Položaj osoba s invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, ocijenila je aktivistkinja za prava OSI Anđela Miličić u emisiji Svjetlost zvuka Radio Kotora.

U mnogim oblastima, kao što su obrazovanje, zapošljavanje, samostalan život i ostvarivanje prava, situacija nije na zavidnom nivou. Jedino možemo reći da je zabilježen napredak u oblasti sporta, gdje su uložena značajna finansijska sredstva, što je rezultiralo dobrim uspjesima paraolimpijaca i poboljšanjem položaja OSI u tom segmentu. Međutim, OSI čine značajan dio populacije, i mnogo toga treba da se uradi kada je riječ o zakonskoj regulativi i obezbjeđivanju boljih institucionalnih mehanizama. Nažalost, neka prava OSI ostvaruju samo deklarativno, kazala je Miličić.

OSI se suočavaju sa brojnim izazovima, a arhitektonske barijere često su među najvećima.

Javni prostor i javne ustanove u velikoj mjeri su nepristupačni za osobe sa invaliditetom. Takođe, pristup informacijama predstavlja ozbiljan problem, naročito za osobe oštećenog vida, koje su među najmarginalizovanijim grupama. Osim toga, osobe oštećenog sluha nerijetko nemaju na raspolaganju gestovne tumače, što im otežava ostvarivanje osnovnih prava, kazala je Miličić.

Prema njenim riječima, problem nisu samo fizičke barijere, već i društveni stavovi.

Jedna od najvećih prepreka su stavovi pojedinaca, posebno onih na rukovodećim pozicijama. Kada ne prepoznaju važnost prava OSI, otežava se napredak. Važno je da OSI posmatramo kao pojedince i ravnopravne članove zajednice, a ne isključivo kroz socijalnu prizmu ili materijalnu podršku. Samo uz jačanje servisa podrške i mijenjanje društvene svijesti OSI mogu postati aktivni akteri našeg društva, poručila je Miličić.

Izvor: Radio Kotor

Pripremila: Dajana Vuković

U Skupštini Crne Gore, povodom 3. decembra – Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, i u susret 10. decembru – Međunarodnom danu ljudskih prava, održano je prvo zasijedanje Parlamenta za osobe sa invaliditetom.

Događaj je organizovao Odbor za ljudska prava i slobode, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Naime, na prvom zasijedanju Parlamenta za osobe sa invaliditetom prisustvovali su ministar Fatmir Đeka i generalna direktorica Direktorata za jednakost i zaštitu lica sa invaliditetom mr Irena Rakočević.

Sjednica pod nazivom Prava osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori usredsredila se na ključne aktivnosti za unapređenje pravnog i institucionalnog okvira, realizaciju preporuka međunarodnih organizacija, te zaštitu od diskriminacije i promociju jednakosti.

Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka uputio je jasnu poruku ističući važnost ovog datuma kao prilike za realno sagledavanje trenutnog stanja i definisanje koraka ka stvaranju pravednog i inkluzivnog društva.

Ministar Đeka je poručio da je Međunarodni dan osoba sa invaliditetom podsjetnik na obavezu uklanjanja prepreka sa kojima se lica s invaliditetom svakodnevno susreću. Kao ključne prioritete, ministar Đeka je istakao: unapređenje zakonodavnog okvira, inkluzivnost u svim aspektima društva, podršku zapošljavanju i jačanje sistema socijalne i zdravstvene zaštite.

Ovo su ciljevi koje možemo postići samo zajedničkim radom – kroz dijalog i međusobno razumijevanje. Lica sa invaliditetom nisu privilegovana kategorija, već ravnopravni članovi našeg društva, čija prava moramo dosljedno poštovati i unapređivati, poručio je ministar.

Ovaj datum nije samo podsjetnik na obaveze koje imamo prema licima sa invaliditetom, već i poziv na kontinuiranu akciju svih nas – institucija, organizacija i društva u cjelini, istakao je ministar Đeka.

U Crnoj Gori ostvareni su određeni pomaci u unapređenju prava lica sa invaliditetom. Međutim, za potpuno ostvarenje inkluzivnog društva potrebni su kontinuirani napori u eliminaciji svih oblika diskriminacije i osiguravanju pristupačnosti u svim oblastima života. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava ostaje posvećeno saradnji sa svim relevantnim akterima kako bi se osigurala ravnopravnost i dostojanstvo svih građana, bez izuzetka.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković naglasio je da prepreke koje osobe s invaliditetom doživljavaju vode ka kršenju osnovnih ljudskih prava. On je pozvao na stvaranje pouzdanih registara koji će omogućiti praćenje i unapređenje prava lica sa invaliditetom.

Posebnu ulogu u zasijedanju imala je i Marina Vujačić, izvršna direktorica NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, koja je ukazala na potrebu liderstva i aktivnog učešća osoba sa invaliditetom u procesima donošenja odluka. Treba nam glas svih osoba s invaliditetom i podrška društva u osiguravanju jednakih mogućnosti za sve, istakla je Vujačić.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Jole Vučurović izrazio je nadu da će ova sjednica doprineti sagledavanju dosadašnjih aktivnosti i utvrđivanju budućih pravaca djelovanja.

