njihovu zaštitu, pa i kroz prijavljivanje kršenja garanto vanih prava od strane institucija ili drugih subjekata i u smanjenju stigme u samoj porodici.

„No, i dalje je izražen i osjećaj stida, neprihvatanja u porodici, pa i socijalne distance u društvu, koja se odražava kroz zanemarivanje i zapostavljanje ili kroz negiranje i ignorisanje određenih tema i pokušaj svođenja prava osoba s invaliditetom na svega nekoliko oblasti života“, rekla je Vujačić. Vujačić je navela da su, recimo, ,,u Americi još u prošlom vijeku osobe pozitivne na HIV/ AIDS, izrazito mršave i izrazito gojazne osobe, osobe s dijabetesom i brojne druge smatrane osobama s invaliditetom“.

„Kod nas institucije, pa i cijeli sistem i društvo, nerijetko osobama s invaliditetom smatraju samo one koje imaju fizički vidljiva oštećenja organizma ili koriste neka pomagala. Ovo dovodi i do toga da su u Crnoj Gori nerijetko diskriminisane i osobe s invaliditetom koje imaju rijetka oštećenja ili fizički nevidljiva, poput disleksije, određenog psihosocijalnog invaliditeta, autizma i slično“, rekla je ona.


Prikupljaće se neprecizni podaci

Vujačić kritikuje što nova vlast nije prihvatila njihove prijedloge da se popisom stanovništva ne prikupljaju podaci o vrsti oštećenja, kao ličnog svojstva ljudi. Smatra da je pitanje jednako osjetljivo, kao i pitanje o zdravstvenom stanju i brojnim drugim ličnim/privatnim pitanjima.

„Smatram neprimjerenim da se to pitanje postavlja popisom“, rekla je ona.

Dodaje da pitanje nije potpuno, da nijesu obuhvaćene sve vrste oštećenja, te da se pojavio pojam motorički, što ne postoji u pravnom aktu Crne Gore. Kaže da oni koji budu htjeli da odgovore na ovo pitanje neće to moći učiniti na adekvatan način i ponovo će dobiti neprecizne podatke. Navodi da će posljedice toga država trpjeti narednih deset godina, te da će više državu koštati saniranje štete, nepotpunost i nepreciznost podataka iz kojih neće moći proizvesti ni kvalitetne javne politike i odluke, jer će mnogi biti zanemareni i izostavljeni.

„Nova vlada, pa i parlament su tek na početku, ali smatram da prvih 100 dana njihovog rada treba da pokaže njihove stvarne namjere, spremnost za reforme i napredak, razvojne prioritete i ciljeve, ali uvažavajući sve strukture društva, a ne isključivo i jednostrano, donošenjem odluka koje se samo kreiraju na pozicijama moći i odlučivanja iza zatvorenih vrata ili bez dovoljno povratnih informacija prema javnosti“ rekla je ona.

Izvor: Portal Pobjeda 

Pripremio: Ivan Čović

Pročitano 398 put(a)

Back to top