Željko
NAJAVA: Kreirana nova kategorija na portalu DisabilityINFO pod nazivom Umjetnost i kultura
Mi, kao ljudska bića, stalno osjećamo potrebu da se izrazimo, a naše izražavanje može biti različite prirode. Umjetnost i kultura dva su takva načina izražavanja kroz koja su se ljudi odlučili izraziti, a to su dva aspekta koja se često preklapaju, ponekad idući ruku pod ruku.
Jedna od aktivnosti projekta Inkluzija umjetnika (ARTiculate inclusion) koji Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG) realizuje u partnerstvu s Udruženjem Art mreža iz Srbije i Udruženjem građana Informativni centar za osobe sa invaliditetom „Lotos“ iz Bosne i Hercegovine uz finansijsku podršku Fonda za Zapadni Balkan, jeste i otvaranje nove kategorije na portalu DisabilityINFO pod nazivom Umjetnost i kultura.
Nova kategorija otvorena je sa ciljem da se promovišu i podrže talentovani ljudi koji žele da stvaraju.
Ovim putem želimo pozvati sve talentovane osobe s invaliditetom, koje se bave nekom vrstom umjetnosti u cilju ostvarenja saradnje s UMHCG, kroz objavljivanje različitih vrsta umjetničkih i kreativnih ostvarenja, da nam se obrate putem mejl adrese: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..
Omogućiti samostalno, tajno i dostojanstveno učešće OSI na predstojećim lokalnim izborima u Tuzima
Organi za sprovođenje izbora: Državna izborna komisija, Opštinska izborna komisija Tuzi i birački odbori moraju omogućiti osobama s invaliditetom (OSI) ostvarivanje biračkog prava, dostojanstveno i pod jednakim uslovima s ostalim građanima, na predstojećim lokalnim izborima, koji će se održati u nedelju 5. marta 2023.
Savez slijepih Crne Gore (SSCG) i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) već duži niz godina zagovaraju ostvarivanje biračkog prava OSI, kako kroz izmjene i unapređenje zakonodavstva, tako i kroz primjenu standarda i stvaranje uslova za nesmetano uživanje prava u praksi.
Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom u članu 29 navodi da države potpisnice OSI garantuju njihova politička prava i mogućnost da ta prava uživaju na osnovu jednakosti s drugima, pa se Crna Gora njenom ratifikacijom obavezala da će osobama s invaliditetom omogućiti i stvoriti uslove za aktivno i pasivno uživanje biračkog prava.
Tokom izbornog dana, na prethodno održanim lokalnim izborima, 23.10.2022, dobili smo više informacija od strane OSI koje su se odnosile na nemogućnosti ravnopravnog i apsolutno tajnog glasanja osoba s oštećenjem vida, zbog čega je SSCG predao pritužbu targetirajući 13 lokalnih samouprava, pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda u odnosu na diskriminaciju osoba s oštećenjem vida u ostvarivanju biračkog prava. S druge strane, UMHCG pružilo je besplatno pravno zastupanje osobama s invaliditetom u pokretanju postupaka za zaštitu od diskriminacije (parnica) po osnovu invaliditeta zbog ograničavanja ili onemogućavanja pristupa, ulaska, kretanja i boravka u objektima u kojima su održavani izbori.
SSCG i UMHCG u saradnji s Misijom OEBS u Crnoj Gori izradili su Smjernice za unapređenje pristupačnosti izbornog procesa za OSI, čije ozbiljno i detaljno razmatranje i dosljednu primjenu očekujemo od strane Državna izborna komisija (OIK) Tuzi. Podsjećamo i da su UMHCG i Misija OEBS u Crnoj Gori sproveli kampanju za promociju prava glasa osoba kojima je oduzeta ili ograničena pravna sposobnost, nakon što su one vraćene u birački spisak, čemu je prethodila odluka Ustavnog suda o neustavnosti odredbe kojom im je bilo onemogućeno pravo glasa. Promotivni video spotovi dostupni su na sljedećim linkovima: https://youtu.be/6iA3JemJbQw i https://youtu.be/Bj7hB1wfjok.
Takođe, podsjećamo da je Državna izborna komisija unaprijedila pravni okvir, https://dik.co.me/novine-u-izbornom-procesu-koje-se-odnose-na-osobe-sa-invaliditetom/, https://dik.co.me/obezbijedeni-uslovi-za-samostalno-i-tajno-glasanje-osoba-s-invaliditetom/, a najznačajnije novine u izbornom procesu tiču se sljedećih pitanja:
„Ubuduće će šablon za glasanje koji služi za osobe s oštećenjem vida biti s metalnim prstenovima kako bi se obezbijedila tajnost glasanja. Do sada šablon, koji inače prati izgled glasačkog listića, nije imao prstenove već samo otvore, pa su postojale pritužbe da prilikom glasanja na šablonu ostaju tragovi hemijske olovke čime se narušava tajnost glasanja. Uvođenjem novog šablona s metalnim prstenovima eliminiše se ugrožavanje tajnosti glasanja.
Kako bi svaka osoba s oštećenjem vida moglo da se upozna sa sadržajem glasačkog listića, na svakom biračkom mjestu ubuduće će se nalaziti dva glasačka listića na Brajevom pismu. Ona će biti dio edukativnog materijala i biće informativnog karaktera. Iako svjesna činjenice da Brajevo pismo nije kodifikovano u crnogorskom pravnom sistemu, DIK je bila stava da je potrebno napraviti iskorak u cilju unapređenja prava osoba s invaliditetom u ovom dijelu.
Kutija za glasanje ubuduće će biti postavljena na ravnu površinu od 40 cm kako bi osobe niskog rasta i korisnici kolica mogli samostalno da stave glasački listić u glasačku kutiju. Do sada su članovi biračkog odbora spuštali glasačku kutiju kada glasa osoba niskog rasta ili korisnik kolica, što je onemogućavalo da ovi birači samostalno glasaju. DIK je zaključila da biračko mjesto mora biti uređeno na način da svi članovi biračkog odbora imaju nesmetan pogled na glasačku kutiju.
