U mišljenju koje potpisuje Nerma Dobardžić napominje se da Ustav Crne Gore, međunarodni ugovori i zakonski okvir nesumnjivo nameću dužnost nadležnih organa da preduzmu sve potrebne mjere radi obezbjeđivanja pristupačnosti objektima i površinama u javnoj upotrebi.

Tokom gradnje vrtića u podgoričkom naselju Blok VI, građevinski inspektor zanemario je okolnost da je pristupačnost jedno od osnovnih načela Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom (OSI) i preduslov za ostvarivanje mnogih drugih ljudskih prava.

To se navodi u mišljenju institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kojoj se obratilo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), radi poštovanja standarda pristupačnosti prilikom izgradnje ove predškolske ustanove.

Nakon objave na sajtu Vladine Uprave javnih radova da je donijeta odluka o izgradnji vrtića u Bloku VI, Udruženje se u maju prošle godine obratilo angažovanim preduzećima s molbom da im dostave na uvid projektnu dokumentaciju za izgradnju tog objekta u kako bi se cilju sagledalo poštovanje standarda pristupačnosti za OSI.

Nakon detaljnog uvida u dokumentaciju, utvrdili su da određeni elementi pristupačnosti nisu u skladu s Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, zbog čega su krajem juna iste godine jednoj od njih uputili inicijativu za poštovanje standarda i apelovali da se oni poštuju kako bi izbjegli moguće zakonske sankcije.

Kako nisu dobili odgovor od tog preduzeća u pisanoj formi, u julu prošle godine uputili su Direktoratu za inspekcijske poslove i licenciranje tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma zahtjev za nadzor u vezi s poštovanjem standarda. Međutim, iz Udruženja ističu do od dana obraćanja zaštitniku nisu dobili ni izvještaj inspekcije o eventualnom postupanju.

„Na osnovu sadržine dostavljenog izjašnjenja Ministarstva, odnosno urbanističko, građevinskog inspektora, proizilazi da se Ministarstvo nije suštinski izjasnilo na navode iz pritužbe. Naime, umjesto izjašnjenja u pogledu postupanja po zahtjevu, odnosno inicijativi Udruženja, Ministarstvo je obavijestilo zaštitnika o postupanju po inicijativi, koje postupanje nije predmet postupka kod zaštitnika. Dalje, ne može se zaključiti ni da je podnosiocu pritužbe dostavljen odgovor vezano za zahtjev za nadzor u vezi sa poštovanjem standarda pristupačnosti prilikom izgradnje vrtića”, navodi se u mišljenju.

Zaštitnik nije mogao zaključiti da je Ministarstvo, odnosno nadležni inspektor razmotrio predmetnu inicijativu, „odnosno nije u dostavljenom izjašnjenju opovrglo navode iz pritužbe, čime je povrijedio pravo Udruženja da podnijeta inicijativa bude razmotrena i da o tome dobije obavještenje, shodno odredbi člana 13 stav 1 tačka 1 Zakona o inspekcijskom nadzoru”.

Dobardžić je dala dvije prepruke Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, od kojih je jedno da shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru bez daljeg odlaganja razmotri inicijativu za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora i da o tome obavijesti udruženje.

Druga preporuka je da u budućim ovakvim situacijama, blagovremeno i ažurno postupa po inicijativama, a imajući u vidu i poštovanje standarda pristupačnosti i značaj pristupačnosti za samostalan život i puno i ravnopravno učešće osoba s invaliditetom u društvu.

Izvor: portal Vijesti

Priredio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva osobe s invaliditetom iz Opštine u okviru Glavnog grada - Golubovci zainteresovane za korišćenje usluge personalnog asistenta ili ličnog pratioca, da se prijave za korišćenje neke od navedenih usluga u trajanju od tri mjeseca, a nakon inicijalne procjene potreba za podrškom druge osobe. 

Zainteresovani kandidati se mogu prijaviti na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za uslugu ili na brojeve telefona 020 265 650,  067  801 761 ili 069 385 981, najkasnije do 8. oktobra 2021.