Danas održano Prvo zasijedanje Parlamenta za osobe sa invaliditetom označava važan korak ka dostizanju međunarodnih standarda i promociji društva jednakih šansi za sve.

Tokom sjednice, učesnici su ukazali na svakodnevne izazove sa kojima se suočavaju lica sa invaliditetom, uključujući nepristupačnost, diskriminaciju i nedovoljnu uključenost u procese donošenja odluka.

U zaključku, sjednica je ocijenjena kao važan korak u sagledavanju dosadašnjih aktivnosti i planiranju daljih konkretnih mjera za unapređenje položaja lica sa invaliditetom.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava poziva sve relevantne aktere, uključujući institucije, nevladine organizacije i međunarodne partnere, da nastave zajednički rad u cilju stvaranja društva jednakih mogućnosti za sve uz dosljedno sprovođenja zakona i politika koje garantuju jednakost i  stvaranje inkluzivnog društva u kojem svako može ostvariti svoj puni potencijal.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

U susret Međunarodnom danu osoba sa invaliditetom, u organizaciji NVO Mozaik i Skupštine opštine (SO) Nikšić danas je održana panel - diskusija Vidljivost i osnaživanje: novi pogledi na invaliditet. Učestvovali su i predsjednici Opštine i SO Nikšić Marko Kovačević i Nemanja Vuković.

Kovačević je istakao da je ponosan što je Opština, zahvaljujući jačanju saradnje sa udruženjima kao što je Mozaik, uspjela da realizuje više inicijativa koje direktno doprinose poboljšanju kvaliteta života osoba s invaliditetom.

Posebno bih istakao uvođenje besplatnog prevoza za osobe sa invaliditetom, koji je od velikog značaja za njihovu mobilnost i samostalnost. Pored toga, dodijelili smo im kancelarije u neposrednoj blizini Tehnopolisa, čime smo obezbijedili uslove za njihov lakši rad i međusobnu saradnju. S posebnim zadovoljstvom ističem da smo podržali i otvaranje Društvenog kluba Adapt, koji nije samo prostor za druženje već i mjesto gdje se razvijaju inkluzivne ideje i zajednički projekti, rekao je Kovačević.

Najavio je da je za  kraj iduće godine planirano uspostavljanje Sekretarijata za osobe sa invaliditetom kao sastavnog dijela sistema lokalne samouprave, koji će biti posvećen sistematskom i strateškom rješavanju pitanja koja se tiču osoba sa invaliditetom.

Vuković je ocijenio je da su izazovi sa kojima se suočavaju OSI veliki i kompleksni, ali i da su kreativnost i entuzijazam, koje svakodnevno iskazuju u borbi sa lošim praksama i predrasudama, kao i odlučnost da budu dio procesa koji iscrtavaju magistralne linije razvoja opštine – dostojni divljenja.

On je istakao da su OSI, svojim stavom i angažmanom, zaslužili povjerenje čitave zajednice i istakao da će Opština biti partner svima koji su spremni da vlastito znanje, energiju i vrijeme ulože u unapređivanje kvaliteta života svih građana Nikšića, prvenstveno kada je riječ o najranjivijim kategorijama našeg društva.

Na narednoj sjednici Skupštine predložiću osnivanje Savjeta za prava osoba sa invaliditetom, kroz Odluku o izmjenama odluke o organizaciji radnih tijela Skupštine, a u narednoj godini osnovaćemo i Sekretarijat za prava osoba sa invaliditetom. Smatram da ćemo na taj način institucionalizovati saradnju i učiniti je još boljom i efikasnijom. Gradimo Nikšić kao grad po mjeri svih nas, zaključio je Vuković, uz najavu da će Opština Nikšić uskoro postati i vlasnik kluba OSI.

Blagoje Šturanović, direktor NVO Mozaik, podsjetio je na važnost ljudskih prava, ravnopravnosti i inkluzije i podsjetio na brojne akcije koje su realizovale OSI, a koje dokazuju da je ljepota u različitostima, te da invaliditet ne iscrtava granice sna.

​Mitar Goranović, potpredsjednik Opštine Nikšić, Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore i Nardi Ahmetović, izvršni direktor NVO CAREP, u ulozi panelista govorili su o izazovima sa kojima se susreću OSI, kao i modelima podrške koji im, na mnogo načina, omogućavaju da budu vidljiviji i osnaženi.

Izvor: RTNK

Pripremila: Dajana Vuković

Zahvaljujem predsjedavajući.

Uvaženi gospodine Mandiću, predsjedniče Skupštine, uvaženi ministre Đeka, uvaženi zaštitniče ljudskih prava i sloboda, gospodine Bjekoviću, uvaženi svi prisutni i prisutne, drage osobe s invaliditetom, vi koji ste u sali, predstavnici organizacija osoba s invaliditetom i udruženja roditelja, ali i svi oni koji nas prate usljed prenosa sjednice,

Zaista mi je drago da danas imam priliku da govorim, ali i da prisustvujem Prvom zasijedanju parlamenta za osobe s invaliditetom i nadam se da će tako i biti. Da će upravo biti prvo u nizu zasijedanja, da će postati tradicionalna, odnosno praksa, ako ne češće, onda jednako kao što se zasijeda povodom drugih važnih međunarodnih datuma i pitanja, a to je - kad su u pitanju osobe s invaliditetom - je li, 3. decembar!