„Po pitanju uređenja biračkog mjesta, DIK će u skladu sa svojim nadležnostima izdati uputstvo opštinskim izbornim komisijama da ubuduće u unutrašnjosti biračkih mjesta budu postavljene tamno crvene etison trake koje će olakšati osobama s ostećenjem vida orjentisanje do stola gdje preuzimaju glasački listić i dalje do kabine za glasanje. DIK je svjesna činjenice da sva biračka mjesta ne mogu odmah biti pokrivena etison trakama ali je zaključila da je na svakim narednim izborima nužno da sve više biračkih mjesta bude uređeno na ovaj način.“
U slučaju kršenja prava, uključujući i zbog nemogućnosti da neke OSI uopšte pristupe biračkom mjestu i ovog puta biće pokrenuti postupci za zaštitu od diskriminacije, koji su i do sada, posebno kada je bilo riječi o javnim objektima i objektima u javnoj upotrebi, završavani u korist same OSI. U tom smislu, osim pripremnih radnji od strane Opštinske izborne komisije Tuzi, očekujemo i da sami birački odbori na dan izbora preduzmu potrebne radnje koje su u domenu njihove nadležnosti, a koje će izborni proces učiniti pristupačnim za sve kategorije osoba s invaliditetom.
Ovim putem, takođe, želimo da apelujemo na partije koje delegiraju članove za biračke odbore da iste upoznaju sa zakonskim obavezama i datim preporukama, kako bi OSI koje ostvaruje biračko pravo u Tuzima, ostvarile svoje biračko pravo na ravnopravan način kao i ostali građani, uz zaštitu dostojanstva, tajnosti i samostalnosti glasanja.
Izvor: Portal Savez slijepih Crne Gore
Pripremio: Ivan Čović
Kultura i umjetnost najbolji načina za borbu protiv stereotipa nad OSI
Podgorica, Pr pres servis – Kultura i umjetnost su jedan od najboljih načina za borbu protiv stereotipa nad osobama sa invaliditetom (OSI), poručila je izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) Marina Vujačić.
Vujačič je, u uvodnom izlaganju Regionalne konferencije o učešću osoba s invaliditetom u kulturnom životu, naglasila da su OSI jednako među konzumentima i među stvaraocima kulture i umjetnosti i hoće da ih tako doživljavaju i institucije i društvo.
„Nijesmo mi jedino oni koji konzumiraju, upijaju i traže, nego smo i oni koji stvaraju, dijele i pružaju”, rekla je Vujačić.
Napominje da među OSI ima i spisateljica i pisaca i pjesnikinja i pjesnika i mužičarki i muzičara i glumica i glumaca i slikarki i slikara i vajarki i vajara i svih i među svima.
„Ali da bismo u potpunosti bili to što želimo biti i to što možemo biti trebamo i moramo biti uvaženi, pitani, traženi... Sistem mora obezbijediti uslove jer kao što kaže poslovica: "Ako zanemariš svoju umjetnost jedan dan, ona će tebe zanemariti dva”, kazala je Vujačić.
Ističe da bi trebalo uraditi bolje i više, „jer umjetnost će promijeniti društvo nesumljivo ljepše, sofisticiranije i nježnije nego što će društvo promijeniti ijedna politika ikada”.
Načelnik Direktorata za kulturno umjetničko stvaralaštvo Ministarstvo kulture i medija Petar Kovačević kazao je da u Ministarstvo u kontinuitetu sagledavaju sve probleme koji su do sad bili u sektoru kulture.
„Svaki pojedinac mora biti konzumet kulture. Svi mi, kao i ova konferencija danas, imamo obavezu i odgovornost da kreiramo ambijent u kojem ćemo zajednički stvarati, istaknutu značaj kulture“, rekao je Kovačević.
Kada je u pitanju pristupačnost, on je napomenuo da je zgrada Ministarstva kulture i medija prilagođena OSI.
„Pozivamo udruženja, sve partnere iz ove oblasti da daju svoj doprinos, upravo sada kada je u toku izrada Nacionalnog plana i programa razvoja kulture za naredni peridod“, rekao je Kovačević.
Kristina Ćetković, programska direktorka nevladine organizacije „35 mm“, rekla je da joj se čini da se u Crnoj Gori dosta stavlja akcenat na manjine, pri čemu se samo misli na nacionalne manjine.
„Uopšte ne vidimo manjine kojima pripadaju OSI, Romi, žene žrtve nasilja, zavisnici...Trudimo se da kroz naš rad uključimo sve ove grupe kako bi jedni drugima dale snagu da zajedno mijenjaju društvo“, kazala je Ćetković.
Ona je istakla da je joj je drago što se UMHCG ovoliko izborio za poboljšanje prava i položaja OSI.
„OSI nekako se boje da svoj inavliditet istaknu, što je opet naše društveno uslovljavanje. Invaliditet treba isticati i zato me raduje što pričamo o OSI u kulturi i što su oni dio kulture“, kazala je Ćetković.
Akademska vajarka Anisa Đokić poručuju da se ne smije desiti da kultura bude nešto što je nedostižno i luksuz za društvo.
„Znamo koliko ona može da promijeni i utiče na društvo i ne smijemo da ograničimo OSI da uživaju u kulturi“, kazala je Đokić.
U toku diskusije učesnici su razgovarali o pristučnosti objekata, koliko je OSI zaposleno u državnoj upravi, da li institucije ispunjavaju postotak pri zaposlenju OSI, koliko su kultura i kulturni objekti i sadržaji kulture pristupačni za sve kategorije OSI.
Između ostalog konstatovano je da Crna Gora „poklanja nedovoljno pažnje onim što smatra dosadnim, a to su statistički podaci i baze podataka“.
Učesnici u diskusiji saglasni su da posebno treba da se u poboljšanju prava OSI uključe aktivnije poslanici, koji ujedno i utiču na kreiranje ljudskih prava.
U završnoj riječi Vujačić je upitala gdje je Crna Gora kada je u pitanju oblast kulture i umjetnosti.
„To što izdvajamo mala sredstva za kulturu i umjetnost govori o nama kao društvu i sistemu i govori o našem odnosu prema kulturi i umjetnosti. Ako je kultura način ponašanja, onda je jasno kakvo nam je ponašanje“, istakla je Vujačić.
Govoreći o pristupačnosti instuticija i objekata za OSI, ona je kazala da ne postoji nijedna institucija ili objekat koji ispunjava u potpunosti sve standarde pristupačnosti.
„Ja sam bila u objektima po Evropi koji su iz 13. i 17. vijeka, i koji su pristupačni osobama s invalidietotom. Ako osobe s invaliditetom mogu da se popnu na Akropolj, onda mislim da u Crnoj Gori ne treba da govorimo da je nešto nemoguće“, istakla je Vujačić.
Takođe, poručuju, da ukoliko neka institucija ne može da ispuni standarde koji su potrebni kako bi se prilagodio OSI, onda ona treba da se preseli u drugi prostor koji jeste pristupačan.