Usluga se obezbjeđuje u okviru projekta (Samo)stanost je pravo! koji sprovodi UMHCG, uz podršku Opštine u okviru Glavnog grada - Golubovci. Projektom se želi doprinijeti unapređenju položaja OSI i djece s invaliditetom na teritoriji Golubovaca kroz razvoj usluga podrške za samostalni život u zajednici.

U ponedeljak 27.9.2021, održan je okrugli sto s zaposlenima Opštine Nikšić u okviru projekta „Vrijeme je da kažemo NE diskriminaciji osoba oštećenog vida“, koji je finansijski podržan od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, a sprovodi ga Savez slijepih Crne Gore (SSCG) u partnerstvu s Organizacijom slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine. Cilj Projekta je da podigne i unaprijedi nivo znanja o poštovanju ljudskih prava uopšte i suzbije i ublaži diskriminaciju u svim pojavnim oblicima, kao i omogućavanje ravnopravnosti u uživanju ljudskih prava osobama s oštećenjem vida na lokalnom nivou.

Okrugli sto je održan u cilju podizanja nivoa svijesti i znanja o uvažavanju prava osoba s invaliditetom bez diskriminacije i u skladu s mjerama Akcionog plana za 2019-2020. Strategije za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2017-2021, na kojem se govorilo o borbi protiv diskriminacije, otkrivanja i prepoznavanja iste. Na ovaj način, kroz otvorenu diskusiju, pokrenuta je tema diskriminacije u oblasti pristupačnosti, dostojanstva, učešća u donošenju odluka.

U većini lokalnih samouprava osobama s oštećenjem vida nije omogućeno da ostvare elementarna prava, pa su tako gotovo svakodnevno prisutni slučajevi diskriminacije zbog nepristupačnosti lokalnih samouprava, njihovih službi i organa koji bi trebali biti u službi svih građana/ki.

Ograničeno je ili onemogućeno učešće u donošenju odluka na lokalnom nivou, pa je samim tim poljuljano njihovo samopouzdanje i osjećaj dostojanstva osoba s oštećenjem vida

Nakon prezentovanja definicija diskriminacije, razumnih adaptacija, univerzalnog dizajna, UN Konvencije o pravima OSI, Zakona o zabrani diskriminacije OSI s akcentom na pristupačnost i diskriminaciju od strane predstavnika SSCG, Katarine Bigović i Gorana Macanovića, diskutovalo se o elementima pristupačnosti.

Opština Nikšić nije pristupačna za osobe s oštećenjem vida. Nema natpise na Brajevom ni na ulaznim vratima, ni na vratima kancelarija, sala u okviru zgrade Opštine. Web stranica opštine Nikšić nije pristupačna za osobe s oštećenjem vida. Zahtjevi s web stranice su u nečitljivom pdf format.

Osoba s oštećenjem vida ne bi mogla ni da boravi ni da se kreće u zgradi opštine, jer ne postoji orjentacioni plan, nema postavljenih taktilnih staza.

Predstavnici koji su prisustvovali okruglom stolu za neke od zakonskih obaveza čuju po prvi put, a nisu upoznati ni s obavezom donošenja Lokalnog akcionog plana za integraciju i zaštitu od diskriminacije OSI.

Nakon jako konstruktivne diskusije, dogovoreni su naredni koraci:

– Postavljanje oznaka na brajevom pismu na ulaznim vratima, vratima kancelarija, sala, toaleta i sl. u zgradi Opštine uz saradnju sa SSCG.

– Planiranje postavljanja taktilnih staza vodilja u zgradi Opštine u 2022.

– Postavljanje zvučne signalizacije na semaforima na minimum jednoj raskrsnici u 2022.

– Rad na pristupačnosti sajta za korisnike, osobe s oštećenjem vida

– Razmatranje mogućnosti zaposlenja OSI.

Ostajemo u nadi da će ovo biti prvi koraci koje će Opština Nikšić učiniti na putu prema smanjenju stepena diskriminacije OSI i omogućavanju učešća osoba s oštećenjem vida na jednakoj osnovi s drugim građanima.