Malo neformalno moram konstatovati da Nikšić danas prednjači i vodi, tako da mi je drago i zbog toga. J

I drago mi je da vidim tu osobe s invaliditetom iz različitih gradova, i najznačajniji dio današnje sjednice će upravo biti postavljanje pitanja i odgovori koje ćemo dobiti od predstavnika vlasti i jednog poslaničkog kluba, jer nijesu baš mogli ni poslanički klubovi ili partije biti izostavljeni danas.

Pošto se ja moram malo držati napisanog u svom obraćanju, zbog onoga što treba biti saopštenje i zaključci sa današnje sjednice, a svi koji me poznaju znaju da mene papir ograničava, ali pošto je tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, nešto o čemu govorim godinama, onda će mi biti zadovoljstvo da i s tog aspekta govorim.

Dakle, ovogodišnja tema je Jačanje liderstva osoba s invaliditetom za inkluzivnu i održivu budućnost.

Tako definisana tema prepoznaje važnost uloge koju treba da imaju i koju imaju osobe s invaliditetom u stvaranju inkluzivnijeg i održivog društva za svakog od nas. To podrazumjeva i učešće osoba s invaliditetom u procesima donošenja odluka, koje se tiču nas i naših života.

Tvrdim da danas liderstvo osoba s invaliditetom u crnogorskom društvu nije još uvijek adekvatno prihvaćeno. Samim tim nije ni promovisano, podržano, ohrabreno i omogućeno. Još uvijek se osobe s invaliditetom ne smatraju dovoljno sposobnim da upravljaju sopstvenim životima, a predaleko, iz ove perspektive, izgleda situacija u kojoj nas, osobe s invaliditetom, društvo posmatra kao donositeljke i donosioce odluka koje se tiču svih građanki i građana.

Da bismo adekvatno učestvovali u procesima donošenja odluka neophodno je da naša država reguliše reprezentativnost osoba s invaliditetom. Ovo naravno u skladu s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom, kojom je i propisana ta obaveza, što podrazumijeva i naše suštinsko i smisleno učešće u svim fazama tog procesa.

Dok god u naše ime može da govori bilo ko, da naše interese i prava zastupa ko god hoće, a dok s druge strane mi ne možemo govoriti i misliti ni u svoje ime, a posebno ne u ime drugih građanki i građana ovog društva, neću, ne mogu i ne prihvatam biti zadovoljna.

Mi, osobe s invaliditetom - a među nama se opet, kao posebno ugrožene, izdvajaju neke kategorije - već trpimo nesrazmjerno veliki teret siromaštva, nejednakosti, isključenosti iz života zajednice, raznih kriza: institrucionalnih, političkih, društvenih, diskriminacije i nemogućnosti samostalnog i produktivnog života.

Uz to, često se ne vidimo kao dio rješenja, već problem ili problem po sebi.

A tvrdim da bez napretka osoba s invaliditetom nema ni napretka društva.

Zato nam treba liderstvo, treba nam „glas” svih osoba s invaliditetom.

Treba nam istinska posvećenost pravima osoba s invaliditetom, pravičnim zakonima, izjednačavanju mogućnosti, ravnopravnosti i pravdi u praksi. Zato s ovog mjesta pozivam osobe s invaliditetom na odvažnost i odlučnost, a društvo - posebno one na pozicijama moći, odlučivanja, i upravljanja - na obezbjeđivanje uslova i mogućnosti. Jer, tražimo samo ono što nam pripada, a pripada nam - dostojanstven život; ni milostinja, ni sažaljenje, ni zbrinjavanje, ni odlučivanje u naše ime bez našeg učešća.

Ja sam danas zahvalna što govorim sa ovog predsjedavajućeg mjesta, ali ne bih ni govorila za govornicom koja je nepristupačna, i ne bih se ni podsjećala jedne situacije, kada je bilo zasijedanje Dječjeg parlamenta, kada su se postavljali paketi da bi djete govorilo s ove govornice.

I danas je Plenarna sala Skupštine Crne Gore u velikoj mjeri nepristupačna osobama s invaliditetom i velikoj kategoriji osoba s invaliditetom.

Zašto ovo govorim, ako govorim o temi liderstva, možemo li da zamislimo da neka osoba s invaliditetom koja se tako deklariše, javno izjašnjava, radi u parlamentu, da bude poslanica ili poslanik? Ako se, na primjer, za par godina kandidujem na nekim izborima, usudim se da to uradim, ili neka druga osoba s invaliditetom, ali sebe uzimam kao primjer, jer hoću nešto simbolično da vam predstavim. Ja mislim da biste u slučaju da dođem nekad da predsjedavam sjednicom morali ovu stolicu za kojoj sam ja mijenjati, jer ja ne planiram da se promijenim i mene niko neće mijenjati i prepravljati, pa ili će se ova stolica prepravljati ili će se kupovati nova.

