ponedeljak, 19 februar 2024 10:23

Vlada isključuje osobe s invaliditetom iz kreiranja politika

Written by

Iako mnogi govore da Vladu ne treba kritikovati u prvih 100 dana rada, Vujačić smatra da je i tada treba kritikovati u onim situacijama kada propušta da donosi ispravne odluke.

Prošlo je više od 100 dana rada 44. Vlade Crne Gore, a u tom periodu su izostale suštinske i svrsishodne konsultacije sa reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom, kako u ranoj fazi planiranja odluka, tako i u pripremi i sprovođenju politika, odluka i mjera, ocijenila je u razgovoru za "Dan" Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG). Iako mnogi govore da Vladu ne treba kritikovati prvih 100 dana rada, Vujačić smatra da je i tada treba kritikovati u onim situacijama kada propušta da donosi ispravne odluke, kada nijesu jasni njeni ciljevi i prioriteti i kada zapostavlja određene oblasti ili grupe građanki i građana.

– U tom smislu, sa nekim ciljevima i namjerama Vlade prvi put se upoznajemo iz Nacrta srednjoročnog programa rada Vlade 2024–2027. Taj dokument je usvojen na sjednici, a ni premijer, ni ostale članice i članovi Vlade nijesu prethodno zatražili mišljenje i sproveli konsultacije o prioritetima (osim izuzetno u oblasti evropskih integracija i pristupnih pregovora) iako ih na to obavezuje ratifikovana Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom. Navedeno je posebno trebalo uraditi uzimajući u obzir činjenicu da smo dobili najgore ocjene u posljednjem izvještaju Evropske komisije, u kojem se konstatuje da u oblasti prava osoba s invaliditetom u izvještajnom periodu od godinu dana nije bilo napretka. Zbog toga se stanje u oblasti prava osoba s invaliditetom ne može popraviti samo ciljevima i mjerama u okviru Srednjoročnog programa rada Vlade ili godišnjih programa rada. Smatram da treba usvojiti i poseban akcioni plan u ovoj oblasti – pretvaranjem ocjena Evropske Komisije u mjere, kao i dodatnim mjerama na osnovu zagovaračkih i drugih aktivnosti koje sprovode organizacije osoba s invaliditetom. Dodatno, treba u kontinuitetu preduzimati i druge vrste aktivnosti koje će dovesti do rješavanja višedecenijskih nagomilanih problema, zastoja ili nazadovanja, karakterističnih za oblast ljudskih prava osoba s invaliditetom. I u Nacrtu srednjoročnog programa rada Vlade mogu se pronaći nekorektne formulacije koje odražavaju pristup kreatora ovog dokumenta, poput onih da se "socijalne naknade i programi podrške namjeravaju usmjeriti na građane kojima je to najpotrebnije", "socijalno staranje" i slično. Ova država bi morala znati da se ne radi o staranju i potrebama, već o zaštiti i pravima i da država kroz sistem socijalne zaštite nije humana, već treba da bude pravedna i pravična. Država treba da obezbijedi zaštitu od siromaštva i sprečavanje siromaštva, usluge, adekvatan životni standard i pokriće troškova života, i u tom kontekstu posebnu pažnju mora posvetiti najugroženijim grupama, pa i kada planira i neke ekonomske mjere – kako njihovom primjenom ne bi napravila dodatni jaz između ovih grupacija građanki i građana u odnosu na ostale – kaže Vujačić.

Ne smanjivati postojeći obim prava

Po riječima naše sagovornice, zbog planiranih izmjena i dopuna nekih zakonskih rješenja, neophodno je i ovoj vladi ponoviti da ne smije da ukida već garantovana prava ili da umanjuje njihov obim, što su radile neke prethodne.

– Podsjećamo da se od Vlade očekuje da uspostavi mehanizme saradnje između organizacija osoba s invaliditetom i vlasti, te da smo i zbog navedenog očekivanja ukazivali na neophodnost konsultacija u ranim fazama donošenja odluka. Interes UMHCG je svakako da sarađuje sa Vladom i da Vladi pruža i svoju podršku u skladu sa misijom i ciljevima organizacije, ali to nije moguće ukoliko Vlada ignoriše naše postojanje, ne inicira i ne kreira mogućnosti saradnje, ćuti na naše inicijative i zahtjeve i ne podržava naš rad ni tehnički ni finansijski. Zbog toga je očekivanje da mandat ove vlade ne protekne u razrješenjima i imenovanjima, u spajanju i razdvajanju institucija, u uspostavljanju institucija i sistema, u javnim prepucavanjima funkcionera i u površnim ili populističkim pristupima određenim temama, već da svoj posao obavlja u skladu s predizbornim obećanjima i očekivanjima onih koji su im i omogućili da se nađu na pozicijama koje pokrivaju – ističe Vujačić.

U konkretnom, kako precizira, prava osoba s invaliditetom u oblasti materijalnih davanja moraju se drugačije postaviti, kao kompezatorna prava po osnovu invaliditeta, a ne na trenutni način, koji je diskriminatoran i na štetu mnogih kategorija osoba s invaliditetom i njihovih porodica. Po njenom mišljenju, usluge socijalne i dječije zaštite moraju se potpuno redefinisati.

– U nacrtu pomenutog dokumenta osobe s invaliditetom se pominju u svega par ciljeva i mjera. U ostalim mjerama i ciljevima osobe ne pominju se direktno, već indirektno, kroz formulacije "ugrožene i osjetljive grupe, inkluzivno obrazovanje, socijalna inkluzija", ili uopšteno kroz mjere i ciljeve koji su namijenjeni svima, odnosno usmjereni prema svakome. Vlada je konačno planirala da usvoji strategiju deinstitucionalizacije. Međutim, iz opisa ovog dokumenta jasno se vidi da Vlada i dalje ne razumije puno značenje deinstitucionalizacije kao fenomena i da ga svodi samo na izmještanje iz ustanova rezidencijalnog tipa i na razvoj usluga, dok ga ne tumači i u segmentu sprečavanja institucionalizacije – ne samo kroz smještaj u ustanovama, već i kroz sprečavanje zatvorenosti u sopstvenom domu, uslovljenom nepostojanjem podrške, usluga i isključivanjem iz života zajednice.

Takođe, bilo bi neprihvatljivo da Vlada svede proces izmještanja iz ustanova na izmještanje iz ustanova većeg u ustanove manjeg obima po broju korisnika jer je i to jednako institucionalizacija, bilo da se radi o ustanovi sa 100 ili sa 10 korisnika. Upravo za ovaj dokument je i Evropska Komisija navela da je njegova izrada spora i da organizacije osoba s invaliditetom nijesu uključene u proces – navodi Vujačić.

 

Izvor: Dan

Pripremila: Dajana Vuković

Pročitano 120 put(a)

Back to top