Izvor: portal Saveza slijepih Crne Gore

Priredio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje prvu od tri planirane dvodnevne radionice s nastavnim osobljem u Podgorici, 29. i 30. septembra 2021, s početkom u 10.00 časova, u hotelu Hilton (sala Princeza Milica).

Naime, UMHCG je kod Zavoda za školstvo predalo za akreditaciju Program obuke za nastavno osoblje pod nazivom: Obuka za nastavno osoblje o osnovnim temama invaliditeta i inkluzivnog obrazovanja: Nauči - primijeni – promijeni, nakon čega su planirane tri dvodnevne radionice za nastavno osoblje u centralnoj, sjevernoj i južnoj regiji.

Ovaj Program ima za cilj da podstakne sticanje određenih, specifičnih znanja kod nastavnog osoblja, a koje će primijeniti u radu s osobama s invaliditetom, prije svega, kroz upotrebu adekvatne terminologije i modela pristupa invaliditetu, ali i kroz shvatanje uloge i značaja upotrebe adekvatnih servisa podrške za učenike s invaliditetom (usluga dostupnog prevoza, asistencija u nastavi). Takođe, fokus će biti na prilagođavanju nastavnog procesa i metoda rada za sve učenike s invaliditetom, kako bi na pravi način učenici sticali znanja i vještine i ista usvajali u što većoj mjeri. Na ovaj način učenici će biti motivisani da nastave dalje školovanje odnosno upišu fakultet. 

Programom su obuhvaćene sljedeće teme:

• Invaliditet i modeli pristupa invaliditetu; koja u okviru sesije obuhvata i podteme: Jezik, terminologija i modeli pristupa invaliditetu, i Terminologija i modeli pristupa invaliditetu u obrazovnom sistemu; zatim
• Servisi podrške za učenike s invaliditetom; s podtemama Uloga škole i nastavnika u obezbjeđivanju servisa podrške za učenike s invaliditetom; i 
• Inkluzija i inkluzivno obrazovanje kao pojam i pravo OSI; s podtemama Analiza statusa inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori; i IROP i ITP kao osnova izjednačavanja mogućnosti u obrazovanju.

Cilj ove aktivnosti je da doprinese većoj informisanosti nastavnog osoblja kada je riječ o pravima djece s invaliditetom i adekvatnim pristupima u radu s OSI, servisima podrške, koji su potrebni učenicima s invaliditetom tokom trajanja njihovog obrazovanja, asistivnom tehnologijom, načinima izjednačavanja mogućnosti i dr. 

Aktivnosti se realizuju u okviru projekta Nauči – primijeni – promijeni koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, po Javnom konkursu Inkluzija na djelu, raspisanom od strane Komisije za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama u oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja-podoblast podrška inkluzivnom obrazovanju u 2020.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka projekta

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža besplatno pravno savjetovalište i besplatnu pravnu pomoć za žene i djevojčice s invaliditetom žrtve nasilja (ŽSI).

Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, besplatnih pravnih savjeta i besplatne pravne pomoći za ŽSI s iskustvom nasilja. Cilj pružanja usluga besplatnog pravnog savjetovališta je da se djevojčice i žene s invaliditetom koje su žrtve nasilja podstaknu na aktivnije zalaganje za svoja prava, uključujući i informisanje o mehanizmima zaštite od nasilja i upotrebu pravnih sredstava i pravnih ljekova. Kroz mehanizam besplatne pravne pomoći žene s invaliditetom, korišćenjem usluga našeg advokatskog tima mogu biti zastupane u svim pravnim poslovima i postupcima pred svim institucijama sistema. 

Besplatno pravno savjetovalište pruža se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova. Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG-a, uz molbu prethodne najave dolaska zbog aktuelnih mjera zaštite protiv virusa COVID-19, putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, e-maila: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me, čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih). 

Napomena: Anonimnost korisnica usluga beslatnog pravnog savjetovališta je zagarantovana. 