Konferencija je organizovana u okviru projekta Inkluzija umjetnika (ARTiculate inclusion), a koji UMHCG realizuje u partnerstvu s Udruženjem Art mreža iz Srbije i Udruženjem građana Informativni centar za osobe sa invaliditetom „Lotos“ iz Bosne i Hercegovine. Projekat je finansijski podržan od strane Fonda za Zapadni Balkan.
BITI ŽENA
Učene smo da smo nesigurne jer smo žene, učene smo da se nelagodno osjećamo kada smo radosne u svojoj koži, učene smo da smo nesigurne ukoliko nismo pokrivene, onako bez isticanja ljepote lica i tijela, učene smo da je muškarac iznad nas, učene smo na pogrešan način, bez opravdanja da je to podsvijesno loše uvjerenje jer zbog ovog alibija smo mi žene podložne patnji.
Često sebe preisputujemo ko smo, šta žena treba da radi, koja su to pravila koja treba poštovati, a odredio ih je muškarac. Zašto muškarci imaju to nepisano pravo da nam ukazuju na ženine emocije? Zašto su naši preci, čak i žene pristalice patrijarhata, zašto se nameće to vaspitanje anarhističko, zašto ne možemo biti slobodne, zašto se ne probudimo i odupremo ovom šovinističkom ponašanju i iživljavanju nad ženama?
Rekla bih da se odavnina širi patrijarhat i da su prve pristalice žene od kojih je na neki način bilo očekivano da podržavaju sve što muškarac smatra da je pravilno.
Kasnije, iako nije kasno da se trgnemo iz okova divljih muškaraca, postajemo one ubijeđene žene u riječi našeg ,,pretpostavljenog’’ iliti muškarca kojeg smo idealizovali, kako bismo se osjećali inferiorno. Mislim da je to mizogino vaspitanje uticalo na zdravlje, samopouzdanje i spremnost žene da pokaže svoje prirodne moći, zbog te lažne etikete ,,žena je inferiorna’’. Mi smo te koje živimo pod pritiskom muškaraca, medija, a često i drugih ,,neukih’’ žena, koje su smatrale da je pravilo i karektaristika žene da sluša muškarca. Zbog pogrešnog vaspitanja i prestavljene karakteristike ko su žene.
Mi žene, možemo stati na kraj mizoginiji, ukoliko se osvijestimo i odupremo ideji patrijarhata i stereotipa ženstvenosti. Zasto postoje predrasude o ženama, zašto dozvoljavamo neosviješćenom polusvijetu da nam veže krila.
Smatram da je tužna istina sputavanja instiktivnijeg pola, naših majki, stvarateljki i
zaštitnica svog ploda, izmišljena knjiga predrasuda mizoginih i šovinističkih muškaraca, neistražena, bez znanja i bez smetnji uzeta kod naših predaka, ali je zato vrijeme da se mi žene probudimo i pokažemo koliko smo nezavisne i hrabre da stanemo na kraj ovoj divljoj diskriminaciji. Žena ne znači da nešto moramo.
Tihana Prelević
Država da pruži više servisa podrške za OSI
Podgorica, PR pres servis – Država bi trebalo da pruži više servisa podrške za osobe s invaliditetom (OSI) kako bi bile uključene u razne sfere društvenog života.
To je poručeno u drugom dijelu Foruma o pravima OSI, koji je organizovalo Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).
Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić istakla je na panelu Samostalni život i uključenost u zajednicu da kroz temu samostalnog življenja teže i kroz sve druge teme o kojima govore.
„Ukoliko ne postignemo same ciljeve samostalnog življenja i principe samostalnog života onda mislim da je besmisleno sve drugo što radimo i nećemo imati rezultate i ishode kakve bismo trebali imati“, navela je Vujačić.
Govoreći o situaciji u Crnoj Gori i podršci države za OSI, Vujačić je kazala da ona nije zadovoljavajuća ni kad je u pitanju zakonski okvir i još manje kada je riječ o primjeni u praksi.
„Imamo propise u brojnim oblastima koji još uvijek definišu prava OSI u modelu milosrđa, kao pristupa koji se dominantno koristi“, rekla je Vujačić.
Ocijenila je da u Crnoj Gori imamo rigidne zakone i politike, kao i sisteme podrške u praksi.
„Kad govorimo o zakonima u Crnoj Gori, u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti preduslov da biste ostvarili pravo na uslugu podrške za život u zajednici jeste da koristite materijalna davanja iz socijalne zaštite koja brojnim OSI uskraćuju pravo i definisana su diskriminatorno. Smatra se da su OSI trošak i da skupo koštaju državu“, navela je Vujačić.
Ukazala je da istraživanja potvrđuju da je mnogo jeftinija personalna asistencija i život u zajednici nego bilo koji sistem koji podrazumijeva institucionalizaciju, navodeči da se taj pojam usko posmatra kao boravak u instituciju, ali ne i kao uskraćivanje moguĉnosti izbora i u sopstvenom domu.
„Crna Gora tek sad priprema Strategiju deinstitucionalizacije, na osnovu preporuka Komiteta iz 2017. Vidjećemo kakva će biti ta oblast i na koji način će biti definisane mjere. To je jedan od najznačajnijih strateških dokumenata u oblasti prava OSI“, kazala je Vujačić.
Kao primjer na koji način država pristupa pitanjima i ljudskim pravima osoba s invaliditetom Vujačić je navela institut poslovne sposobnosti i institut produženog roditeljskog prava kojima se uskraćuju brojna prava, pa i pravo na samostalni život.
Izvršni direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje Samir Guberinić kazao je da je jedan od rijetkih OSI koji je ostvaren u više segmenata, navodeći da je završio fakultet, radi, oženjen je i otac je četvoro djece.
Ukazao je da su se servisi podrške od strane države za OSI sveli samo na radnog asistenta, a da personalnog asistenta obezbijeđuju neke nevladine organizacije kroz projekte.
„Da bi osoba s invaliditetom mog stepena oštećenja bila uključena u razne sfere života, mora imati više servisa podške. Država mora pružiti više servisa podrške“, rekao je Guberinić.
Prema njegovim riječima, institucije u Bijelom Polju nisu prilagođene OSI.
„Ako ulaz u instituciju nije prilagođen, zar to nije prećutna zabrana kretanja? Ja to tako doživljavam“, kazao je Guberinić.
Smatra da je potrebno potencirati stalnost servisa podrške za OSI.
Službenik za podršku razvoja politika i slobodu kretanja Evropske mreže za samostalni život (European Network on Independent Living - ENIL) Kamil Goungor kazao je da samostalni život znači imati iste mogućnosti i isti stepen samoopredjeljenja koje ljudi bez invaliditeta uzimaju zdravo za gotovo.
