Djeca širom Evrope konačno su se vratila nazad učenju nakon višemjesečnog zatvaranja škola zbog koronavirusa. Ali, dok većina ponovo ide naprijed sa svojim obrazovanjem, djeca s oštećenjem sluha ostaju da rade po strani. Zahtjev za nošenje maske u učionici ostavio je one koji imaju oštećenje sluha da se muče dok shvate šta učitelj govori. Aktivisti kažu da bi se situacija mogla riješiti prozirnim maskama, omogućujući djetetu da ponovo čita s usana. Ali, nekoliko velikih evropskih zemalja tek treba da odobri takve maske, ostavljajući tako mlade da se snalaze s ad-hoc rješenjima. 

„Kada se moj sin vratio s nastave prvog dana rekao nam je da ništa ne razumije zbog maski“, kaže Marija Navarete (Maria Navarrete) iz Valensije u Španiji, čiji četrnaestogodišnji dječak Fran ima urođeno duboko obostrano oštećenje sluha. „Ako se ovo nastavi, znam da će ovo biti školska godina u kojoj će Fran dati sve od sebe i to je to. Ako ne ubrzamo standardizaciju providnih maski, sav napor koji je Fran uložio odlazi u vodu. Nadam se da će uskoro stići pristupačne maske i da ova prepreka neće biti dodata mnogima koje imaju tokom svog života. To je nešto što mora da se uradi brzo, na jednostavan način i mora se što prije riješiti, jer ako ne, zašto idu u školu?“ 

Prozirne maske omogućavaju osobama oštećenog sluha da vide izraze lica i pokrete usana govornika, što je od vitalnog značaja za njih da razumiju šta se govori. Ali u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj, Irskoj i Italiji ne postoji model koji je prihvaćen kao siguran.

Neke kompanije ili organizacije su proizvele prozirne maske, ali ih vlasti nijesu odobrile. To znači da postoji mogućnost da su nebezbjedne ili da imaju nedostatke poput neudobnog nošenja ili zamagljivanja. 

Đuzepe Petruči (Giuseppe Petrucci), predsjednik italijanskog Nacionalnog odbora osoba s oštećenjem sluha, rekao je za Euronjuz (Euronews): „Od početka karantina, Nacionalni odbor poziva na usvajanje i širenje odobrenih prozirnih maski za lice, kako bi se osiguralo sigurno čitanje s usana i istovremeno se zaštitili učenici, osoblje i nastavnici. Izolacija kojoj su osobe oštećenog sluha već izložene znatno se povećava zbog pandemije, a potrebno je uspostaviti nove usluge i alate kako bi se osigurala zaštita posebno slabe i rizične grupe stanovništva. Ovo je ozbiljna situacija jer uobičajene maske koje su do danas u upotrebi čine pristup komunikaciji još problematičnijim, ako ne i nemogućim, prekrivajući usta, sakrivajući tako veći dio izraza lica.“

S tim se složila i Anja Gutjar (Anja Gutjahr), portparolka Njemačke federacije osoba s oštećenjem sluha.

„Za učenike s oštećenjem sluha koji u komunikaciji zavise od jasne slike usana da bi komunicirali, upotreba maske je nepovoljna“, rekla je ona. 

„Neke škole koriste vizire umjesto maski kako bi izbjegle pokrivanje izraza lica i gesta i slike usta, ali vizir takođe može biti reflektujući i nije toliko siguran kao nošenje maske. 

Đuzepina Kovino (Giuseppina Covino), generalna sekretarka Evropske unije studenata s oštećenjem sluha, rekla je da upotreba znakovnog jezika nije rješenje jer bi svakom studentu trebao njegov tumač. Takođe, zankovni jezik u velikoj mjeri koristi i izraze lica, nešto što je teže ako nosite tradicionalnu masku za lice.

„Pandemija je u velikoj mjeri uticala na obrazovanje učenika s oštećenjem sluha jer s početkom nastave nije bilo moguće da svi dobiju odgovarajuću asistenciju“, rekla je ona. „Korišćenje maske znatno otežava učešće učenika s oštećenjem sluha jer većinu vremena moraju da čitaju s usana sagovornika. S  maskama to postaje nemoguće. Dodavanjem znakovnog jezika problem je riješen, ali oni moraju garantovati tumača znakovnog jezika za sve osobe oštećenog sluha, a to se sada ne dešava.“ 

Prevela s engleskog: Marina Đurović

Izvor:  Euronews