Aktivnost se od početka septembra sprovodi u okviru projekta ZAštićene, OSnažene, sIgurne uz finansijsku podršku Austrijske razvojne agencije (Austrian Development Agency – ADA) posredstvom Centra za ženska prava kao mini grant projekta Institucionalizacija kvalitetnih usluga rehabilitacije i integracije za žrtve nasilja.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva nastavnike/ce zaposlene u srednjim školama, kao i stručne saradnike/ce ili saradnike/ce u nastavi za učešće na dvodnevnoj radionici u okviru projekta Nauči – primijeni – promijeni koje su planirane da se održe krajem septembra i tokom oktobra.  

Naime, u okviru pomenutog projekta UMHCG je predalo Program za akreditaciju obuke za nastavno osoblje kod Zavoda za školstvo pod nazivom: Obuka za nastavno osoblje o osnovnim temama invaliditeta i inkluzivnog obrazovanja: Nauči - primijeni – promijeni, nakon čega su planirane tri dvodnevne radionice za nastavno osoblje u centralnoj, sjevernoj i južnoj regiji.

Svi zainteresovani za učešće na prvoj dvodnevnoj radionici koja će se održati u Podgorici, 29. i 30. septembra 2021, mogu se prijaviti najkasnije do srijede, 22. septembra 2021. do 12.00 časova na sljedeći mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., dok se zainteresovani za učešće na radionicama koje će se održati u južnoj i sjevernoj regiji mogu prijaviti zaključno do petka, 8. oktobra 2021. O terminima održavanja preostale dvije radionice zainteresovani će biti naknadno obaviješteni, kao i o ostalim organizacionim detaljima. 

Ovaj Program ima za cilj da podstakne sticanje određenih, specifičnih znanja kod nastavnog osoblja, a koje će primijeniti u radu s osobama s invaliditetom, prije svega, kroz upotrebu adekvatne terminologije i modela pristupa invaliditetu, ali i kroz shvatanje uloge i značaja upotrebe adekvatnih servisa podrške za učenike s invaliditetom (usluga dostupnog prevoza, asistencija u nastavi). Takođe, fokus će biti na prilagođavanju nastavnog procesa i metoda rada za sve učenike s invaliditetom, kako bi na pravi način učenici sticali znanja i vještine i ista usvajali u što većoj mjeri. Na ovaj način učenici će biti motivisani da nastave dalje školovanje odnosno upišu fakultet. 

Programom su obuhvaćene sljedeće teme:

• Invaliditet i modeli pristupa invaliditetu; koja u okviru sesije obuhvata i podteme: Jezik, terminologija i modeli pristupa invaliditetu, i Terminologija i modeli pristupa invaliditetu u obrazovnom sistemu; zatim

• Servisi podrške za učenike s invaliditetom; s podtemama Uloga škole i nastavnika u obezbjeđivanju servisa podrške za učenike s invaliditetom; i 

• Inkluzija i inkluzivno obrazovanje kao pojam i pravo OSI; s podtemama Analiza statusa inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori; i IROP i ITP kao osnova izjednačavanja mogućnosti u obrazovanju.

Ova aktivnost se realizuje u okviru projekta Nauči – primijeni promijeni, koji je finansijski podržan od strane Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, kroz konkurs Inkluzija na djelu za finansiranje projekata/programa za NVO u oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja-podoblast podrška inkluzivnom obrazovanju za 2020.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka projekta

Mladima s invaliditetom se moraju pružiti šanse, podrška i motivacija za aktivno učešče u procesima koji ih se tiču, kao i životu zajednice, kako ne bi ostali pasivni sudionici promjena i važnih društvenih procesa. Ovo je poručeno na onlajn panelu na temu Mladi s invaliditetom kao lideri promjena – perspektive regiona, koji je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), a u kom su učešće uzeli predstavnici organizacija osoba s invaliditetom iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Panel je otvorila predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Ana Mariguesa Lorencen (Ana Mariguesa Lorentzen), koja je pozdravila prisutne i poželjela im uspješan rad, uz nagašavanje značaja programa za podizanje kapaciteta mladih, nakon čega se učesnicima obratila Aleksandra Gligorović ispred tima EU TACSO 3 projekta i predstavila mogućnosti koje se kroz njega pružaju organizacijama civilnog društva. 

