Pljevaljski Klub sjedeće odbojke Set pobjednik je memorijalnog turnira Mirko Ugrčić Trofej Beograda.

Set je u Sportskom centru Slodes, u finalnom meču, pobijedio predstavnika Bosne i Hercegove, ekipu Čelića 2:0 (25:23 i 25:22).

Pljevaljski klub je plasman u finale izborio kao pobjednik grupe, sa dva trijumfa.

Slavio je protiv Feniksa iz Kikinde 2:0 (25:19 i 25:14) i ekipe Tigar 119 iz Banovića 2:0 (25:21 i 25:23).

Turnir u Sportskom centru Slodes okupio je šest ekipa iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Stonoteniseri podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča sa pet medalja završili su nastup na međunarodnom turniru u Burgasu.

Osvojene su četiri srebrne i jedna bronzana medalja.

Srebrni su bili Samra Kojić u spojenim kategorijama 3-5 (osobe u kolicima), Milijana Ćirković u klasi 6, Pjetro Paljušević u klasi 7 i dubl Ćirković i Dejan Bašanović, a bronzani Đuro Krivokapić (6).

Bašanović je bio na korak od medalje i u pojedinačnoj konkurenciji, ali je izgubio meč za treće mjesto u klasi S10.

Turnir u Burgasu okupio je takmičare iz Bugarske, Srbije, Makedonije, Rumunije i Crne Gore.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Golbal reprezentacija Crne Gore plasirala se u polufinale Evropskog prvenstva - B divizije u Linjanu.

Crnogorski golbalistii savladali su u četvrtfinalnom meču selekciju Danske 13:5.

To je treći trijumf izabranika selektora Nikole Čurovića, nakon što su u grupi slavili protiv Francuske 6:4 i Belgije 9:6.

Upisali su i poraze od Švedske 7:3 i Poljske 10:5.

U najboljem izdanju u Linjanu, crnogorski golbalisti potpuno su nadigrali rivala i tokom ciljelog meča bili u vođstvu, koje je iznosilo i devet golova.

Pitanje pobjednika riješili su serijom od 6:0 sa kraja prvog i početkom drugom poluvremena za vođstvo 11:3.

Junak trijumfa bio je Nikola Nikolić, koji je sa sedam golova podsjetio na izdanja kada je bio jedan od najboljih evropskih golgetera.

U strijelce po tri puta upisali su se i Miloš Ranitović i kapiten Marko Nikolić.

Rival u sjutrašnjem polufnalu biće Francuska, koja je u četvrtfinalnom meču iznenadila Grčku 13:5.

Drugi polufinalni par biće poznat nakon duela Poljska - Španija (10.30) i Portugal - Belgija (11.45).

Bolji iz polufinalnih duela izboriće više rang, a mjesta za A diviziju i šampionat u Finskoj ima još samo za osvajača bronzane medalje.

Crna Gora će sjutra igrati za povratak u A diviziju, iz koje je ispala prošle godine, nakon desetog mjesta na šampionatu u Podgorici.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Osobe s invaliditetom u Crnoj Gori se svakodnevno suočavaju sa diskriminacijom, a prisutan je i izostanak napretka u oblasti ostvarivanja njihovih prava, kazala je za Gradski portal izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić. Pristup Vlade prema osobama s invaliditetom sveden je na pitanje socijalne politike, dok postojanje institucionalnog okvira predstavlja samo formalno ispunjavanje obaveze, bez konkretnih rezultata.

Jasno je, kaže Vujačić. da je država najveći diskriminator osoba s invaliditetom

Osobe s invaliditetom često trpe diskriminaciju zbog diskriminatornih odredbi nekih zakona. Položaj osoba s invaliditetom u Crnoj Gori nikada nije bio na zadovoljavajućem nivou, pa nije ni danas. Naprotiv, osobe s invaliditetom su i dalje jedna od najdiskriminisanijih grupa u društvu, a pored diskriminacije u praksi trpe i nasilje, kako kroz aktivne oblike, tako i kroz zanemarivanje i zapostavljanje kao pasivne oblike nasilja, kazala je Vujačić.

Na navedeno, ističe, ukazuju sva relevantna istraživanja kao i njihov svakodnevni rad i djelovanje u praksi.

Posljednjih godina ukazujemo da je u nekim oblastima položaj osoba s invaliditetom i lošiji nego ranije ili se dešava dugoročna stagnacija i izostanak napretka u oblasti prava osoba s invaliditetom. Ovo su i u svojim izvještajima konstatovala sva relevantna međunarodna tijela i institucije, pa nije samo stav UMHCG ili par drugih organizacija, koji se od strane države posmatra kao manje relevantan, nego je gledište i onih koji nezavisno posmatraju procese u Crnoj Gori, ističe Vujačić.

Dokaz za to je, prema njenim riječima, činjenica da u proteklih nekoliko godina nije usvojen nijedan zakon kojim se garantuju prava osoba s invaliditetom, dok su, ističe, neka prethodna zakonska rješenja izmijenjena na način da su do tada garantovana prava ukinuta ili je smanjen njihov obim.

Vujačić naglašava i da je evidentno da su osobe s invaliditetom manje nego ranije zastupljene u procesima donošenja odluka i da ih ima manje u javnoj sferi nego prije pet ili deset godina.

Kada je riječ o poboljšanju položaja osoba s invaliditetom, Vujačić kaže da, iako bi iz državnih struktura vjerovatno tvrdili da su pomaci konstantni i evidentni, to u praksi nije naročito vidljivo.