Elem, govorim o tome zbog zoga što smo čekali više od deceniju da je parlament djelimično bude pristupačan, i nije ovo daleko od toga kritika ni trenutnom sastavu, nego institucijama i crnogorskom društvu - svima nama pojedinačno; da se zapitamo koliko smo iz svojih pozicija i svoje odgovornosti ili svojih mogućnosti uradili da ispoštujemo prava osobama s invaliditetom. Koliko smo uradili da zakoni zaista budu pravedni i pravični da nemaju diskriminatorne odredbe ili da nemamo nedostatno zakonodavstvo, odnosno da ne postoje uopšte odredbe u nekim zakonima kada je riječ o osobama s invaliditetom. I zašto mi, neke osobe s invaliditetom, toliko volimo da pominjemo Konvenciju. Jer nam je azbuka. Zbog toga što nam je ona osnov zagovaranja, a bez liderki i lidera među samim osobama s invaliditetom tvrdim da ovo društvo neće napredovati.

Jer, ako ne koristite ni naše resurse, ako nam ne daje društvo mogućnosti - da na adekvatan način ispoljimo svoje potencijale - onda nikad to društvo ne zna da li je u nekoj kući, zatvorena neka osoba s invaliditetom ili u instituciji sistema zatvorenog tipa, sjedi ili leži neki potencijal koji je mnogo bolji od svih nas koji smo uslovno na slobodi.

Ovdje ću se sada zaustaviti, uz još jedno ponavljanje da mi je zaista zadovoljstvo što je danas organizovana ova sjednica, i hvala svima koji su tome doprinjeli i lično i personalno i koji su to omogućili. Zahvalila bih se i gospođi Burić, koja je uradila ogroman posao u prethodnom periodu da bi tehnički i organizaciono ova sjednica bila i pripremljena i održana i biće mi zadovoljstvo uvijek da sarađujem sa Odborom za ljudska prava i slobode, kojim predsjedava gospodin Vučurović, što ne znači da ni Odbor, odnosno svi prisutni na Odboru iskritikovani kad god za to budem imala osnov, argumente i činjenice.

...

Zahvaljujem.

Drago mi je da je poslanik Čarapić tu. Nadam se da ću od njega dobiti odogovor. U suprotnom, moja ženska solidarnost bi proradila, pa bih drugačije pričala, u slučaju da poslanica Andrić odgovara na pitanje.

Prije postavljenog pitanja ću dati obrazloženje koja vam, možda, u početku neće ličiti na to, ali jeste.

Danas smo na ovoj sjednici čuli kako su brojna pitanja koje su pokrenule osobe s invaliditetom i predstavnici organizacija osoba s invaliditetom u nekakvom procesu. Između Vlade i Sekreterijata za zakonodavstvo, pa se čeka nekakvo mišljenje, pa je formirana neka radna grupa, pa se čeka neki sastanak radne grupe, pa se čekaju sjednice Savjeta za prava lica s invaliditetom i tako dalje.

Dakle, mi smo na čekanju.

Pošto smo na čekanju, izuzev dva, ja bih rekla jaka obećanja. Ja sam ih tako razumjela i želim ih tako razumjeti, koje je izgovorio ministar Gutić, a u ime Vlade, za koju rekoste da nam je naklonjena, pa se ja malo pomjerih na mjesto sa stolice. Ne bi mi baš prijatno, kad to čuh, jer nekako ne osjećam tu naklonost, ali ste Vi vrlo pozitivno i pohvalno odgovorili i na pitanje koje se tiče reprezentativnosti organizacija osoba s invaliditetom i pitanje koje se tiče znakovnog jezika. Ako se ta dva zakona usvoje u narednoj godini ja ću smatrati da je ovo parlamentalno zasjedanje jedno od najuspješnijih i to sada javno izgovaram.

Zašto je moje pitanje poslaničkom klubu Pokreta Evropa sad? Iz dva razloga. Prvi je zato što sam ja otprilike imala predviđanje - koje se potvrdilo - ko će se pojaviti od predstavnika Vlade danas u parlamentu. I s druge strane sam znala, ako postavim pitanje nekom od ministarstava kakav ću odgovor dobiti, uz dužno uvažavanje.

Osobe s invaliditetom bez obzira na sve formalne mehanizme saradnje sa Vladom, nijesu adekvatno uključene u procesu donošenja odluka kojih se tiču.

To znači da se naše mišljenje ne uvažava i kada su u pitanju brojni zakoni koji se usvajaju, pa su brojni od njih usvojeni u proteklom periodu odnosno utvrdila ih je Vlada, usvojila, odnosno donijela Skupština, i propuštena je prilika da se na adekvatan način regulišu prava osoba s invaliditetom.

U Parlamentu - iako ima osoba s invaliditetom za koje mi znamo da to jesu, a moguće da ima i drugih za koje ne znamo jer postoje i nevidljiva oštećenja - se ne čuje glas iz pozicije osoba s invaliditetom, što znači da i u parlamentalnim raspravama često se izostavi taj dio da se čuje naš glas i da u stvari uspijemo ono što smo uspjeli 2015. kad je jedan zakon vraćen iz skupštinske procedure zbog našeg zagovaranja tadašnjeg.