„Satmostalni život je jedini put koji OSI treba da imaju u zajednici i da imaju kontrolu nad svojim životom. Važno je da svi možemo da biramo gdje želimo da živimo, s kim želimo da živimo, da dobijemo podršku i asistenciju“, naveo je Goungor.
Tokom diskusije, programska asistentkinja UMHCG Mirjana Popović kazala je da je država ta koja treba na nacionalnom i lokalnom niovu da razvije čitav set različitih usluga kako bi se koncept samostalnog života mogao realizovati.
„Iskustvo pokazuje da se često različite usluge miješaju. Koliko jedno društvo razvije koncept samostalnog života, to je pokazatelj stepena osvojene demokratičnosti“, navela je Popović.
Dragana Božović iz Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom iz Bijelog Polja rekla je da koliko god zakoni dozvoljavaju da ostvare svoje servise podrške, pravilnicima, uredbama i odredbama se zakomplikuje situacija, navodeći da to u startu obeshrabri OSI da ostvare svoja prava.
Forum o pravima OSI se organizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
NAJAVA: REGIONALNE KONFERENCIJE O UČEŠĆU OSI U KULTURNOM ŽIVOTU
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u četvrtak, 2. februara 2023, s početkom u 12.00 časova, u hotelu Aurel u Podgorici, organizuje Regionalnu konferenciju o učešću OSI u kulturnom životu. Prenos Konferencije će biti omogućen i preko Fejsbuk stranice UMHCG.
Konferencija se organizuje sa ciljem razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse o učešću OSI u kulturnom životu. Na Konferenciji će biti prikazana umjetnička djela koja su nastala u toku Programa rezidencijalne razmjne umjetnika s invaliditetom. Program razmjene je u toku realizacije, a umjetnici iz regiona borave u Crnoj Gori, gdje uz rezličite aktivnosti pronalaze inspiraciju za rad i kreaciju svojih djela. Konferencija će okupiti predstavnike projektnih partnera, državnih institucija i organizacija koje djeluju u oblasti kulture i umjetnosti, ali i druge zainteresovane strane da razgovaraju o ovim pitanjima.
Konferencija je završna aktivnost projekta Inkluzija umjetnika (ARTiculate Inclusion) koji ima za cilj da doprinese povećanju nivoa učešća osoba s invaliditetom u kulturnom životu zemalja Zapadnog Balkana, a koji UMHCG realizuje u partnerstvu s Udrženjem Art mreža iz Srbije i Udruženjem građana Informativni centar za osobe sa invaliditetom „Lotos“ iz Bosbe i Hercegovine. Projekat je finansijski podržan od strane Fonda za Zapadni Balkan.
Ovim putem pozivamo sve zainteresovane umjetnike s invaliditetom, zatim sve zainteresovane građanke i građane da se prijave za učešće na pomenutoj Konferenciji.
Za sve dodatne informacije, možete kontaktirati UMHCG putem mejla Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili na broj telefona 069385981, 067801761 ili 020265650.
Reprezentativnost organizacija OSI neophodno uskladiti sa Konvencijom UN o pravima OSI
Podgorica, PR pres servis – Reprezentativnost organizacija osoba sa invaliditetom (OSI) neophodno je urediti i uskladiti sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima OSI, kako bi država na ravnopravan i ravnomjeran način definisala odnose i garantovala ravnomjernu zastupljenost svim vrstama invaliditeta.
To je poručeno na panelu Definisanje reprezentativnosti organizacija osoba s invaliditetom, koji je organizovan u okviru Foruma o pravima OSI Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).
Predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinje Dejan Tmušić rekao je da su pažljivom analizom prethodnih godina došli do zabrinjavajućih podataka koji pokazaju veliku nesrazmjeru između određenih organizacija koje zastupaju određenu vrstu invalidteta u odnosu na druge.
Prema riječima Tmušića, veliki problem predstavljaju organizacije koje u svom Statutu nemaju prioritet zaštitu prava lica s inavliditetom, a i njihovo članstvo ne čine OSI.
„Svim ovim se obesmišljavaju proklamovana načela i norme iz Konvencije UN o pravima OSI“, napomenuo je Tmušić.
On je istakao da rješenje pitanja reprezentativnosti organizacija OSI i uređenju odnosa države prema OSI, vidi u neophodnosti usvajanja akta, koji je, kako je podsjetio, inicirao izvršni direktor Saveza slijepih Goran Macanović.
Tmušić je poručio da bi zakonskim uređenjem ove oblasti država bi na ravnopravan i ravnomjeran način definisala odnose i garantovala ravnomjernu zastupljenosts svim vrstama invaliditeta.
„Takođe, zakonom bi bilo neophodno urediti osnivanje Savjeta za podršku OSI, koji bi za cilj imao sprovošenje Konvencije UN u svi oblastima života“, zaključio je Tmušić.
Članica Odbora Evropskog foruma OSI Marica Mirić je govoreći o situaciji u regionu, rekla je da svrha svega da OSI mogu sami da donose odluke i prihvataju odgovornost za iste.
„Oni mogu i moraju sami da odlučuju sa kim će da žive, kako će da se školuju i gdje, gdje će da rade...“, navela je Mirić.
Poručuje da bi trebalo u Crnoj Gori da postoji reprezentativno tijelo koje će da predstavlja OSI i bori se za njihova prava, ali da bi pri njegovom formiranju trebalo dobro da se razmisli kakvo će i ko će u njemu biti.
„Mi u Hrvatskoj imamo Komisiju za OSI u kojoj je pola članova iz NVO sektora, ali njegova uloga nije baš toliko značjna i vidljiva“, kazala je Mirić.
Prema njenim riječima, ono što bi bilo isto pozitivno jeste da u parlametnu u poziciji OSI imaju svog predstavnika, odnosno poslanika.
„Ono što smo u Hrvatskoj uspjeli jeste da maknemo neke cenzuse, na primjer ako OSI dobije invalidu, ona joj se umanjuje ili gubi kako radi. Ti je kažnjavaš za one troškove koje joj nametnulo društvo koje joj nije pružilo osnovne uslove za njeno funkcionisanje“, istakla je Mirić.
Poručuje da bi sa državom trebalo da budu partneri, jer će jedino tada organizacije OSI biti reprezentativne.
Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović kazao je da reprezentativnost organizacija OSI nije važna samo zbog finansiranja.
On je podjsetio na formiranje Savjeta za brigu OSI i to da je među podržanim kandidatima bila osoba koja se javno ne deklariše kao OSI.