Na pitanje kako ocjenjuju položaj mladih s invaliditetom u njihovim zemljama, o pozitivnim aspektima i primjerima, ali i najvećim izazovima, sagovornici ističu da su mladi s invaliditetom, i pored relativno dobrih zakonskih rješenja, i dalje u značajnoj mjeri isključeni. Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore istakla je da, iako je Crna Gora kandidat za članstvo u EU i ima generalno dobre politike o mladima, mladi s invaliditetom i dalje ostaju isključeni jer praksa ne prati politiku, te da je potrebno više uključiti mlade s invaliditetom, prvenstveno u oblastima obrazovanja i zapošljavanja. Suvad Zahirović iz Informativnog centra za osobe s invaliditetom “Lotos” iz Tuzle (Bosna i Hercegovina) naveo je da i pored mjera koje su namijenjene uključivanju mladih s invaliditetom, oni još nijesu dovoljno uključeni u društvo, čemu doprinosi i loš kvalitet obrazovanja, nedostatak pomagala i znanja kako se ona koriste, te zavisnost od porodice. Jovana Krivokuća-Milovanović iz Foruma mladih sa invaliditetom iz Beograda (Srbija) ističe da je regulativa prilično dobra, ali da u njoj nema u dovoljnoj mjeri posebnog fokusa na mlade s invaliditetom, te da su potrebni i obrazovanje, i zapošljavanje, ali da i dalje postoji visok nivo predrasuda i stereotipa s kojima se iz godine u godinu vodi borba koja ne prestaje. Rustem Gaši (Rrustem Gashi) iz organizacije Handikos sa Kosova navodi kako se najveće prepreke za mlade s invaliditetom i dalje susreću u obrazovnom sistemu, te neodrživim projektima kojima se mladi s invaliditetom uključuju u donošenje odluka samo na ograničeni period. 

Upitani u kojoj mjeri je situacija u vezi s koronavirusom uticala na promjene položaja osoba s invaliditetom i postoje li neke lekcije koje smo naučili iz ove situacije, Vujačić je navela da su se osobe bez invaliditeta u situaciji COVID-19 našle u situaciji u kojoj su mnoge osobe s invaliditetom bile svakodnevno i prije pandemije. Posebno navodi da se povećao stepen siromaštva osoba s invaliditetom, da su porasli troškovi života, a da pritom mjere za oporavak nijesu uključivale mlade, niti je bilo specifičnih mjera razvijenih od strane države za podršku mladima s invaliditetom, te da je dug put potreban da bi se uticalo na smanjenje nejednakosti. Zahirović je istakao da za mnoge osobe s invaliditetom pandemija nije uticala na stepen izolovanosti kojoj su već bile izložene. On navodi najveće izazove u oblasti obrazovanja, usljed nedostataka asistivnih tehnologija i needukovanosti đaka s invaliditetom i nastavnog osoblja da ih koriste, što je umnogome otežalo prelazak na nove modele nastave. Isitiče i pozitivan aspekt grupa samopodrške, koje su se kod njih pružale u onlajn formatu, kao i drugih usluga obezbijeđenih od strane organizacija. Krivokuća-Milovanović navodi izostanak servisa podrške kao najveći izazov, uz brojne probleme u oblasti zapošljavanja – nepostojanje pristupačnog i dostupnog prevoza, nemogućnost onlajn rada i obezbjeđivanja mjera zaštite i zdravlja na radu, kao i negativnu posljedicu koju je pandemija ostavila na neaktivnost mladih s invaliditetom,  koji su postali pasivniji, i manje zainteresovani za rad na sebi. Pored ovih problema, s kojima se očigledno suočio cijeli region, ali i svijet, Gaši navodi izazove u postojanju pristupačnih i dostupnih informacija o pandemiji, zaštiti i mjerama prevencije za sve osobe s invaliditetom, koje su većinski bile obezbjeđivane od strane organizacija osoba s invaliditetom. 