Zbog toga je moje pitanje poslaničkom klubu PES-a, kao najbrojnijem, a ujedno kao mladoj partiji - za koju ja vjerujem da želite i da učite, da želite da prihvatate drugačija razmišljanja, da želite da prihvatate iskustvo, da želite - na neki način - da koristite znanje i ono što su dobre prakse; Da li ste razmišljali ili da li ćete u nekoj skorijoj budućnosti pokrenuti, odnosno uspostaviti saradnju sa reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom, na način što ćete ih tako uključiti i u proces donošenja odluka? Jer, u brojnim zemljama, uključujuću, na primjer, Evropsku uniju postoje takozvane lobi grupe za invaliditet, koje proizvode, da kažem, one efekte koji nas interesuju, a to je da određena zakonska rješenja koja se usvajaju - ponavljam u Evropskom parlamentu u ovom slučaju - ne mogu baš tako jednostavno da prođu ukoliko nijesu uvaženi argumenti osoba s invaliditetom.

Snimak zasijedanja u dijelu Marininog izlaganja i odgovora je na linku.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje drugu jednodnevnu Radionicu za žene s invaliditetom o konceptu rodne ravnopravnosti i uključivanju u procese donošenja odluka.

Radionica će biti organizovana u Baru, u ponedeljak, 23. decembra 2024.

Cilj održavanja Radionice je, između ostalog, podizanje nivoa znanja žena s invaliditetom o konceptu rodne ravnopravnosti i značaju uključivanja u procese donošenja odluka, čime se teži doprinijeti smanjenju stepena diskriminacije žena s invaliditetom po osnovu roda, pola i invaliditeta.

Planirano je da se na Radionici obuhvate neke od sljedećih tema: Modeli pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije prava žena s invaliditetom, Feministički pristup invaliditetu i pristup invaliditeta feminizmu – osvrt na politike iz oblasti rodne ravnopravnosti i invaliditeta, Javno zagovaranje i uključivanje u procese donošenja odluka i druge.

Radionica će se zasnivati na principima neformalnog učenja, i pored predavanja, sadržaće i diskusiju, razmjenu iskustava iz prakse, prezentacije i različite druge interaktivne metode.

Učešće na Radionici mogu uzeti žene s invaliditetom, uključujući i žene s invaliditetom iz ruralnih krajeva Crne Gore, predstavnici/e organizacija koje se bave zaštitom prava žena i prava osoba s invaliditetom, kao i predstavnici/e NVO koje se bave radnim pravima žena s invaliditetom.

Ovim putem, pozivamo sve zainteresovane da pošalju prijave za učešće na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 20. novembra 2024, do 15.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode, informacije se mogu dobiti na telefone: 020/265-650; 067/801-761 i 069/385-981, radnim danima, u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ovo je druga radionica koju sprovodimo u okviru projekta Osnaživanje kroz uključivanje! koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, u oblasti rodne ravnopravnosti.

Osoba s invaliditetom ne može da pređe ulicu jer pešački prelazi vrlo često nisu adaptirani za nju. Ti možeš.

Osoba s invaliditetom ne može da koristi javni prevoz jer ne može da uđe u njega. Ti možeš.

Osoba s invaliditetom ne može da uđe u zgrade javnih institucija jer ne postoje rampe koje su za to namenjene. Ti možeš.

Osoba s invaliditetom ne može da se parkira na svako parking mesto. Ti možeš, zato ne parkiraj na njihovo.

Osoba s invaliditetom ne može da radi bilo koji posao. Ti možeš.

Osoba s invaliditetom ne može da se obrazuje kako ona želi ili treba. Ti možeš.

Osoba s invaliditetom ne može da ima normalno detinjstvo. Ti možeš.

U Srbiji živi preko 350.000 osoba s invaliditetom, od kojih 15.000 su mlađi od 30 godina. Da li smo dovoljno uradili kako bismo im olakšali život?

Da li smo napravili dovoljno rampi? Da li smo adaptirali sve pešačke prelaze? Da li smo prilagodili radna mesta? Da li smo prilagodili obrazovni sistem? Da li smo doneli sve potrebne izmene zakona kako bi osobe s invaliditetom imale jednaka prava?

Juče je bio 3. decembar, Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Zahtevajmo jednakost.

Izvor: Danas

Pripremila: Dajana Vuković

Mjesta za parkiranje namijenjena osobama s invaliditetom uglavnom zauzimaju drugi automobili, a situacija nije ništa bolja ni na trotoarima, ocjena je Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Glavni grad obilježio je juče još jedan Međunarodni dan osoba sa invaliditetom (OSI), a da nije omogućio ispunjavanje standarda koji je predviđen zakonom - pet odsto od ukupnog broja parking mjesta mora da bude namijenjen za osobe s invaliditetom.

To su ocijenili iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), dodajući da parking mjesta namijenjena za osobe s invaliditetom u Podgorici ne ispunjavanju standarde pristupačnosti.

Dimenzije nisu odgovarajuće i u skladu s propisima, ne postoje ukošeni ivičnjaci, ali i horizontalna i vertikalna signalizacija nije adekvatno postavljena, kazali su oni Vijestima.

Juče je održano i prvo zasjedanje Parlamenta za OSI, na kojem je predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović kazao da u izvještaju Evropske komisije za 2024. godinu stoji da se OSI i dalje suočavaju sa brojnim izazovima i preprekama u ostvarivanju svojih prava.

OSI se suočavaju sa višestrukim oblicima diskriminacije, i u ovoj oblasti nije bilo napretka, proizilazi iz izvještaja EK, kazao je Vučurović.

Vijesti su objavile da od 13.694 izdatih kazni za nepropisno parkiranje u glavnom gradu ove godine, čak 15 odsto njih se odnosi na nepropisno parkiranje na mjestu namijenjenom za osobe s invaliditetom.