„Ta ista osoba je trebalo da predstavlja i da artikuliše zahtjevima i intresima OSI u tom Savjetu. Ironično je da direktorica UMHCG nije ušla u Savjet jer, kako je tada informisana, nije imala dovoljno podrške od strane NVO“, kazao je Macanović.
Poručuje da jako važno da se napravi jasna definicija koje su organizacije OSI, a koje su organizacije roditelja djece s invaliditetom.
„Sistem finansiranja i ambijent u našem društvu tjera mnoge od nas da „plivaju i snalaze same“. U našem slučaju nekada imamo dobru komunikaciju sa resornim ministrom ili nekim predstavnikom u izvršnoj vlasti, kako bi obezbijeledili neka finansijska sredstva da bi „preživjeli“ godinu“, rekao je Macanović.
U toku diskusije učesnici su ukazali na značaj principa reprezentativnosti o kojem se vrlo malo govori, kao i na nedostatak Savjeta o pravima OSI.
Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić podsjetila je da dvije prethodne Vlade, uprkos nekim aktivnostima u pripremi, nijesu uspostavile Savjet.
„O 43. Vladi, koja je u tehničkom mandatu, ne bih ni da govorim. Ne bih da govorim i o nekim drugim obavezama koje su propuštene uzimajući u obzir da je 2023. uveliko počela“, kazala je Vujačić i dodala da nije bilo ni javnog poziva za pripremu drugog i trećeg periodičnog izvještaja za predstavnike NVO kao članova Radne grupe, niti imaju informaciju o tome koji organ će koordinirati ovim procesom.
Učesnici, između ostalog, poručuju da bi OSI trebalo da predstavlju sami sebe i da država treba da se konsultuje sa njima i učini taj proces što širim.
„Takođe, krovne organizacije su značajne jer imaju jak legitimite i njihov glas je mnogo jači nego glas lokalne organizacije ili pojedinačnog saveza“, saglasni su.
Forum se organizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Predstavnici državnih institucija da konsultuju organizacije OSI u ranoj fazi kreiranja politika
Podgorica, PR pres servis – Predstavnici državnih institucija konsultuju organizacije osoba s invaliditetom (OSI) u kasnoj fazi prilikom kreiranja politika i to samo da bi zadovoljili formu, poručeno je u drugom dijelu Foruma o pravima OSI Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).
Izvršni direktor Saveza Slijepih Crne Gore Goran Macanović istakao je na panelu Pitanja zaštite i promovisanje ljudskih prava osoba s invaliditetom prilikom formulisanja i primjene svake politike i svih programa da se u praksi ne primjenjuju mnoge odredbe Konvencije o pravima OSI.
„Nedovoljno se primjenjuje obaveza neposrednog i kontinuiranog konsultovanja sa OSI preko njihovih organizacija. Konsultovanje kod nas u Crnoj Gori često izostaje u ranoj fazi kreiranja nekih politika. Često se dešava da se predstavnici OSI pozovu da učestvuju u nekom procesu koji je pri kraju i često je to učešće samo da se zadovolji forma, a ne da se suštinski dobije kvalitet od predstavnika organizacija OSI“, naveo je Macanović.
Kazao je i kad predstavnici organizacija OSI daju predloge, često se desi da ih institucije ne prihvate, navodeći da je to najčešće jer predstavnici institucija ih ne razumiju.
„Često se dešava i da predstavnici institucija naša rješenja i predloge ne prihvataju jer to po njima iziskuje velika finansijka sredstva, ali se često dešava da to bude samo pretpostavka pojedinaca, bez neophodnih analiza koje bi potkrijepile jednu takvu argumentaciju“, rekao je Macanović.
Ukazao je da na zaštitu i promociju OSI često utiču administrativne prepreke i barijere koje institucije predstavljaju pred OSI.
„U zaštiti i promociji prava OSI važnu ulogu ima pokre OSI. Jako je važno i nužno da mi kroz naše učešće u raznim procesima, u kreiranju i u primjeni politika u svim oblastima promovišemo pristup zasnovan na ljudskim pravima“, istakao je Macanović, navodeći da ulogu organizacija OSI vidi kao onu koju će da prate primjenu politika i sugerišu eventualne izmjene.
Članica Odbora Evropske mreže za samostalni život (European Network on Independent Living) Elena Kochoska rekla je da se ne implementiraju odrebe Konvencije o pravima OSI.
„Kad je riječ o toj Konvenciji, teško je implementirati određene odrebe zato što se kaže da su potrebne sistemske, kulturološke, društvene, infrastrukturne promjene. Ne mislim samo na arhitektonska rješenja i barijere, već govorimo o mišljenjima, stavovima, životu, vrijednostima koje kreira zajednica onih koji nemaju invaliditet. Ova Konvencija traži nešto drugo. Potrebna je rehabilitacija sistema vrijednosti, standarda i to treba da uradi zajednica bez invaliditeta, a ne mi. U tome leži problem“, navela je Kochoska.
Prema njenim riječima, ključni cilj koji ova Konvencija propisuje je nezavisan, samostalan život kojim se poštuje autonomija, dostojanstvo, kao i različitost OSI.
„Proces kreiranja javne politike na pitanje invaliditeta gleda kao na nešto zasebno. To je dovelo do podvojenosti u pristupima. Važno je ovo shvatiti kao barijeru od strane države i onih koj su na pozicijama moći. Sama terminologija doprinosi klasfikaciji, kategorizaciji. To je jedno od oruđa koje država koristi protiv implementacije Konvencije“, kazala je Kochoska.
Konvencija, kako je pojasnila, traži da se jednakost zasniva na principu inkluzivnosti, ističići da svi zakoni moraju počivati na tom principu.
Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić kazala je da ako organizacije OSI nemaju principe prilikom djelovanja i zagovaranja, da ih drugi neće cijeniti, niti će uvažavati njihovo mišljenje.
„To smatram jako važnim u oblasti zagovaranja ljudskih prava, ali to ne znači istovremeno da imamo rješenja i da ih trebamo u svakoj situaciji nuditi. Predstavnici vlasti nas moraju konsultovati, pitati i uvažavati ono što mi smatramo važnim i potrebnim“, navela je Vujačić.
Prema njenim riječima, predstavnici organizacija OSI bi trebalo da raspolažu s argumentima i da ne koriste druge metode koje su prihvatljivije za drugu stranu.
„Neki rezultati se osjete tek za pet ili deset godina. Važno je da od njih nikad ne odustajemo i da nam oni budu jako važni. Važno je i da sve to bude praćeno dozvoljenim pritiskom, kao i da ne odustajemo od onoga što zagovaramo i što tražimo i da sve to bude praćeno i onim što su životna iskustva i činjenice, odnosno argumenti“, kazala je Vujačić.