Međutim, naša i njihova gledišta su suprotna jer su nam različite i pozicije iz kojih dajemo ocjene, ali i kriterijumi kojima ocjenjujemo napredak i nazadovanje. Naime, postojanje zakonodavnog, institucionalnog okvira i drugih mehanizama nije samo po sebi pozitivan pomak, već može biti samo formalno ispunjavanje obaveze. Konkretno, Vlada je donijela Odluku o obrazovanju Savjeta za prava lica sa invaliditetom, bez prethodnih konsultacija i učešća reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom u procesu planiranja i donošenja odluke. Na taj način onemogućen je naš uticaj na sastav i nadležnosti tijela, što je za posljedicu imalo izostanak nekoliko ključnih resora iz članstva u Savjetu, poput Ministarstva finansija, Ministarstva sporta i mladih i Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Nadalje, predsjedavanje je predviđeno za potpredsjednika nadležnog za oblast rada, obrazovanja, zdravstva i socijalnog staranja, umjesto potpredsjednika za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, ističe Vujačić.

Jasno je, kako kaže, da je pristup Vlade prema osobama s invaliditetom sveden na pitanja socijalne politike, umjesto ljudskih prava. Dodatno nijedna inicijativa za usvajanje posebnih zakona, poput zakona o reprezentativnom statusu organizacija osoba s invaliditetom, zakona o znakovnom jeziku kao jeziku u službenoj upotrebi, zakona o faksimilu kao ličnom potpisu osoba s oštećenjem vida i drugih kategorija koje se ne mogu samostalno potpisati nije prihvaćena.

Osobe s invaliditetom su skoro jedina kategorija građanki i građana povodom čijeg statusa nikad nije organizovana posebna plenarna sjednica Skupštine, povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, 3. decembra, kao što je to slučaj sa tzv. Dječjim parlamentom, Ženskim parlamentom i Romskim parlamentom, navodi ona.

Zaključuje da se zakoni ne poštuju u dovoljnoj mjeri, dok se neki konstantno krše bez adekvatne odgovornosti i sankcije za prekršioce.

U tom smislu, dodaje, moglo bi se reći da ima pomaka u oblasti pristupačnosti javnog prostora, informacija i komunikacija za osobe s invaliditetom, ali na drugoj strani, ne treba zaboraviti da je relevantna zakonska odredba na snazi od 2008. To znači da ukoliko država nastavi ovim tempom da primjenjuje zakon trebaće joj još par hiljada godina da se on potpuno ispoštuje u praksi, navodi Vujačić.

Najavljeno je, kako je kazala, da će zbog diskriminacije na biračkom mjestu usljed nepristupačnosti, jedna osoba s invaditetom koja pravo glasa ostvaruje u Budvi pokrenuti postupak za zaštitu od diskriminacije posredstvom advokatskog tima s kojim sarađuje UMHCH. Pritom, dodaje, važno je naglasiti da je riječ o osobi s invaliditetom koja u kontinuitetu trpi diskriminaciju povodom ostvarivanja prava glasa, a zbog nepristupačnosti biračkog mjesta.

Angažujući samo jednog tumača, koji je inače zaposlen u Javnom servisu, RTCG nije u potpunosti ispoštovala zakonsku obavezu da obezbijedi prevod na znakovni jezik prilikom sučeljavanja kandidata na izbornim listama, ističe ona.

Navedeno znači da je tumač tokom emisija iz objektivnih razloga pravio pauze, a koje su, usljed nedostatka drugog tumača, uzrokovale činjenicu da prevod nije bio obezbijeđen tokom trajanja cijele emisije i to tokom trajanja replika, pa je to uticalo i na neravnomjernu zastupljenost prevoda u odnosu na kandidate/kinje na listi, ističe Vujačić.

Najavljuje da će navedeno biti detaljno analizirano, uz preporuke za unaprjeđenje, u okviru Publikacije: Kako omogućiti jednako učešće osoba s invaliditetom u izbornom procesu, koja se finalizuje, a dio je projekta Izborna reforma u fokusu: Vrijeme je! koji realizuju u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT) i Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj (UZOR).

Diskriminacija, kad je riječ o osobama s invaliditetom, predstavlja i činjenje i postupanje i propuštanje postupanja onih koji su dužni preduzeti radnje i aktivnosti da do diskriminacije ne dođe. Pored diskriminacije u praksi, kaže Vujačić, godinama ukazuju da osobe s invaliditetom trpe diskriminaciju i pred zakonom, odnosno zbog diskriminatornih odredbi nekih zakona.

U tom smislu, nediskriminacija je neposredna obaveza da se: prizna jednakost pred zakonom i u primjeni zakona, da se pruži jednaka zaštita i korist od zakona, zabrani diskriminacija i osiguraju razumne adaptacije. Osim posredne diskriminacije osobe s invaliditetom se dakle suočavaju i sa neposrednom diskriminacijom, odnosno uskraćivanjem razumnih adaptacija od strane organa vlasti ili nosilaca ovlašćenja.

Diskriminaciju trpe i porodice osoba s invaliditetom, odnosno članovi porodica po osnovu pripadnosti s osobom s invaliditetom.

Na primjer, roditelji djece s invaliditetom mogu trpjeti diskriminaciju na radnom mjestu ili prilikom zapošljavanja zbog nemogućnosti da ostvare pravo na fleksibilno radno vrijeme ili skraćeno radno vrijeme, odnosno polovinu punog radnog vremena. Majka djeteta s invaliditetom može trpjeti diskriminaciju povodomj toga što je otac napuštio nakon rođenja djeteta s invaliditetom i ne izvršava obavezu izdržavanja (alimentacije). Oba navedena primjera i brojne druge imamo u praksi i suočavamo se s njima u radu, navodi Vujačić.