Iz UMHCG su ocijenili da je situacija na nezadovoljavajućem nivou.

Dovoljno je prošetati glavnim gradom, ili bilo kojom crnogorskom opštinom i vidjeti kakva je situacija sa nepropisnim parkiranjem na mjestima rezervisanim za osobe s invaliditetom. Jedna od najvećih barijera je nepropisno parkiranje automobila na mjestima koja su predviđena za osobe s invaliditetom, kao i pješačkim prelazima i trotoarima koje dodatno otežavaju svakodnevni život. Nepropisno parkiranje u gradu poseban problem predstavlja građanima koji koriste kolica za kretanje, ocijenili su oni.

UMHCG: Vozači prolaze nekažnjeno

Parking mjesta na parkinzima namijenjena za osobe s invaliditetom uglavnom su zauzeta drugim automobilima, kazali su iz UMHCG, i ocijenili da situacija nije ništa bolja ni sa trotoarima.

Ono što je primjetno jeste da je ovaj problem vidjiviji i veći u djelovima grada u kojima je i frekvencija saobraćaja veća, kao što je centar grada, Siti kvart i slično, ocijenili su iz tog udruženja.

Kazali su da parking mjesta namijenjena za osobe niko i ne kontroliše.

Nadležni reaguju po prijavama, a to je spora i, svakako, nedovoljna reakcija jer se na taj način problem ne rješava. Koordinacija sa inspekcijom koja piše kazne nije adekvatna, jer oni reaguju na način da lice zaduženo za taj dio posla izlazi na teren da konstatuje propisnost parkiranja i u skladu sa tim reaguje na način da paukom uklone vozilo, ukoliko je to izvodljivo, a ako nije, vozač prođe nekažnjeno. Znak za pristupačnost je preduslov da bi se vozilo moglo parkirati na označeno parking mjesto, i taj znak je uvijek vidljiv, te bi se prilikom pisanja kazni, vrlo jednostavno moglo utvrditi da li je vozilo adekvatno parkirano ili nije, kazali su iz UMHCG.

Ocijenili su da ni novčane kazne nisu efikasno rješenje, jer je bilo situacija kada su službena državna vozila bila parkirana na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom, kao i da je problem u svijesti i odgovornosti građana.

Pored povećanja novčanih kazni, što bi moglo djelovati kao kratkoročna mjera odvraćanja, ključno je uvesti dodatne sankcije, poput privremenog oduzimanja vozačke dozvole u slučaju ponovljenih prekršaja. Takođe, potrebno je unaprijediti tehnološku podršku za praćenje ovih prekršaja. Postavljanje kamera na ključnim lokacijama i uvođenje mobilne aplikacije putem koje građani mogu brzo prijaviti nepropisno parkiranje, uz fotografiju i GPS lokaciju, značajno bi olakšalo rad inspekcijskih službi i ubrzalo reakciju na prijave, rekli su iz tog udruženja.

Kazali su i da se ne kontroliše dovoljno izdavanje i korišćenje znaka pristupačnosti, čime se otvara prostor za zloupotrebe.

Predlagali smo neka potencijalna rješenja, ali ništa od toga nije usvojeno. Na kraju, neophodna je i edukacija komunalnih inspektora i saobraćajne policije o važnosti dosljednog sprovođenja propisa, jer svako popuštanje šalje negativnu poruku da se prava osoba s invaliditetom mogu ignorisati, ocijenili su iz UMHCG.

Neprilagođena infrastruktura, inertnost institucija, nedostatak volje

Svi ovi problemi, kako su ocijenili iz tog udruženja, rezultat su nedostatka svijesti i odgovornosti, neprilagođena infrastuktura, ali inertnost institucija i nedostatak volje za unapređenje zakonodavstva.

Nepropisno parkiranje i nepristupačna infrastruktura imaju dalekosežne posljedice na svakodnevni život osoba s invaliditetom, jer direktno ograničavaju njihovu slobodu kretanja i pristup ključnim uslugama poput zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja. Takve prepreke ne samo da otežavaju samostalnost osoba s invaliditetom, već i ugrožavaju njihovo osnovno pravo na ravnopravno učešće u društvu, što predstavlja kršenje Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je i Crna Gora ratifikovala. Pored fizičkih prepreka, ovakvo ponašanje doprinosi osjećaju marginalizacije i isključenosti, jer osobe s invaliditetom često moraju računati na pomoć drugih kako bi obavile najosnovnije aktivnosti, kazali su iz tog udruženja.

Iako su uputili niz inicijativa, i dalje su na početnoj tački, a rješenja koja su sprovedena su polovična, ocjena je tog udruženja. Kazali su i da se aktivno bave pitanjem monitoringa pristupačnosti parking mjesta.

Prema podacima iz medijskih izvještaja, u nekim opštinama Crne Gore procenat obilježenih parking mjesta za osobe s invaliditetom iznosi oko pet odsto, dok je u drugim opštinama taj procenat niži, što ukazuje na neujednačenu primjenu ovog standarda. Ovi podaci naglašavaju potrebu za dosljednijom primjenom zakonskih odredbi i boljom kontrolom od strane nadležnih organa kako bi se osigurala adekvatna pristupačnost za osobe s invaliditetom u svim opštinama, poručili su iz UMHCG.