Tokom diskusije, predstavnica Pokreta Evropa sad Branka Marković, koja je učiteljica, istakla je da je potrebno više računa voditi u školi o djeci koja imaju invaliditet.
„Kroz nastavni program bi trebalo uvesti predmet da to pitanje bude zastupljeno, da znaju vršnjaci i nastavnici kako treba da se ponašaju prema djeci s invaliditetom“, smatra Marković.
Vujačić je na to odgovorila da u Crnoj Gori nema inkluzivnog obrazovanja, ukazujući da veliki broj djece s invaliditetom zbog nepristupačnosti programa završava srednju stručnu školu, ali ne i gimnaziju.
Ukazala je na primjer samo jednog fakulteta koji je prilagodio program studentu s autizmom.
Predstavnica koalicije "Za budućnost Podgorice" dr Jelena Borovinić Bojović kazala je da reforme postoje kad su u pitanju politike koje se tiču ljudskih prava, ali da su spore.
„Smatram da svi moramo dati lični doprinos u inkluziji OSI. Podržavam ideju samostalnog života. Bilo bi lijepo da u budućoj lokalnoj vlasti u Podgorici ostvarimo bližu komunikaciju sa UMHCG u smislu otvaranja dnevnog centra, kao prostora koji bi služio potrebama UMHCG i svim ostalim OSI, mladima i starijima, uz raznovrsniji program, uključujući i umjetnost“, istakla je Borovinić Bojović.
Učesnici diskusije su saopštili i da se do sad primjenjivale populističke mjere kad je u pitanju politika prema OSI, kao i da je potreban sistemski pristup rješavanju problema.
Tokom panela Važnost uključivanja OSI u proces nadgledanja, kreiranja, donošenja, primjene, praćenja i evaluacije politika koje se tiču prava OSI, Kochoska je kazala da prema Konvenciji o pravima OSI države imaju obavezu da osmisle mehanizme za monitoring, pojašnjavajući da oni moraju da budu finansijksi nezavisni, da uključuju OSI i da sarađuju sa različitim organizacijama OSI.
„U Makedoniji mehanizmi za praćenje su prepušteni Ombudsmanu, ali ne kao nezavisna tijela, nego kao tijela u okviru odjeljenja u okviru te institucije. Kadar koji tamo radi nema znanje o Konvenciji. Četiri godine na papiru imamo mehanizam za monitoring, ali u stvarnosti nemamo ništa“, rekla je Kochoska.
Istakla je da države moraju da finansiraju organizacije koje se bave zagovaranjem, praćenjem, monitoringom, jer taj proces zahtjeva dosta energije, vještine i obrazovanje.
„U praksi nemamo pozitivna iskustva sa tim što se tiče regiona i države ne finansiraju monitoring“, navela je Kochoska.
Istakla je da bi organizacije trebalo da budu prodornije i sastavni dio sastanaka kada komiteti pišu izvještaje o zemljama.
Vujačić je kazala da je nezamislivo govoriti o bilo kakvom praćenju politika, nakon usvajanja izvještaja, ukoliko ne postoje kvalitetni izvještaji o njihovom sprovođenju uključujući nezavisne izvještaje.
Podsjetila je da je UMHCG pripremilo mnoge izvještaje iz sjenke, navodeći da je prvi značajan bio Alternativni izvještaj o sprovođenju Konvencije koji su podnijeli Komitetu 2017.
„Ovi izvještaji su važni da ono što godinama radimo pretočimo na papir i da koristimo kasnije kao mehanizma i kao zagovaranje i neke druge aktivnosti kako u okviru organizacija, tako i u okviru javnog djelovanja. Bila sam ponosna na sebe i kolege koji su učestvovali u pripremi Izvještaja jer su nam članovi Komiteta rekli da je to jedan od najkvalitetnijih izvještaja koji su oni dobili“, navela je Vujačić.
Tokom diskusije, predsjednica krovne organizacije OSI u Hrvatskoj Marica Mirić rekla je da organizacije ne koriste svoju civilnost u dovoljnoj mjeri, navodeći da nisu udružene i da su razjedinjene u borbi za ljudska prava.
„Kad je u pitanju monitoring, važno je da se mi posvetimo stretiškom dokumentima, kakvi god oni bili kako bi pratili praćenje odrebi Konvencije“, smatra Mirić.
Forum se organizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Diskriminacija raste zbog političke krize
Vladin izvještaj pokazuje da je povišen stepen neravnopravnosti osoba drugačije seksualne orijentacije.
Pored svih napora koje Crna Gora ulaže u oblasti zaštite ljudskih prava, najnovija istraživanja ukazuju na povećanu diskriminaciju, koja je, između ostalog, posljedica trenutne političke i ekonomske krize.
To se navodi u nacionalnom izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, za period 2018-2022, koji je završen ovog mjeseca.
„Rezultati najnovijeg istraživanja sprovedenog krajem 2022. pokazuju da je prosječan stepen diskriminacije za sve ranjive grupe najveći u oblasti zapošljavanja, te da je stepen diskriminacije najizraženiji kod RE populacije, prema percepciji građana. U poređenju s 2010. godinom mjerimo povišeni stepen diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije, stepen diskriminacije prema ženama je smanjen, a nisu evidentirane značajnije promjene kada su u pitanju osobe s invaliditetom i RE”, piše u izvještaju.
Zakoni se mijenjaju, ali ne i svijest
U Vladi tvrde da rade na iskorjenjivanju rodno zasnovanog nasilja, ali i na promjeni svijesti i edukaciji o uzrocima i posljedicama diskriminacije po osnovu pola.
Između ostalog, pojašnjavaju da su licencirana četiri skloništa, prihvatilišta za žrtve, a 2018. sačinjen Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i u porodici, s posebnim dijelom koji se odnosi na djecu, ali i formiran operativni tim za borbu protiv ove vrste nasilja.
Iz Vlade ističu da je izmjenama Krivičnog zakonika i Zakona o krivičnom postupku proširena definicija porodice, uvršteno partnersko nasilje, nasilje partnera istog pola, uvedena nova krivična djela „osvetnička pornografija” i seksualno uznemiravanje, proširena djela silovanje i genitalno sakaćenje. Tim izmjenama, pojašnjavaju, predviđeno je da se fizičko i psihičko nasilje u cjelosti prenesu u obilježja krivičnog djela.