Svi sagovornici vide regionalne inicijative kao primjer dobrih rješenja za poboljšanje položaja mladih s invaliditetom i korišćenje primjera dobre prakse i za nacionalni nivo zagovaranja. Vujačić u tom smislu navodi da su regionalne inicijative od velikog značaja za promjene na nacionalnom, ali i na lokalnom nivou, te da će, ne budu li se mladi s invaliditetom uključivali s dugim mladima ostati da žive u getu, u nekoj vrsti socijalne distance, i da je regionalna saradnja prostor u kome se može mnogo zajednički raditi za pozitivne promjene. Zahirović je istakao veliki problem u dominaciji medicinskog modela pristupa invaliditetu u nekim organizacijama, zbog čega nema ni adekvatne uključenosti mladih s invaliditetom, kao i nepostojanje organizacija u ruralnim područjima, koje bi više radile na regionalnoj saradnji između mladih s invaliditetom i njihovih vršnjaka bez invaliditeta i preporučuje da se pitanja mladih s invaliditetom moraju više promovisati u omladinskim politikama. Bez prostora za mlade s invaliditetom da iskažu svoj stav i umrežavaju se, teško se može ići ka promjenama, navodi on. Krivokuća-Milovanović istakla je problem nedovoljne vidljivosti i manjka prostora za mlade s invaliditetom, o čijem položaju se ne govori u dovoljnoj mjeri, te da im je bitno dati prostor da se vide, da budu uključeni. Takođe, problematizuje i teško dopiranje do mladih s invaliditetom i motivisanje da se uključe kao aktivisti, bez kojih se ne može mnogo uraditi. Ona je istakla i pozitivne primjere prenosa regionalnih praksi na nacionalni nivo, te važnost novih regionalnih inicijativa za saradnju i uključivanje mladih s invaliditetom. Gaši u svom odgovoru navodi takođe primjere sastanaka za razmjenu znanja i iskustava, uključujući i regionalni nivo, kao način da se zajednički savladaju neki od izazova. 

Posle panela uslijedila je diskusija u kojoj su panelisti i učesnici razmjenjivali mišljenja o načinu motivisanja i podsticanja mladih s invaliditetom za aktivnije učešće u radu organizacija, lične primjere pozitivnih mjera koje su u njihovim organizacijama ili sredinama dale rezultate, te zaključili da jedino davanjem glasa i prostora mladima s invaliditetom, ne samo u okviru pokreta za prava osoba s invaliditetom, već omladinskog i civilnog sekora i građanskog aktivizma u cjelini, možemo očekivati značajnije promjene njihovog položaja u cijelom regionu. 

Aktivnost je održana kao dio programa Transformacija za efikasno učešće (Transformation for Efficient participation – TEN)  koji UMHCG sprovodi uz podršku Evropske unije kroz EU TACSO 3 P2P Program tehničke podrške organizacijama civilnog društva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, koji sprovode konzorcijum GDSI Limited i LDK Consultants, s ciljem podrške organizacijama civilnog društva iz IPA regiona kako bi proširili svoje znanje o EU i evropskim integracijama, i stvaranje mogućnosti za međunarodno i regionalno umrežavanje i podršku izgradnji kapaciteta i sinergiji djelovanja OCD.

Mladi trenutno nijesu u društvenom fokusu, već su političke i identitetske razlike glavna tema političkih elita, pa je važno skrenuti pažnju na činjenicu da se o mladima nedovoljno promišlja kao o dijelu društva koji ima veliki potencijal, te bi samim tim i briga o istima trebalo da bude jedan od važnijih prioriteta društva. To je zaključeno na panel diskusiji Mladi (ni)jesu prioritet?, čijom je organizacijom Mreža za mlade Crne Gore obilježila prvu godišnjicu rada. Na događaju su govorili predstavnici nevladinih organizacija, podmladaka političkih partija i medija. 

Irena Marunović iz Reginalne kancelarije za saradnju mladih - RYCO predstavila je misiju i viziju ove regionalne organizacije, te ocijenila da mladi u regionu imaju slične probleme sa kojima se suočavaju u različitim oblastima. Cilj RYCO kancelarije jeste da kroz grantove, aktivnosti i projekte, pomogne mladima i ohrabri ih da ostanu na Balkanu. Mladi preko ovih projekata uviđaju povezanost i snagu koja leži u mladima. Prema podacima sa kojim raspolaže RYCO, čak 52% mladih sa Zapadnog Balkana želi da napusti region, kazala je ona.