Dodaje da djevojčice i žene s invaliditetom trpe višestruku i intersekcijsku diskriminaciju kao specifičan oblik, a po osnovu oba lična svojstva pola/roda i invalidnosti. U tom smislu, kaže, djevojčice i žene s invaliditetom se susrijeću sa specifičnim vidovima diskriminacije koje ne trpe muškarci s invaliditetom i koje ne trpe druge kategorije žena, odnosno žene bez invaliditeta.

Navedeno, a imajući u vidu crnogorski kontekst, ukazuje i na to da osobe s invaliditetom u nekim oblastima trpe i sistemsku diskriminaciju jer je ona konstatna i sa nekim oblicima se suočavaju sve osobe s invaliditetom. Primjer za to može upravo biti prethodno navedeni primjer nepristupačnosti, pa navešću primjer u obrazovanju i zapošljavanju zbog nepristupačnosti obrazovnih institucija i radnih mjesta i nemogućnosti izbora obrazovanja i radnog mjesta na jednakoj osnovi s drugima. Sve ovo u praksi predstavlja i specifičan vid diskriminacije koji se ogleda u segregaciji i grupisanju osoba s invaliditetom, zaključuje Vujačić.

Izvor: Gradski.me

Aerodromi Crne Gore organizovali su prvu radionicu u okviru projekta DANOVA NEXT s ciljem procjene potreba i unaprjeđenja usluga koje se pružaju putnicima s invaliditetom i putnicima smanjene pokretljivosti.

Radionici su prisustvovali predstavnici Saveza slijepih Crne Gore, Saveza organizacija gluvih i nadgluvih Crne Gore, Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, NVO Ekvivalent, Saveza Naša inicijativa Podgorica, Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj i NVO Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju.

U direktnom razgovoru sa v.d generalnim direktorom Direktorata za vazdušni saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Dejanom Pižuricom, direktorom Aerodroma Podgorica Draganom Milanovićem i koordinatorkom projekta Jelenom Krklješ, predstavnici ovih organizacija su informisani o nizu postojećih elemenata pristupačnosti za osobe s invaliditetom na crnogorskim aerodromima. Ovo je, takođe, bila prilika da se ACG upoznaju sa izazovima osoba s invaliditetom kada su u ulozi putnika kao i da dobiju sugestije u vezi sa mogućim novim rješenjima kako bi korisničko iskustvo bilo na još višem nivou.

Na radionici je govorila i Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG). Ona je na početku izlaganja navela da je pristupačnost saobraćaja jednako važno pitanje i pravo osoba s invaliditetom, kao i svako drugo pravo i da lično ne pristaje da definiše prioritete u oblasti prava, pa ni pristupačnosti, iako kako je navela, nam se takvo nešto često nameće i postavlja kao pitanje.

Lićno, iz sopstvenog iskustva, mogu da kažem da mi je pasoš omiljeni lični dokument, prema tome vazdušni saobraćaj kao grana saobraćaja je nešto što je sastavni dio mog života jer i poslovno puno putujem. S aspekta pristupačnosti, kako je dodala, aerodrome kao javni objekti imaju obavezu da ispoštuju deset elemenata pristupačnosti koji su definisani za ovu vrstu objekata podzakonskim aktom Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. Iz mog iskustva odmah vam mogu reći da šalteri, odnosno pultovi nijesu pristupačni meni, kao osobi niskog rasta.

Ona je podsjetila sve prisutne da je UMHCG u prethodnom periodu, uz finansijsku podršku Ministarstva saobraćaja i pomorstva, izradilo analizu svih propisa i praksi u oblasti saobraćaja sa Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom, po skali ocjena pristupačno, djelimično pristupačno i nepristupačno, odnosno, kada je zakonodavstvo u pitanju, usklađeno, djelimično usklađeno i neusklađeno. Kako je dodala, sumirajući ukupno grane saobraćaja u odnosu na obim i obuhvat svake od grana zaključak je da je vazdušni saobraćaj najpristupačniji i zakonodavstvo najusklađenije, što ne znači da je u ovoj oblasti sve na zadovvoljavajućem nivou, već je u ostalim granama saobraćaja stanje neadekvatno. Posebno, kako je dodala, imajući u vidu da Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata iz 2008. propisuje obavezu pristupačnosti svih javnih površina i objekata u javnoj upotrebi, a čak je i Zakon iz 2000. imao neku opštu odredbu.

To znači da je više od pola mog života prošlo, a da ni dalje nemamo adekvatnu pristupačnost. Zato nije prihvatljivo da nam neko govori da je stanje bolje nego ranije jer neke osobe s invaliditetom, nažalost, i ne dožive da dostojanstveno ostvaruju pravo na kretanje i pravo na korišćenje javnog prevoza. Priznaćete da u današnjem vremenu nije prihvatljivo da nas unose i iznose iz prevoznih sredstava, dodala je Vujačić.

Nadalje, ona je navela da i tako detaljni standardi pristupačnosti ne obuhvataju jednako sve kategorije osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti, pa su tako standardi skoro potpuno zapostavili i zanemarili osobe s oštećenjem sluha za koje je propisan samo jedan od standarda.