Izvor: Vijesti

Ministar se sastao sa predstavnicima organizacija koje se bave zaštitom OSI, na kojem je razgovarano o izmjenama normativnog okvira u kontekstu unapređenja njihovog položaja i statusa.

Pomoć osobama sa invaliditetom (OSI) prioritet je Vlade, koja je opredijeljena za unapređenje zakonskog okvira i implementaciju novih programa koji će doprinijeti većoj zaštiti i podršci tih osoba, poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.

On je to rekao na sastanku sa predstavnicima organizacija koje se bave zaštitom OSI, na kojem je razgovarano o izmjenama normativnog okvira u kontekstu unapređenja njihovog položaja i statusa.

Predstavnici nevladinih organizacija su, kako je saopšteno iz Minisatrstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, istakli da je važno stvaranje inkluzivnog društva u kojem su svi građani u potpunosti uključeni u sve sfere života.

Gutić je naglasio da je Vlada opredijeljena za unaprjeđenje zakonskog okvira i implementaciju novih programa koji će doprinijeti većoj zaštiti i podršci OSI.

On je istakao da je važna međusektorska saradnja kako bi se poboljšali uslovi života OSI, uključujući pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i javnim uslugama.

Pomoć OSI je prioritet ove Vlade, a naš cilj je da stvorimo društvo u kojem svi građani imaju jednake šanse. Nastavićemo da radimo na reformama koje će doprineti njihovoj ravnopravnosti i potpunoj integraciji u društvo, rekao je Gutić.

On je naveo da Ministarstvo u saradnji sa UNDP-em realizuje projekat Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta i da je u okviru ovog projekta planirano donošenje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čiji je Nacrt izrađen i poslat Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje.

Reforma će uvesti novu metodologijuza vještačenje invaliditeta zasnovanu na modelu ljudskih prava i doprinijeti uspostavljanju pravednijeg, ravnopravnijeg i jednostavnijeg pristupa pravima na novčanu podršku i uslugama namijenjenih OSI, rekao je Gutić.

Kako je kazao, jedinstveno vještačenje invaliditeta će sprovoditi Zavod, putem komisija za vještačenje, u skladu sa novom metodologijom.

Gutić je rekao da je planirano i donošenje novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Tim zakonom će se, kako je dodao, unaprijediti kvalitet života pojedinaca i porodice na način što će se unaprijediti materijalna davanja i usluge u oblasti socijalne i dječje zaštite, između ostalog i usluga personalne asistencije.

Gutić je naveo da će time biti unaprijeđeni i kapaciteti centara za socijalni rad i nadzor nad stručnim radom u sistemu socijalne i dječije zaštite.

Navodi se da su predstavnici organizacija koje se bave zaštitom OSI pohvalili neke od napora Ministarstva.

Oni su ukazali da je potrebno dalje usklađivanje zakonodavstva sa međunarodnim standardima i jačanje institucionalnih kapaciteta za pružanje podrške osobama sa invaliditetom.

Dogovorena je i jača saradnja između Ministarstva i nevladinih organizacija u cilju stalnog praćenja napretka i usklađivanja politika sa potrebama korisnika, kaže se u saopštenju.

Poručuje se da će Ministarstvo nastaviti sa poboljšanjem uslova života i omogućavanjem jednakih prava za sve građane, sa posebnim fokusom na OSI.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Podgorica, (MINA) – Unapređenje zakonodavnog okvira, obezbjeđivanje pristupačnosti u svim sferama života i podrška zapošljavanju osoba sa invaliditetom, ključni su prioriteti na kojima je potrebno raditi, rekao je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.

On je to kazao na prvom zasijedanju Parlamenta za osobe sa invaliditetom u Skupštini, povodom 3. decembra – Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom i u susret 10. decembru – Međunarodnom danu ljudskih prava.

Zasijedanje je organizovao Odbor za ljudska prava i slobode u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Tema zasijedanja, kako je saopšteno iz Skupštine, bila je Prava osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, sa fokusom na ključne aktivnosti preduzete na unapređenju pravnog i institucionalnog okvira i na realizaciji preporuka međunarodnih organizacija u cilju zaštite od diskriminacije i promocije jednakosti osoba sa invaliditetom.

Đeka je naveo da današnje zasijedanje predstavlja priliku da se sagleda gdje se društvo nalazi u ostvarivanju prava lica sa invaliditetom.

Ali i da se definišu konkretni koraci kako bismo stvorili pravično, inkluzivno i ravnopravno društvo za sve, dodao je Đeka.

On je rekao da Međunarodni dan lica sa invaliditetom dodatno podsjećanje na obavezu i potrebu da se kontinuirano radi na uklanjanju prepreka koje lica sa invaliditetom svakodnevno susrijeću.

Unapređenje zakonodavnog okvira, obezbjeđivanje pristupačnosti u svim sferama života, podrška zapošljavanju osoba sa invaliditetom, unapređenje sistema socijalne i zdravstvene zaštite – ključni prioriteti na kojima je potrebno raditi, poručio je Đeka.

Prema njegovim riječima, nijedan od tih ciljeva ne mogu postići sami.