Andrija Klikovac iz Saveta mladih Demokratske partije socijalista – DPS je kazao da su očekivanja mladih u Crnoj Gori veoma visoka, te da se mladi nalaze između dva sistema vrijednosti. „Što se tiče partije kojoj ja pripadam, 2016. godine dolazi do mijenjanja političke strukture, gdje mladi čine veliki procenat strukture partije. Tada je Skupština dobila najmlađeg poslanika, koji je imao 24. godine. Uključivanje mladih je proces koji je započet i koji teče“, rekao je on.

Nikola Nikolić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore - UMHCG je ocijenio da država nije obezbijedila dovoljno dobre preduslove za bavljenje sportom. „Kada je riječ o prihvatanju problema OSI, mislim da je prvo potrebno ostvariti razumijevanje problema sa kojima se mlada OSI susrijeće u okviru same porodice, te nakon toga prihvatanje od strane do društva. Sljedeći korak u socijalizaciji predstavlja obrazovanje, odnosno to je još jedan stepenik koji osobama s invaliditetom omogućava socijalizaciju i dalji razvoj“, kazao je Nikola.

Luka Janković iz Savjeta mladih Socijalističke narodne partije – SNP je ocijenio da su identitetska pitanja, koja se postavljaju u Crnoj Gori,  u početku bila prirodna, a nakon toga je došlo do njihovog vještačenja. On je kazao i da je u Glavnom odboru SNP-a trećina mladih osoba. Vjeruje da mladi imaju priliku da pokrenu bilo koje pitanje koje žele, unutar partije ili društva. Kada mladi pričaju i pominju promjene, ukoliko rukovodioci nemaju sluha za te priče, do njih neće doći, kazao je on, i dodao da jedino rješenje da se mladi nađu na listi prioriteta da se svi udružimo i pronađemo zajednički model saradnje, koja će rezultirati unapređenjem položaja svih mladih ljudi u Crnoj Gori. 

Vuk Vujisić iz PCNEN-a je kazao da u medijima, nažalost, nemamo dovoljno prostora namijenjenog mladima. On je dodao i da mladi, koji su građanski osviješćeni, kada vide trenutnu situaciju u Crnoj Gori dobiju još veću želju da bježe odavde. ,,Mislim da mi kao društvo i vlast, sadašnja i prošla, negiramo problem.'' Vuk ističe da se migracije dešavaju u svakoj dražavi, ali je taj procenat mnogo veći kod mladih iz Crne Gore, gdje je vodeći problem ekonomski standard. „Građansko drušvo je nešto čemu treba da težimo: da ti budeš šta hoćeš i ja da budem šta hoću, a da zajednički težimo nekom boljitku“, zaključio je Vuk. 

Stefan Vukmanović iz Građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija – URA je rekao da je pitanje mladih mnogo veće od partijskog pitanja. Porazna je činjenica da toiko ljudi želi da napusti državu i da ne vidi način kako da se razvija u ovom društvu, kao i da ljudi u parlamentu, kao oni koji imaju najveću odgovornost, nemaju sluha za mlade, smatra on. 

,,Mi, kao mladi ljudi, nismo krivi za ambijent u kojem smo se našli, ali smatram da ćemo biti krivi ako ne uradimo ništa da sjutra, našoj djeci, osiguramo bolju budućnost“, zakjljučio je Stefan.

Izvor: Saopštenje za javnost Mreže za mlade Crne Gore

Priredila: Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore realizuje projekat ZAštićene, OSnažene, sIgurne uz finansijsku podršku Austrijske razvojne agencije (Austrian Development Agency – ADA) posredstvom Centra za ženska prava kao mini grant projekta Institucionalizacija kvalitetnih usluga rehabilitacije i integracije za žrtve nasilja.