Na kraju zaključila je da osobe s invaliditetom treba posmatrati kao resurs, a ne nikako kao trošak. Jer, ako osobe s invaliditetom na istoj osnovi s drugima putuju i ostvaruju pravo kretanja i druga prava, onda će one biti i potrošaci i time ulagati u budžet države, pa i Crne Gore kao turističke destinacije. Nasuprot tome, ukoliko je saobraćaj nepristupačan onda će svakako biti isključene i izopštene i nalaziti se u nekim restriktivnim okruženjima, pa time biti i trošak, a ne resurs.

Osvrćući se na podatke koje je istakao gospodin Milanović o broju ostvarenih putovanja posredstvom Aerodroma Crne Gore, uz osvrt na podatke o broju putnika s invaliditetom i putnika smanjene pokretljivosti, Vujačić je dodala da su ti podaci i veći od navedenih, u korist osoba s invaliditetom, ali se sve osobe s invaliditetom ne registruju kao putnici koji traže asistenciju ili prioritet u pružanju usluge, što je slučaj i sa njom u toku ove godine. Naglasila je, takođe, da zahtjev za priioritetnim pružanjem usluge ili asistencijom nije nikakvo posebno pravo osoba s invaliditetom ili privilegija i hir već upravo mjera koja treba da doprinese jednakom ostvarivanju prava koja imaju i druge kategorije putnika. 

Osvrćući se na izlaganje gospodina Pižurice, ona je pozvala Ministarstvo da dodatno unaprijedi zakonodavstvo u oblasti vazdušnog saobraćaja, na šta je on uzvratio da su sve sugestije i prijedlozi dobrodošli i da poziva da se i dostave Ministarstvu u narednom periodu.

Opšti cilj projekta DANOVA NEXT je unapređenje pristupačnosti prevoza u Dunavskoj regiji za sve osobe s invaliditetom (oštećenja vida/sluha i smanjena pokretljivost) posredstvom jačanja inovacija i prenosa tehnologija za stvaranje novih, prilagođenih, inovativnih usluga i pružanjem potpuno pristupačnih Digitalnih putnih informacionih usluga (DTIS) kroz uspostavljanje pametne mreže između aerodroma, luka i lokalnog gradskog prevoza.

Projekat, kog sufinansira Evropska unija, počeo je 1. januara 2024. i traje do juna 2026.

Izvor: Aerodromi Crne Gore

Udruženje paraplegičara Cetinje danas slavi 20 godina postojanja. Tim povodom iz ove organizacije sumirali su rezultate rada, ističući da su pomjerili granice u borbi za prava osoba s invaliditetom.

Navode da su posebno ponosni na rezultate u oblasti zapošljavanja.

Zaposlili smo šest osoba sa invaliditetom koje sada veoma uspješno nastavljaju svoj rad kroz NVO Aktivni Centar. Oni su svojim primjerom, zalaganjem i posvećenošću pokazali da je ovaj model potpuno održiv, kazali su iz Udruženja.

Podsjećaju da su osnovali stonoteniski klub OSI Orlov Krš koji je za kratko vrijeme postigao sjajne rezultate.

Osim medalja i nagrada sa takmičenja, takmičari ovog kluba pokazali su na najbolji način kako se promoviše inkluzivno društvo. Našim turnirima jednako se raduju i osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta, istakli su.

Iz Udruženja paraplegičara Cetinje posebno su ponosni na dokumentarni film Mi nijesmo odustale, nemoj ni ti.

U filmu smo na originalan način promovisali pravo žena s invaliditetom u svim oblastima života. Pokazali smo na koji način se treba boriti protiv tabua i predrasuda, kazali su.

Navode da je tokom dvodecenijskog rada Udruženje zagovaralo samostalnost u donošenju odluka, pravo na samostalan izbor, afirmišući model ljudskih prava.

Posebno smo ponosni na činjenicu što je Udruženje paraplegičara Cetinje pokazalo da osobe sa invaliditetom i te kako mogu uspješno da kreiraju događaje u svim oblastima života u Prijestonici Cetinje, saopštili su.

Poručuju da će Udruženje paraplegičara Cetinje uvijek biti oslonac osobama sa invaliditetom u ostvarivanju svojih prava, te da će se boriti za njihov jednak status u društvu.

Izvor: RTV Cetinje

Pripremila: Dajana Vuković

Projekat DANOVA NEXT (Pametna trasnportna mreža za pristupačnost putnicima sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti u Dunavskoj regiji kroz inovativne usluge) odobren je za finansiranje u sklopu programa prekogranične saradnje INTERREG DUNAV 2021-2027, finansiran iz Evropskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) u okviru Evropske teritorijalne saradnje, koji pruža podršku između država Dunavske regije.

Koordinacija programa je povjerena zajedničkim organima (Upravljačko tijelo – MA  i Zajednički sekretarijat – JS),  koji su uspostavljeni u Budimpešti, Mađarska.

Projekat DANOVA NEXT (PROJEKAT BR: DRP0200298) predstavlja nastavak  projekta DANOVA, koji je uspješno realizovan u sklopu programa INTERREG DUNAV 2014-2020.

Opšti cilj projekta DANOVA NEXT je unaprjeđenje pristupačnosti prevoza u Dunavskoj regiji za sve osobe sa invaliditetom (oštećenja vida/sluha i smanjena pokretljivost) posredstvom jačanja inovacija i prenosa tehnologija za stvaranje novih, prilagođenih, inovativnih usluga i pružanjem potpuno pristupačnih Digitalnih putnih informacionih usluga (DTIS) kroz uspostavljanje pametne mreže između aerodroma, luka i lokalnog gradskog prevoza.