Zbog toga pozivam sve vas – predstavnike institucija, civilnog društva, privatnog sektora i osobe sa invaliditetom – da zajednički radimo na stvaranju boljih uslova za sve. Dijalog, saradnja i međusobno razumijevanje su ključni, kazao je Đeka.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je istakao da tematska sjednica ima za cilj da u fokus postavi ključna pitanja koja se tiču poboljšanja pravnog i institucionalnog okvira u cilju zaštite od diskriminacije i postizanja jednakosti za osobe sa invaliditetom.

Kao i da da napredak u ovoj oblasti ne smije biti samo stvar formalnosti već konkretnih promjena koje osjeća svaka osoba sa invaliditetom i njena porodica, rekao je Mandić.

Prema njegovim riječima, ubrzanje i osnaživanje tog napretka, naročito u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, socijalnih i zdravstvenih usluga, ostaje imperativ.

Navodeći da društvo ima moralnu, ali i pravnu obavezu da odgovori na preporuke nadzornih tijela Ujedinjenih nacija (UN) i Savjeta Evrope, Mandić je ocijenio da se samo kroz uključivanje svih aktera u proces donošenja odluka može osigurati da te odluke odražavaju stvarne potrebe i interese osoba sa invaliditetom.

Posebno je važno naglasiti značaj dijaloga i saradnje. Ovaj dan pruža mogućnost da osobe sa invaliditetom, zajedno sa predstavnicima svih relevantnih političkih i društvenih aktera, iznesu svoje stavove, izazove i predloge, kazao je Mandić.

On je napomenuo da je današnja sjednica, važan iskorak ka dostizanju međunarodnih standarda i dodatno osnaživanje napora u izgradnji društva u kojem će svi građani imati jednake šanse da ostvare svoj puni potencijal.

Navodeći da se osobe sa invaliditetom i dalje suočavaju sa preprekama u učešću kao ravnopravni članovi društva, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je naglasio da upravo te prepreke vode kršenju njihovih ljudskih prava.

Prema riječima Bjekovića, to se najvidljivije može spoznati prateći koncept pristupačnosti u fizičkom okruženju, ali i u društvenim, ekonomskim i kulturnim dešavanjima, uključujući obrazovanje, informisanje i komunikaciju među ljudima.

On je podsjetio na važnost postojanja adekvatnih registara koji bi uključivali visokokvalitetne, pravovremene i pouzdane podataka koji su takođe raščlanjeni po invaliditetu.

Pokušaji koji treba da doprinesu registraciji i izradi registra osoba sa invaliditetom su na nivou ideje već duži niz godina. Rezultat je zasada ostao na nivou pokušaja, kazao je Bjeković.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić kazala je da tema današnjeg zasijedanja prepoznaje važnost uloge koju treba da imaju i koju imaju osobe s invaliditetom u stvaranju inkluzivnijeg i održivijeg društva.

To, kako je dodala, posredno podrazumijeva i učešće osoba sa invaliditetom u procesima donošenja odluka.

Vujačić je ukazala na neophodnost da država reguliše reprezentativnost organizacija osoba s invaliditetom, kako bi upravo osobe s invaliditetom adekvatno učestvovale u procesima donošenja odluka.

Zato nam treba liderstvo, treba nam „glas” svih osoba s invaliditetom. Zato s ovog mjesta pozivam osobe s invaliditetom na odvažnost i odlučnost, a društvo, posebno one na pozicijama moći odlučivanja i upravljanja na obezbjeđivanje uslova i mogućnosti, zaključila je Vujačić.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović je izrazio očekivanje da će se otvaranjem teme o kojoj je govoreno u okviru zasijedanja stvoriti prilika da se sagledaju dosadašnje aktivnosti preduzete na unapređenju položaja osoba sa invaliditetom.

Prema njegovim riječima zajednička razmjena mišljenja i iskustava doprinijeće utvrđivanju daljih oblika saradnje i pravaca djelovanja.

U okviru zasijedanja zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić predstavila je izvještaj Položaj osoba sa invaliditetom na osnovu zatečenog stanja sa terenskih posjeta Nezavisnog monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori.

Izvor: Mina

Pripremila: Dajana Vuković

Na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom podsjećam da inkluzija nije pravo već, i obaveza svih nas.

Ne smijemo dozvoliti da prepreke ostanu dio svakodnevnice – bilo da su one fizičke, društvene ili institucionalne. Donosioci odluka, zajedno za svim društvenim akterima, imaju odgovornost da stvore okruženje u kojem su prava osoba sa invaliditetom ne samo zaštićena, već i u potpunosti ostvarena.

Neophodno je obezbijediti jednake mogućnosti za kvalitetno obrazovanje, dostojanstveno zapošljavanje, pristupačnost javnih prostora i usluga, adekvatnu zdrastvenu zaštitu i učešće u kulturnom, sportskom, društvenom i političkom životu svim našim građanima.

Inkluzija nije samo cilj – ona je put ka društvu u kojem poštujemo jedni druge, u kojem solidarnost i jednakost grade temelje zajedničkog napretka. Svaki naš korak ka tome čini razliku.

Danas i svakog dana, zajedno, činimo Crnu Goru mjestom u kojem svi imaju priliku za dostojanstven život.

Izvor: Iks nalog Jakov Milatović 

Pripremila: Dajana Vuković