Ipak, u Vladi smatraju i da uprkos značajnim naporima da se zaokruži zakonski okvir u domenu borbe protiv svih vidova diskriminacije, stereotipa i predrasuda, posebno pojave mizoginije i seksizma, postoje i dalje izazovi koji i dalje postoje po pitanju sprovođenja propisa.
Zbog diskriminacije OSI, 90 pritužbi Ombudsmanu
Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda tokom četiri godine imala je u radu 90 predmeta koji se odnose na diskriminaciju osoba s invaliditetom (OSI).
U izvještaju Vlade piše da je zabilježen broj pritužbi, „što je dokaz većeg povjerenja i prepoznatljivosti institucije”. U Vladi tvrde da je usklađenost Zakona o radu iz 2020. s međunarodnim standardima i domaćim pravnim okvirom obezbijedila uslove za profesionalnu i uspješnu rehabilitaciju, povećanje zaposlenosti osoba s invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada. Pojašnjavaju da je nastavljeno usklađivanje domaćeg zakonodavstva u oblasti zaštite ljudskih prava i zaštite od diskriminacije osoba s invaliditetom, na osnovu Analize usklađenosti sa UN Konvencijom i Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom.
„Od 59 analiziranih zakona, preporuku za usklađivanje dobilo je 34, a do sada je usklađeno devet, a u toku su izmjene i dopune Zakona o pravima pacijenata, o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama, o povlasticama na putovanje lica sa invaliditetom.”, piše u izvještaju.
Pravosnažno osuđeno 17 napadača na novinare
Iz Vlade podsjećaju i da je Komisija za praćenje istraga napada na novinare ukazala na niz nedostataka koji se, između ostalog, odnose na kašnjenje u istragama, nepostojanje jedinstvene evidencije svih slučajeva i nedostupnost pristupa tajnim podacima svih članova tog tijela.
Navode da se radi na novim medijskim zakonima, koji bi, između ostalog, trebalo da osnaže i osnovne principe slobode medija, slobode izražavanja, uređivačke nezavisnosti, kao i da je izmjenama Krivičnog zakonika iz 2021. ojačana krivičnopravna zaštita novinara.
Prema izvještaju, Vrhovni sud je u cilju usaglašavanja nacionalne prakse s praksom Evropskog suda izradio analizu presuda u odnosu na Crnu Goru za 2018, 2019. i 2020.
Sudovi su, tvrde, tokom četvorogodišnjeg perioda imali u radu 29 predmeta, povodom prekršaja i krivičnih djela učinjenih na štetu novinara, od kojih je riješeno 19, a 17 okončano pravosnažnim, osuđujućim presudama.
Zbrinute 72 žrtve trgovine ljudima
U jedinom licenciranom prihvatilištu, skloništu za žrtve trgovine ljudima, od 2018. do 2022. zbrinute su 72 osobe. U Vladinom izvještaju navodi se da je Uprava policije od 2019. podnijela 21 prijavu protiv 29 osoba za krivično djelo trgovina ljudima.
„Tužilaštvo je podiglo 14 optužnica protiv 23 lica, dok je sud izrekao četiri presude protiv pet osoba zbog trgovine ljudima, što predstavlja značajan pomak u odnosu na prethodni period”, piše u dokumentu.
Iz Vlade, između ostalog, kažu da je na inicijativu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda potpisan Protokol o postupanju organa, ustanova i organizacija sa djecom uključenom u život i rad na ulici, koji je revidiran 2021.
Izvor: Portal Vijesti
Pripremio: Ivan Čović
Begić: Epidemija malih boginja u Crnoj Gori
„Imajući u vidu broj neadekvatno zaštićene djece, posebno među generacijama rođenim 2021. i 2020, doba godine koje pogoduje respiratornim infekcijama, te činjenicu da su u našem neposrednom okruženju već registrovani prvi slučajevi obolijevanja, gotovo je izvjesno da će do masovnijeg obolijevanja od morbila doći i u Crnoj Gori“, upozorava u intervjuu dr Senad Begić, viši konsultant za zdravstvena pitanja UNICEF (Predstavništva u Crnoj Gori).
Ističe da roditelji djece koja nijesu adekvatno zaštićena od morbila, zaušaka i rubele i dalje imaju priliku da svoje dijete zaštite, tako da je u ovom trenutku ključno da se bez odgađanja jave izabranom pedijatru i zakažu termin vakcinacije.
Da li imate podatak koliko je nevakcinisane djece u Crnoj Gori, a koja su već morala biti vakcinisana i kakav je trend vakcinacije u posljednjih pet godina?
UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), kao sestrinske agencije Ujedinjenih nacija koje se bave zaštitom i unaprjeđenjem zdravlja djece, dobijaju podatke o ostvarenim obuhvatima imunizacijama od svih država članica na godišnjem nivou. Godišnji Izvještaj o procjeni SZO i UNICEF o nacionalnom obuhvatu imunizacijom (WUENIC) dostupan je ovdje. Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) rukovodi podacima o obuhvatima imunizacijama u realnom vremenu, koji uključuju sve generacije djece.
Podaci iz godišnjih izvještaja koje dobijamo ukazuju da postoji silazni trend u pravovremenoj vakcinaciji koji je najizraženiji kada se radi o vakcini protiv malih boginja, zaušaka i rubele, a u posljednje dvije godine i u vakcinacijama drugim vakcinama koje se daju u prvoj godini života. Ovo se može pripisati direktnom uticaju pandemije korona virusa i šteti koju je nanijela u funkcionisanju različitih zdravstvenih servisa, a posebno preventivnih, širom svijeta.
Kakav je stav UNICEF o tome? Da li imate podataka da se nevakcinisana djeca ipak upisuju u vrtiće?
Nesumnjiva je i višestruko značajna dobrobit koju predškolsko obrazovanje pruža svoj djeci. Zato je veoma bitno insistirati na adekvatnoj i ravnomjernoj dostupnosti predškolskih servisa svoj djeci u Crnoj Gori. Pohađanje vrtića omogućava lakši upis i početak školovanja, bolje rezultate u prvim godinama učenja, a efekti pohađanja ranog obrazovanja pokazuju se čak i u globalnim studijama, kao što je Program za međunarodno ocenjivanje studenata (PISA), u kojima se testiraju petnaestogodišnjaci.
Globalno poznata studija koju je uradio Džejms Hekman (James Heckman), dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, dokazuje da je ulaganje u rani razvoj i rano obrazovanje najisplativija investicija u društveni razvoj koju jedna zemlja može da sprovede. Studija je dostupna ovdje.