Projektni konzorcijum se sastoji od 16 partnera i 2 pridružena partnera: 5 aerodroma (Dubrovnik, Sarajevo, Aerodromi Crne gore, Budimpešta, State Enterprise Chisinau Airport), dvije pomorske luke (Pula i Kotor), tri urbana gradska prijevoza (Opšina Maribor, Javni gradski prijevoz Bratislava i Czech smart city cluster), 3 tehnička partnera (Rumunsko nacionalno udruženje gluvih, Austrijska federacija osoba djelimično i potpuno oštećenog vida i Zajednica osoba sa invaliditetom Hrvatske), tri istraživačka partnera (Univerzitet u Mariboru, Bečki univerzitet ekonomije i poslovanja, Bugarsko udruženje za prenos tehnologija i inovacija – BATTI), kao i dva dva pridružena partnera (Pravobraniteljica za osobe sa invaliditetom Hrvatska i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore).

Projekat je započeo 1. januara 2024. i traje ukupno 30 mjeseci do 30. juna 2026. Uvodni sastanak projekta DANOVA NEXT održan je u Dubrovniku 22. febraura 2024.

Ukupan budžet projekta iznosi 2.622,400 EUR od čega je iznos sufinansiranja bespovratnim sredstvima iz INTERREG DUNAV 2021-2027 programa putem Evropskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) po stopi sufinansiranja od 80% tj. 2.097.920 EUR.

Ukupan budžet Aerodroma Crne Gore na projektu iznosi 175.000,00 EUR (iznos kontribucije 35.000,00 EUR).

Izvor: Aerodromi Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

U okviru programa prekogranične saradnje INTERREG DUNAV 2021-2027, Luka Kotor AD realizuje projekat pod nazivom Pametna transportna mreža za pristupačnost putnika sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti u Dunavskom regionu kroz inovativne usluge (Smart Transport Network for the accessibility of Passengers with disabilities and reduced mobility in the Danube Region through innovative services).

Kako je na okruglom stolu, koji je tim povodom danas održan u Upravnoj zgradi Luke, kazao izvršni direktor, Ljubo Radović, kompanija posljednjih više od deceniju i po pokušava da kroz afirmaciju kruzing industrije prati onaj dio svjetskog trenda kada je turistička privreda u pitanju, na način da kroz najadekvatnije pristupe razvoju kruzing industrije doprinese razvoju cijele zajednice.

Naša očekivanja su da, mimo onoga što je sam poslovni ambijet,  unaprijeđenje i ovog drugog segmenta, a to je pokušaj da afirmišemo sve one vrijednosti koje civilizacijski pripadaju našeg gradu i našoj državi, uz posebno senzibilan odnos prema osobama sa invaliditetom populaciji, odnosno svima onima koji imaju bilo koje poteškoće koje mogu u određenom smislu, kroz projekte i sadržaje koje Luka može da pruži, minimizirane. Povezaću to sa onim što su aktuelnosti toliko veliki broj ljudi koji posjećuje Kotor i situacije u kojima mi nemamo nekih negativnih efekata kada je u pitanju status naše desitnacije, govori o cjelokupnom odnosu i vezi sa tim šta je unaprijeđenje i pokušaj da dostignemo one standarde koje možda imaju neke razvijene destinacije u odnosu na nas, rekao je Radović.

Luka Kotor, ističe menadžerka projekta, Maja Danilović, obezbijedila je svu potrebnu opremu da bi upravna zgrada kompanije bila pristupačna osobama sa invaliditetom (OSI), ali se, kaže, suočava sa problemom održavanja te opreme. Iz tog razloga rampa za osobe sa smanjenom mobilnošću nije u funkciji.

Predstavila je projekat koji se, podvlači, nastavlja na projekat Danova koji je Luka Kotor završila 2022.

Projekat Danova je obuhvatao povećanu mobilnost za osobe sa djelimično ili potpunim oštećenjem vida. Danova next projekat odobren je u januaru ove godine i podrazumijeva implementaciju rješenja za osobe sa smanjenom mobilnošću i oštećenjem sluha. Danube Transnational program, iz čijeg je poziva Danova next, obuhvata promociju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Dunavskoj regiji. Crna Gora, takođe, pripada ovoj regiji, pa smo kroz taj poziv obezbijedili sredstva za ovu temu. Ukupno učestvuje 14 zemalja: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Njemačka, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Ukrajina, navela je ona.

Dodaje da je ukupan budžet cjelokupnog programa preko 274.578.077 eura, od čega je nacionalni doprinos zemalja partnera 42.653.480 eura.

Projekat Danova next podrazumijeva pametnu transportnu mrežu za pristupačnost putnicima sa invaliditetom i smanjenom mobilnosti u Dunavskoj regiji kroz inovativne usluge, u ovom pozivu vodeći partner je Zračna luka Dubrovnik. Ukupno ima 15 partnera među kojima su preduzeća i organizacije koja se bave raznim vidovima saobraćaja, kao i nevladin sektor i asocijacije osoba s invaliditetom.

Dva partnera su iz Crne Gore. Pored Luke Kotor sa nama su na projektu i Aerodromi Crne Gore. Budžet projekta Danova next je 2.622.400 eura, a budžet za našu kompaniju je 150.000 eura, od čega je 30.000 eura doprinos Luke, a 120 hiljada ide iz EU fondova”. Trajanje projekta je do 30. 6. 2026 Vratiću se na ono što smo uradili na prethodnom projektu, s obzirom da smo tek na početku ovog projekta. U pitanju je  oprema koja je implementirana kroz taj poziv, a to je 430 metara taktilnih staza u kontakt zoni od Luke Kotor do prvog autobuskog stajališta ispred glavnog ulaza u Stari grad. To su taktilne trake u unutrašnjem dijelu putničkog terminala Luke Kotor i jedan segment sa obuke naših zaposlenih koje je obavio Savez slijepih Crne Gore, podsjetila je Danilović.