Opšti cilj projekta je doprinos unapređenju sistema prevencije, zaštite, rehabilitacije i reintegracije za žene s invaliditetom (ŽSI) žrtve nasilja u Crnoj Gori. Da bi se postigao opšti cilj, projekat će težiti postizanju specifičnih ciljeva koji se odnose na povećanje stepena informisanosti nadležnih institucija i tijela o oblicima i vrstama nasilja nad ŽSI i mehanizmima prevencije i zaštite na lokalnom i nacionalnom nivou u Crnoj Gori, i na podizanje nivoa informisanosti ŽSI o oblicima i vrstama nasilja i mehanizmima zaštite za najmanje 2%, kao i u krajnjem ohrabrivanje ŽSI da prijavljuju nasilje u naredna tri mjeseca.

Projektom će biti obuhvaćene djevojčice i žene s invaliditetom i zaposleni u državnim i lokalnim institucijama (policiji, tužilaštvu, centrima za socijalni rad, Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, Ministarstvu zdravlja), dok će indirektno biti uključene sve osobe s invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori, članovi porodica OSI, OOSI, ženske organizacije, mediji, lokalne samouprave (PG, NK, BA, BP), organi državne uprave, Vlada, društvo u cjelini.

Projektom su planirane sljedeće aktivnosti: kampanja javnog zagovaranja za unapređenje zaštite od nasilja djevojčica i žena s invaliditetom; sastanci s organima i tijelima na nacionalnom i lokalnom nivou; monitoring rada institucija u odnosu na postupanje sa djevojčicama i ženama s invaliditetom žrtvama nasilja (MUP, MPLJMP, MFSS, MZD); besplatno pravno savjetovanje, informisanje i zastupanje za ŽSI, kao i medijska kampanja koja će se sprovoditi kontinuirano.

Projekat se sprovodi u parnerstvu između Autonomnog ženskog centra iz Beograda, Centra za ženska prava iz Podgorice, Fondacije „Udružene žene“ iz Banja Luke, Mreže žena Kosova, Mreže za osnaživanje žena (AWEN) iz Albanije, GADC iz Albanije i Nacionalne mreže protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici (NNVW) iz Sjeverne Makedonije. Realizacija projekta traje tri mjeseca počev od 1. septembra 2021, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 1.495,00 €.

Mreža za mlade Crne Gore (MMCG) povodom obilježavanja prve godišnjice rada u utorak, 14. septembra, s početkom u 11.00 časova organizovaće Panel diskusiju pod nazivom Mladi (ni)jesu prioritet?

Panel diskusija će se održati u velikoj sali Fakulteta za državne i evropske studije (FDES) u Podgorici.

Ovaj događaj ima za cilj da se kroz prizmu mlade osobe, koja je aktivan član zajednice, čuje više informacija o stanju i položaju mladih u Crnoj Gori, problemima i izazovima sa kojima se susrijeće crnogorska omladina, kao i potencijalnim modelima zajedničkog djelovanja na polju omladinske politike.

Na panelu će govoriti aktivni mladi ljudi iz organizacija civilnog društva, političkih partija i medija iz Crne Gore, koji će kroz diskusiju odgovoriti na neka od najznačajnijih pitanja koja se tiču mladih ljudi u Crnoj Gori. 

Tim povodom na panelu će ispred političkih partija govoriti: Andrija Klikovac (Demokratska partija socijalista - DPS), Luka Janković (Socijalistička narodna partija - SNP) i Stefan Vukmanović (Ujedinjena reformska akcija - URA). Medije će predstavljati Vuk Vujisić (PCNEN), dok će ispred civilnog sekora govoriti Nikola Nikolić (Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore - UMHCG) i Irena Marunović (Regionalna kancelarija za saradnju mladih - RYCO).

Podsjećamo da je Mrežu za mlade Crne Gore osnovalo 35 omladinskih organizacija koje rade s mladima i za mlade, kao i savezi i unije mladih, a njena misija je da zastupa prava i interese mladih, kreira i zagovara rješenja za sistemske izazove, povezuje aktere omladinske politike i jača kapacitete članica.

Svi zainteresovani mogu ispratiti događaj uživo na na Fejsbuk stranici MMCG. 

Pripremila: Anđela Miličić