UNICEF posmatra imunizaciju iz perspektive prava djeteta. To u suštini podrazumijeva da UNICEF ne preporučuje sprovođenje imunizacija na bilo koji način koji bi bilo koje dijete mogao diskriminisati ili mu uskratiti neko osnovno pravo, uključujući tu i veoma bitno pravo na obrazovanje.
Preporučujemo da roditelji dobiju sve neophodne informacije kako bi bili osnaženi i shvatili značaj vakcina, tako da oni postanu zastupnici i traže vakcine koje su neophodne za djecu i njih same u kalendaru imunizacije svoje zemlje, te da postupaju u skladu s propisima koji se odnose na imunizaciju putnika u međunarodnom saobraćaju.
Kada je posljednji put zabilježen slučaj malih boginja u Crnoj Gori?
Posljednji slučajevi obolijevanja od malih boginja kod nas registrovani su 2018, o čemu registar na nacionalnom nivou vodi Institut za javno zdravlje (IJZCG).
Prema epidemiološkoj situaciji u okruženju i broju nevakcinisane djece, da li je Crna Gora plodno tlo za obolijevanje od malih boginja?
Imajući u vidu broj neadekvatno zaštićene djece, posebno među generacijama rođenim 2021. i 2020, doba godine koje pogoduje respiratornim infekcijama, te činjenicu da su u našem neposrednom okruženju već registrovani prvi slučajevi obolijevanja, gotovo je izvjesno da će do masovnijeg obolijevanja od morbila doći i u Crnoj Gori.
Međutim, roditelji djece koja nijisu adekvatno zaštićena od morbila, zaušaka i rubele i dalje imaju priliku da svoje dijete zaštite, tako da je u ovom trenutku ključno da se bez odgađanja jave izabranom pedijatru i zakažu termin vakcinacije.
„Osnovni uslovi za pojavu masovnog obolijevanja od bilo koje zarazne bolesti jesu nedovoljno zaštićena tj. osjetljiva populacija i prisustvo uzročnika bolesti. S obzirom na niske stope imunizacije djece predškolskog uzrasta i relativno veliki broj nezaštićene djece“, prvi preduslov za masovno obolijevanje je, nažalost, ispunjen. Pojava virusa morbila, koja je sada gotovo neminovnost, ispuniće i drugi uslov.
Koje su posljedice obolijevanja i simptomi i da li postoji grupacija za koju su one najopasnije, odnosno za koga mogu biti smrtonosne?
Osnovna priroda virusa morbila je da oslabi imunološki sistem organizma, a po novijim studijama i da izbriše dobar dio imunološke memorije, zbog čega organizam postaje osjetljiv na mnoštvo drugih patogena koji, u kombinaciji sa samom morbiloznom infekcijom, dovode do čitavog niza potencijalnih komplikacija koje, nažalost, ugrožavaju živote. Bolest koja počinje s visokom temperaturom, konjuktivitisom, karakterističnim osipom nerijetko progredira u upalu pluća, ali i mnogih drugih organa, uključujući i nervni sistem. Procjenjuje se da jedno od petoro inficirane djece zahtijeva bolničko liječenje, a da jedno od dvadesetoro inficirane djece razvija upalu pluća, kao najčešću i najopasniju komplikaciju.
Druga karakteristika morbila je da virus ostaje „uspavan“ u različitim djelovima organizma, a posebno u centralnom nervnom sistemu te moguća reaktivacija godinama nakon preležane bolesti može dovesti do teških posljedica koje podrazumijevaju i bespovratna oštećenja centralnog nervnog sistema i stanje poznato kao subakutni sklerozirajući panencefalitis. To stanje manifestuje se kao vegetativno stanje, s kompletno oštećenim funkcijama centralnog nervnog sistema koje se ne mogu povratiti nijednim terapijskim modalitetom.
Smrtnost morbila procjenjuje se na jedno od hiljadu inficirane djece i to u razvijenim zemljama svijeta i populacijama adekvatno uhranjene djece. U slabije razvijenim državama, državama u razvoju, kao i u sklopu humanitarnih katastrofa u kojima je izražen problem neuhranjenosti djece i nedostataka određenih vitamina i mikronutrijenata, smrtnost višestruko raste.
Adekvatnom prevencijom i zaštitom sve osjetljive djece nadamo se da nikada nećemo imati priliku da registrujemo smrtne ishode niti teške komplikacije morbila kod nas.
„Vremena imamo, preventivne alate takođe, tako da je na nama kao zajednici da slijedimo naučne preporuke i vratimo se blagodetima moderne medicine i tako omogućimo našoj djeci adekvatnu zaštitu i najbolji mogući početak života“, bez zaraznih bolesti.
Vakcina u upotrebi više od pola vijeka
Da li je antivakserski lobi i dalje toliko snažan da i pored naučnih dokaza da MMR vakcina nije povezana s autizmom i dalje vlada strah?
Roditelji koji ukazuju na povezanost vakcina i autizma se najčešće pozivaju na studije Endrjua Vejkfilda (Andrew Wakefield) i Marka Gajera (Marc Gajer). Njihova publikacija, pored toga što je stara preko 25 godina, diskreditovana je zbog osnovnih metodoloških problema, među kojima je i nepravilna analiza podataka i zbunjujuće korišćenje osnovnih statističkih termina, kao i zbog nepoštovanja etičkih principa i standarda.
Vakcina protiv malih boginja je bezbjedna i u upotrebi je preko 50 godina. Neželjena dejstva nakon vakcinacije su izuzetno rijetka i minorna, naročito kada se uporede s opasnim efektima i posljedicama propuštanja vakcinacije. Prednosti vakcinacije u velikoj mjeri nadmašuju sve moguće rizike, spašavajući pri tome 2-3 miliona dječijih života godišnje, po globalnim procjenama. U periodu 2000-2018, MMR vakcinacijom spriječeno je oko 23,2 miliona smrtnih slučajeva, što MMR vakcinu čini jednim od najboljih ulaganja u domenu javnog zdravlja.
Dakle, činjenica je da vakcine spašavaju živote. Donošenje odluke da se ne primi vakcina predstavlja veći rizik po dijete i zajednicu. Kada se djeca vakcinišu, ona ne samo da su zaštićena, već njihov imunitet štiti i druge koji nijesu vakcinisani, kao što su novorođenčad ili neka djeca s hroničnim zdravstvenim stanjima koja ih onemogućavaju da prime određene vakcine. Time što ćemo se vakcinisati i što ćemo vakcinisati svoju djecu osiguravamo bezbjedniji svijet za sve.
Izvor: Portal Radio Televizija Nikšić
Pripremio: Ivan Čović