subota, 29 jun 2024 06:58

Segregacija i u jednoj školi u Nikšiću

Written by

Položaj osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori je gori nego što je bio prije desetak godina. Diskriminisane su, objekti im nijesu pristupačni, onima kojima je potrebna personalna asistencija nemaju je, država ih ne podržava da se osamostale, već su institucionalizovani.

Na ove primjedbe ukazali su pojedini učesnici konferencije koju je organizovao Zaštitnik ljudskih i manjinskih prava, a gdje se govorilo o projektu unapređenja inkluzije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih sa invaliditetom.

Koordinatorka Nezavisnog monitoringa mehanizma, koji okuplja nevladine organizacije koje zajedno sa Ombudsmanom štite prava ove populacij, Milena Krsmanović-Iković negodovala je što se i pojedine institucije neadekvatno odnose prema osobama s invaliditetom. Ocijenila je da ne možemo govoriti da je koncept inkluzivnog obrazovanja zaživio u Crnoj Gori, jer nema transformacije politika, već se osobe sa invaliditetom prilagođavaju sistemu, a ne sistem njima.

U Nikšiću postoji segregacija. U jednu školu se usmjeravaju djeca sa jednom vrstom invaliditeta, a u drugu oni sa drugom vrstom invaliditeta. Jedna je pristupačna djeci sa fizičkim poteškoćama i tamo se usmjeravaju. To je praksa protiv koje ćemo da se borimo kazala je Krsmanović.

 

Osjećaju se zanemareno

 

Miroslava Mima Ivanović iz NVO I MI Boke kritikovala je državu zbog lošeg ophođenja prema njima. Rekla je da su joj SAD, dok je bila student, za tri mjeseca dale više, nego država za 34 godine, iako broji 17 godina rada. Univerzitet u SAD joj je obezbjeđivao prevoz, asistenciju za njene privatne potrebe.

Ponavljamo sve na konferencijama, presipanje iz šupljeg u prazno. Ne dešava se ništa rekla je ona.

Kazala je da osobe s invaliditetom umiru u procesu čekanja da dođu do svojih prava.

Istakla je da je država ratifikovala 2009. Konvenciju UN o pravima  osoba s invaliditetom, te da smo gori danas nego tada što smo bili.

Krsmanović-Iković je tokom diskusije komentarisala da pojedini nosioci javnih funkcija, stručni radnici primjenjuju pogrešnu terminologiju, te da nedostaje stručni kadar.

Pojedine ustanove sadrže diskriminatorske nazive, poput centara za djecu sa posebnim potrebama pri domovima zdravlja. Beranska ima adekvatan naziv. Treba da se zove razvojno savjetovalište ili nešto drugo rekla je ona.

V.d. generalne direktorice Direktorata za antidiskriminaciju i promociju jednakosti lica s invaliditetom u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Irena Rakočević kazala je da je Direktorat formiran u februaru, te da je njegovo ranije ukidanje napravilo zastoj u implementaciji raznih aktivnosti.

Formiran je i Savjet za prava osoba s invaliditetom kao Vladino tijelo koje će da prati sprovođenje konvencije i strategije rekla je ona.

Izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić je prokomentarisala da je sporno to što u tom tijelu nema aktivista koji se godinama zalažu za unapređenje prava ove populacije.

Nemate tamo Mimu Ivanović, nemate Marinu Vujačić, Gorana Macanovića, rekla je ona.

 

Guši se aktivizam

 

Kazala je da će, ako se nešto ne promijeni zvanično, pokret za ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom da nestane. Smatra da se njihov aktivizam guši. Govorila je o poteškoćama sa kojima se susrijeću i da nemaju podršku države.

Ježim se reforme. Svaka reforma socijalne i dječje zaštite značila je smanjivanje obima prava, a pompezno se najavljuje kao revolucija kazala je Vujačić.

Ombudsman Siniša Bjeković rekao je da mora da se kreira zajednica jednakih u Crnoj Gori. Kazao je da djeca osjećaju negativne posljedice sistema, te da mora da se pronađe održivi model da se to stanje unaprijedi.

Najavljeno je da će Nezavisni monitoring mehanizma, između ostalog, da prati posebno inkluzivno obrazovanje, kao i sprečavanje smještaja osoba s invaliditom u institucije, a sve kako bi ova populacija konačno postala dio zajednice.

 

Centar za hraniteljstvo, usluge za OSI u opštinama

 

Nela Krnić iz Unicefa, govoreći o projektu koji realizuju od 2022. do 2024. godine, kazala je da su inicirali da se pripreme preduslovi da se uspostavi prvi centar za hraniteljstvo.

Izradili su, kako je navela, i smjernice za inkluzivno budžetiranje, kojima se bavi Ministarstvo finansija. Istakla je i da su završili nacrt minimalnog paketa usluga koji treba da se obezbijedi djeci i njihovim porodicama na lokalnom nivou, te da su ta dokumenta predali Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

Darko Mijušković iz Saveza gluvih i nagluvih kazao je da su značile obuke učenja znakovnog jezika koje su realizovali, te da su zainteresovani savladali osnove za dva dana.

Zainteresovani su da se održe i one višeg nivoa. To bi nam olakšalo svakodnevni život, da može svakog pojedinca, gdje god da pođe, svako razumjeti kazao je Mijušković.

 

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković

Pročitano 94 put(a)

Back to top