Izvršna direktorica Inicijative mladih sa invaliditetom (I MI) Boke, Miroslava Mima Ivanović,  uključila se onlajn, ukazavši da je zakonom definisano da svi javni prostori, kao i institucije moraju biti pristupačni za osobe s invaliditetom.

Naša država je još 2008. godine usvojila Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata koji je propisao da svi javni objekti moraju biti prilagođeni u roku od pet godina. Taj rok je istekao u avgustu 2013. godine za nesmetan pristup i kretanje osoba sa invaliditetom. Na koji način su ti objekti trebali da se prilagode i koji su to objekti je propisano podzakonskim aktima. Taj pravilnik je aktivan, jer drugi nije donesen, iako je donesen novi Zakon o planiranju prostora. Dakle, svjesni smo da je rok od 2013. probijen odavno, ne samo od Luke Kotor, nego od mnogih javnih ustanova i institucija, što nije dobar primjer privatnim subjektima na koji način treba da obezbijede pristup i kretanje osoba sa invaliditetom, naglasila je ona.

Kotor se, kaže, mora učiniti pristupačnim, jer dolazi sve više turista koji su osobe sa invaliditetom.

Napomenula je pravilo bontona da se prilikom razgovora sa osobama koja su u invalidskim kolicima, sagnete kako bi sa njima ostvarili kontakt očima.

U okviru projekta koji I MI Boke sprovodi do kraja ovog mjeseca, sproveden je, podsjeća, kurs znakovnog jezika u saradnji sa Resursnim centrom Dr Peruta Ivanović za učenike Gimnazije.

Dakle, na našem Jutjub (You tube) kanalu možete pratiti lekcije osnove znakovnog jezika. Vaši zaposleni mogu da se nauče osnovama znakovnog jezika da se pomogne putnicima sa oštećenjme sluha i govora da im pruže osnovne informeacije, kazala je Ivanović.

Da je implementacija znakovnog jezika kroz sistem obrazovanja, ali i obuke zaposlenih u javnim ustanovama, potrebna, ocjenila je pedagoškinja u Resursnom centru Dr Peruta Ivanović Vanesa Manojlović.

Vezano za sam ovaj projekat pomenula bih indukcione petlje. one pojačavaju signal za slušne aparate kod slabočujućih osoba. Ono što je ograničavajuće  jeste da one moraju biti primjenjljive u prostoriji.

Samostalna savjetnica u Direkciji za pomorsku privredu pri Ministarstvu saobraćaja i pomostva, Olivera Stojanović, navodi da je po javnom konkursu u proceduri 14 projekata NVO koji se odnose na pomoć osobama sa invaliditetom.

NVO, kaže, prevashodno moraju biti nosioci projekata, jer one najbolje znaju šta tim osobama treba. U saradnji sa MUP-om i NVO, Ministarstvo, ističe, tokom 2024. sprovodi četiri aktivnosti. Iznijela je i ideju o informisanju putnika o turističkoj destinaciji putem mobilnih telefona.

Recimo na obali postoje svetionici, zašto oni ne bi bili povezani sa pametnim telefonima i putem bluetooth-a davali obavještenje licima sa invaliditetom koja možda ne žele da izađu u grad, žele da ostanu na brodu. Zašto svetionici ne bi pružali informaciju koja je destinacija, gdje se nalazi, šta je to karakrteristično. Svaka pozicija ima svoju priču u ovom dijelu zaliva, konstatovala je Stojanović.

Jasmina Koleb iz agencije Boka adrijatik govorila je o situaciji iz 2012, kada su imali zahtjev vlasnika jahte za najmom invalidskih kolica za lice sa ograničenom mobilnošću, a koji su, ističe, jedva realizovali.

Maja Danilović je naglasila da bi nabavka desetak invalidskih kolica za putnike sa brodova trebala upravo da bude jedna od nabavki Luke kroz ovaj projekat.

Svoje iskustvo kretanja u invalidskim kolicima centrom Kotora prenio je Admir Skenderi iz Budve.

Za ovo malo što sam za sada vidio što se tiče invalidskih kolica ne bih rekao da je Kotor najpristuipačniji grad u Crnoj Gori. Sve su rupe, tako da je neprijatno i nesigurno da se krećem, kazao je Skenderi.

Obratile su se i Tatjana Rajić iz NVO Expeditio, Nikoleta Đukanović konsultantkinja na projektu, Vesna Balandžić načelnica Komunalne policije Opštine Kotor, a u ime Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor prisustvovala je Dijana Đurašković.

Izvor: Radio Kotor

Pripremila: Dajana Vuković

Golbal reprezentacija doputovala je u Linjano gdje u četvrtak počinje borbu za povratak u A diviziju. Kapiten Marko Nikolić kazao je da je plasman među tri najbolje selekcije i povratak u A diviziju glavni ciljna šampionatu.

Crnogorski golbalisti šampionat će početi duelom sa Švedskom, u četvrtak u 11 sati i 45 minuta.

U B grupi, osim te dvije selekcije, igraće još Belgija, Poljska i Francuska.

Rivali u A grupi biće Grčka, Danska, Portugal, Španija i Italija.

