I sami znate zašto smo ovdje – dosta nam je diskriminacije i revoltirani smo odlukom Višeg suda. Želim da pohvalim rad Višeg tužilastva koje je dobro prikupilo dokaze i da ujedno izrazim oštar protest jer se nažalost to nije odrazilo dobro na konačnu odluku – kazala je Maja Raičević na konferenciji za novinare ispred Višeg suda, povodom jučerašnje presude te institucije Daliboru Nikoliću.

- Ukoliko Vlada Crne Gore ne razmotri zahtjeve koje smo upućivali organizovaćemo masovne građanske proteste i nećemo prestati dok se ovaj truli sistem ne reformiše i dok ova država ne preuzme odgovornost za zaštitu svih žrtava – poručila je ona.

Kazala je da će nastaviti da se bore i da traže odgovore dok god se pravosuđe ne dovede u red i dok god sistem ne bude počeo da štiti žrtve nasilje.

Šta je sa žrtvama

- Zanima me šta će biti sa djecom žrtve, koji su gledali tu torturu. Što će biti sa njima kada nasilnik izađe iz zatvora? Nasilje prema ženama jednako je kao nasilje nad djecom.

Sud je juče prvostepeno dosudio Daliboru Nikoliću 12 godina zatvora za nasilje u porodici sa smrtnim ishodom – nakon osam sati premlaćivanja zadao je kobni udarac trudnoj supruzi Zimriti Nerdi.

Obrazlažući odluku da ne prihvati kvalifikaciju teškog ubistva, iz Višeg suda su juče kazali da, po mišljenju suda, nije postojao umišljaj za ovo krivično djelo, pa ni eventualni umišljaj, kako je stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom.

Jovana Pavlović, advokatica Centra za ženska prava i punomoćnica porodice oštećene, rekla je da su očekivali kaznu dugotrajnog zatvora u ovom slučaju.

Manje vrijedni životi

U ime Romkinja i Egipćanki obratila se aktivistkinja Fana Delija, koja je ocijenila da ova presuda šalje poruku da su životi pripadnka Romske i Egipćanske populacije manje vrijedni.

Ona je upitala da li su Romkinje i Egipćanke manje vrijedne, odnosno da li njihovi životi imaju istu vrijednost kao i ostali.

- Zimrita je, nažalost, i prilikom ubistva bila zaboravljena od javnosti i tek pet dana nakon njene smrti je javnost objavještena. Ni dok su se ljekari borili za njen život nije se znalo...- kazala je Delija.

Istakla je da je presuda poražavajuća za romsku i egipćansku zajednicu.

Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom i aktivistkinja za ljudska prava je kazala da je napuštila javnu raspravu o Nacrtu zakona o Vladi jer je smatrala da joj je ženska i aktivistička i građanska dužnost da bude tu i da ne ćuti na nasilje i na ovakve ishode nasilja, kao ni na odnos institucija, u ovom slučaju Višeg suda.

Poručila je da ne smije biti prihvatljivo da je život jedne žene toliko vrijedan i da kada jedna žena završi smrtno, kao sada, a pri tom je osam sati vršeno nasije nad njom, onaj koji je to uradio dobije 12 godina.

- Dakle, za osam sati nasilja 12 godina zatvora – kazala je Vujačić.

Istakla je da bi se slično vrlo vjerovatno desilo, pored Romkinja čiji je život manje vrijedan u ovom društvu, i ženi s invaliditetom.

- Tako da je pored svih imena kojih se možemo sjetiti, a pomenuću i Šejlu, mogla biti i jedna Marina – kazala je ona.

Čija je odgovornost

Naglasila je da je zbog toga neprihvatljivo da govorimo samo o ličnoj odgovornosti, iako bi bilo dobro da se pomenu i oni koji su odlučivali u ovom predmetu.

- Viši sud se oglasio saopštenjem za javnost i istakao da sa sigurnošću nije mogao da utvrdi da li se desilo nasilje sa umišljajem, ali je bio siguran da se nije desilo sa umišljajem – podsjetila je Vujačić i istakla da je upravo to njeno pitanje:

- Kako je sa sigurnošću mogao utvrditi da se nije to desilo s umišljajem? zbog toga vjerujem da je institucionalna saglasnost i institucionalno ćutanje na nasilje nad ženama u Crnoj Gori apsolutno neprihvatljivo, a dešava se u produženom kontinuitetu – naglasila je ona.

Istakla je da to ne ohrabruje nijednu ženu, potencijalnu žrtvu nasilja da vjeruje u institucije sistema.

- I malo ko na ovakav način može vjerovati – poručila je Vujačić.

Psihološkinja Verica Mirović kazala je da vjeruje da je za svakoga ova vijest i ova presuda bila šokantna

- Ovo nas na neki način vraća vijek unazad, kao i sve naše napore, aktivizam i borbu za pravedniji sistem i za ženska ljudska prava. Sve se nekako poništava svakom ovakvom presudom i šalje negativna poruku za sve žene koje mi pokušavamo da ohrabrimo našim radom, da mogu. Da su zaštićene i da mogu da izađu iz nasilja – kazala je psihološkinja koja se decenijama bavi žrtvama nasilja kroz rad u Sigurnoj ženskoj kući.

Kazala je da ovakve presude društvo vraćaju u patrijahalne varijante, te da institucije sistema funkcionišu samo na nivou formalnog

- Svi pričamo, svi nešto govorimo, a suštinski se pokazuje da naš nivo svijesti nije adekvatan onome što govorimo – kazala je Mirović.

Poručila je da se mora preći sa formalnih priča na suštinske odluke i da institucije sistema uvijek zakažu i uvijek se javljaju nakon tragičnih situacija.

- Treba tragedija da se desi, to traje izvjesno vrijeme, a onda mi ostajemo tamo gdje smo bili - kazala je Mirović.

Poručila je da se mora uložiti veliki napor da se vrši pritisak, kako se ne bi ponavljalo da zločinci i nasilnici ne dobijaju adekvatne kazne.

Što surovije mučenje, lakši dokaz za nehat

Iz Centra za ženska prava je saopšteno da smatraju da je sud zauzeo stav da što duže i surovije nekoga nasilnik muči, to mu je lakše da dokaže nehat.

- Ako znamo da je žrtva imala toliko povreda da su morale biti opisane na skoro četiri strane u obdukcionom nalazu, da je imala 24 stare povrede od ranijeg zlostavljanja, po skoro svim djelovima tijela uključujući i frakture u predjelu glave, donje vilice, noge, da je tokom posljednjeg događaja, dok je bila u drugom mjesecu trudnoće, zadobila pet teških tjelesnih povreda i 11 lakih po svim djelovima tijela, i da joj je zadnji udarac, po riječima vještaka, zadao silinom neviđenog inteziteta, iako je vidio da više na može da stoji na nogama i da je nemoćna, moje pitanje za sud je sledeće: Koliko dugo neko nekog treba da zlostavlja i koliko surovo i snažno da udara da bi sud prepoznao namjeru i presudu za teško ubistvo – upitali su iz Centra za ženska prava.

Izvor: Pobjeda