Po četiri najbolje selekcije iz obje grupe izboriće plasman u četvrtfinale, a u A diviziji naredne godine takmičiće se tri najbolje sa šampionata u Linjanu.

Nikolić je kazao da crnogorska reprezentacija ne bježi od odgovornosti i želi ekspresni povratak u društvo najboljih.

Želimo da se vratimo u A diviziju, gdje nam je objektivno i mjesto. Među favoritima smo i to nas dodatno motiviše da pružimo maksimum i ispunimo cilj, rekao je Nikolić Agenciji MINA.

On smatra da su im najveći konkurenti na tom putu selekcije Belgije, Poljske i Grčke.

Belgija i Grčka su prošle godine igrale A diviziju i to govori najbolje o njihovom kvalitetu i opravdanosti ambicija da se ponovo vrate. Poljska ima mladu reprezentaciju, veliki potencijal i svakako je jedan od favorita. Po meni, imaju više šansi za plasman u A diviziju od Belgije i Grčke, rekao je Nikolić.

Crnogorski golbal u Linjanu predstavljaće Marko i Nikola Nikolić, Miloš Ranitović, Goran Macanović i Velizar Obradović, a predvodiće ih selektor Nikola Čurović i njegov pomoćnik Branislav Bulatović.

Crnogorska reprezentacija u B diviziju preselila se prošle godine, nakon desetog mjesta na šampionatu u Podgorici.

Put ka najboljim evropskim selekcijama započela je 2017. iz moldavskog Kišinjeva, iz C divizije, gdje je izboreno finale i viši rang.

Slabije izdanje, godinu kasnije na EP B divizije u Poljskom Horzovu, koštao je osmog mjesta i ponovog povratka u najniži rang takmičenja – C diviziju.

Ekspresan povratak u B diviziju uslijedio je 2019. u Italijanskoj Lakvili, kada je izboreno još jedno finale.

Slijedi finski Lahti 2021, u koji je crnogorska reprezentacija otputovala sa svega četiri igrača. Činilo se nemoguće, a napravljen je istorijski podvig i izboreno još jedno finale i A divizija.

Najjače evropske reprezentacije čekale su ih pet mjeseci kasnije, u turskom Samsunu, gdje je potvrđen kvalitet i osvajanjem sedmog mjesta izboren opstanak.

Prošlogodišnji šampionat i visoke ambicije, nakon ubjedljivog starta protiv Ukrajine, poremetila je povreda Nikole Nikolića, pa je izostao opstanak.

Linjano je prva prilika za povratak u društvo najboljih.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Grupa od 40 nevladinih organizacija (NVO) dostavila je danas svim poslaničkim klubovima predloge amandmana na Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama i Zakon o nacionalnom javnom emiteru-javnom medijskom servisu Crne Gore.

Saopštenje ispred grupe NVO dostavila je NVO Media centar.

Kako su kazali, cilj dostavljenih predloga je doprinos usvajanju kvalitetnijih medijskih zakona koji svojim odredbama stvaraju preduslove za unaprjeđenje samostalnosti rada javnog medijskog servisa RTCG i Agencije za audiovizulene medijske usluge (AVM).

Iz grupe NVO su poručili da se predložene izmjene u Zakonu o AVM uslugama odnose se na povećanje sopstvene produkcije Radija Crne Gore i Televizije Crne Gore.

Umjesto predloženih 20 odsto sopstvene produkcije radijskog javnog emitera predlažemo da se poveća na 40 odsto, dok umjesto predloženih svega 30 odsto sopstvene produkcije TVCG predlažemo da se minimum poveća na 60 odsto. Razlog povećanja produkcije RTCG je u činjenici da sa 20 miliona eura izdvajanja iz budžeta ovaj javni servis mora proizvoditi mnogo više sadržaja nego što je to slučaj sada. Jedino se na taj način (zakonskim povećanjem obima sopstvene proizvodnje) može doći do zadovoljenja potreba građana da dobiju potrebne sadržaje u raznim oblastima (dječji program, kultura, obrazovanje, nauka…). Takođe, predloženo je da se izbor upravljačkih organa Agencije za AVM usluge sprovede neposredno nakon usvajanja zakona. Ukoliko je cilj izmjena zakona profesionalizacija ove instutcije onda nije potrebno čekati dvije-tri godine da istekne mandate postojećem Savjetu i direktoru već odmah promijeniti nove procedure, navodi se u saopštenju.

U vezi sa Zakonom o nacionalnom javnom emiteru-javnom medijskom servisu Crne Gore, grupa NVO predlaže ponovno uvođenje zabrana oglašavanja i telešopinga na programima TVCG u periodu od 20 do 22 časa.

Ovo rješenje je usvojila radna grupa za izradu medijskih zakona (a koje postoji i u važećem zakonu) smatrajući da su prihodi od marketinga za TVCG u ovom terminu zanemarljivi u odnosu na ukupne prihode iz budžeta koje ostvaruje (u ovom trenutku oko 20 miliona eura) dok sa druge strane komercijalni mediji, čiji su ukupni godišnji budžeti manji od RTCG, mogu imati značajan izvor prihoda, dodaju.

Ističu da je rješenje koje predlažu važno prihvatiti tim prije jer se Zakonom o AVM uslugama povećava minimum sopstvene produkcije komercijalnih TV emitera na 25 odsto, pa bi položaj komercijalnih emitera, kažu, bio dvostruko pogoršan ukoliko bi TVCG dobila mogućnost da koristi marketing prostor u terminu od 20 do 22 časa.

Mnogi poznati javni medijski servisi imaju zabranu emitovanja marketinga u periodu od 20h do 22h a neki imaju i potpunu zabranu reklamiranja kao npr. BBC. Takođe, na javnom medijskom servisu u Švedskoj, kao i Njemačkoj je reklamiranje zabranjeno poslije 20h, radnim danima i tokom praznika. Ista situacija je i u Holandiji i Francuskoj. Prilikom utvrđivanja javne politike treba da se vodi računa o iznalaženju optimalnih mjera koje će dovesti do povećanja produkcije komercijalnih medija u cilju kvalitetnijeg informisanja javnosti ali i sa druge strane koje će omogućiti fer uslove na tržištu, navodi se u saopštenju.

Takođe, grupa NVO predlaže povećanje broja članova Savjeta sa devet na 11, kako je to dogovorila radna grupa za izradu medijskih zakona.

Savjet RTCG imao je 11 članova od 2002. godine nakon donošenja prvog modernog evropskog zakona o medijskom javnom servisu. Broj članova/ica Savjeta treba posmatrati u svjetlu uloge ovog tijela koje osim upravljačke ima i funkciju zastupanja što šireg opsega interesa različitih segmenata zajednice koji svojim sugestijama treba da doprinesu kvalitetnijem programskom sadržaju. Takođe, u sastav Savjeta predloženo je uključivanje predstavnika Advokatske komore koji treba ovom tijelu da donese neophodno znanje u oblasti prava kako bi se smanjile nezakonitosti u radu. Da je u Savjetu više bila zastupljena pravna struka, moguće da aktuelni Savjet ne bi donio nezakonite odluke prilikom imenovanja generalnog direktora RTCG, piše u saopštenju.

Grupa NVO, takođe, je predložila da se pooštre kriterijumi za izbor članova Savjeta, generalnog direktora i direktora organizacionih jednica sa pet na 10 godina radnog iskustva sa VII1 stepenom kvalifikacije.

Novi Zakon treba da doprinese većoj profesionalizaciji RTCG i ispunjenju zakonom propisanih ciljeva. Nije logično da se do boljeg upravljanja u RTCG može doći ukoliko se u Savjet i za generalnog direktora imenuju ljudi koji imaju manje radno iskustvo. Upravo obrnuto, veća je vjerovatnoća da će osobe sa više profesionalnog iskustva, sa propisanim VII1 stepenom kvalifikacije, doprinijeti odgovornijem donošenju odluka nego osobe sa manjim profesionalnim iskustvom. Do većeg kvaliteta u radu institucija se ne dolazi ublažavanjem kriterijuma nego upravo pooštravanjem. U važećem Zakonu propisano je da generalni direktor treba da ima VII1 stepen kavlifikacije i najmanje 10 godina radnog iskustva. Nije cilj izbora generalnog direktora RTCG da se prijavi što veći broj kandidata nego da se izabere osoba sa što većim profesionalnim iskustvom jer je to način da se dođe do većeg kvaliteta u radu javnog medijskog servisa. Ako bi bio cilj da se prijavi što veći broj kandidata za poziciju generalnog direktora, onda je najbolje da se uklone svi kriterijumi i da se dozvoli svim poslovno sposobnim građanima da konkurišu za ovo radno mjesto, ističe se u saopštenju.

Grupa NVO traži da se neposredno nakon usvajanja zakona sprovede postupak izbora novog Savjeta RTCG sa većim brojem članova i novog generalnog direktora RTCG, zaključuje se.

Podnosioci predloga su:

Media centar, Goran Đurović

Sindikat medija Crne Gore, Radomir Kračković

Unija slobodnih sindikata Crne Gore, Srđa Keković

Centar za istraživačko novinarstvo CIN-CG, Milka Tadić Mijović

Akcija za ljudska parava, Tea Gorjanc Prelević

Institut za medije Crne Gore, Olivera Nikolić

NVO Juventas, Ivana Vujović

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević

Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG), Marina Vijačić

NVO Prima, Aida Perović,

Asocijacija SPEKTRA, Jovan Ulićević

Centar za monitoring i istraživanja (CeMI), Zlatko Vujović

Savez za jednaka prava LGBTI osoba ERA, Danijel Kalezić

Crnogorski ženski lobi, Aida Petrović

Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Staša Baštrica

Društvo crnogorskih izdavača, Vladimir Vojinović

Centar za ženska prava (CŽK), Maja Raičević

Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Zorana Marković

Unija mladih preduzetnika Crne Gore, Uroš Bulatović

Crnogorski PEN centar, Milan Marković

NVO NADA-Herceg Novi, Marina Vuksanović

NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju - Podgorica

NVO Udruženje za afirmaciju i podršku mladima - Podgorica

NVO Udruženje za podršku djeci sa teškoćama u razvoju i njihovim porodicama Crne Gore - Podgorica

NVO Vuča - Berane

NVO Vunov lom – Berane

Nevladina fondacija - "PomoĆ - akcija za sjever CG", Andrijevica

NVO " Stečajci u Crnoj Gori", Berane

NVO SOS telefon za zene i djecu zrtve nasilja Bijelo Polje

NVO Manifest

Bjelopoljski savez Nevladinih organizacija

NVO Evropski omladinski centar Crne Gore

NVO Agro centar

NVO Bjelopoljski demokratski centar

Udruženje za zaštitu prava radnika i nezaposlenih lica Opštine Bijelo Polje

NVO E-Roma

Udruženje Roma Novi put

NVO Demokratski progres

NVO Zelena akcija

NVO Ekološko društvo, Breznica

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković