Kolašin planira da zavede red, jer se procjenjuje da će se potražnja za parking prostorom u narednom periodu udvostručiti. Planirano i osnivanje parking servisa.

Nacrtom odluke o parkiralištima, koji je trenutno na javnoj raspravi, u Kolašinu se pripremaju za konačno uspostavljanje parking servisa, to jest parkirališta na kojima će biti naplaćivana ta usluga.

Predloženi su načini i uslovi prema kojima će biti uređeno održavanje javnih prostora za parkiranje na teritoriji opštine, pružanje komunalne usluge, te prava i vršioca i korisnika usluga.

Ta usluga do sada nije bila naplaćivana, to jest, nije postojao parking servis. Iz lokalne uprave najavljuju da će posebnim elaboratom biti utvrđene zone, dozvoljeno vrijeme parkiranja, kategorija vozila koja se mogu parkirati i način plaćanja naknade za javna parkirališta. Između ostalog, nacrtom odluke precizirano je da je organ nadležan za poslove saobraćaja dužan je da na javnom parkiralištu odredi najmanje pet odsto parking mjesta za vozila osoba s invaliditetom.

Kolašin već odavno, a u poslednje vrijeme naročito, ima velike teškoće sa parking prostorom. Kako je ranije ocijenjeno iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine, potražnja za parking prostorom u narednom periodu u Kolašinu će se udvostručiti. Takvo stanje očekuje se s obzirom na povećanje broja vozila, turista, posjetilaca i broja novoizgrađenih stambenih jedinica i turističkih objekata visoke kategorije. Taj problem je učinilo složenijim otvaranje dionice auto-puta, kao i regionalnog puta ka Beranama.

Lokalna vlast je još u februaru najavila uspostavljanje parking zone i naplata parkiranja. Kako je tada kazao predsjednik Opštine Petko Bakić, u toku je izrada Studije regulacije saobraćaja i raspoloživih parking mjesta.

Kako je Kolašin trenutno možda i jedini grad u Crnoj Gori koji nema naplatu parking mjesta, u praksi često imamo zloupotrebu parking prostora od lokalnog stanovništva. Kako bi uveli red u užem gradskom jezgru, ali i omogućili turistima da lakše dođu do parking mjesta, u planu je uvođenje parking zona i naplata parkiranja, najavio je tada Bakić.

Iz Opštine su još prije dvije i po godine najavljivali izradu Strategije unapređenja bezbjednosti saobraćaja. Strategijom je trebalo da se odgovori na savremene izazove u oblasti parkirne politike i bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i pristupi usklađivanju projekta regulacije saobraćaja kroz grad, kao i da određeni prostori za saobraćaj pretrpe značajne izmjene.

Sistemskom parkirnom politikom će se promovisati kontrolisano parkiranje u cilju rasterećenja centra grada od automobila. Opština će sprovesti obilježavanje i naplatu parking mjesta, pri čemu će tarife za parkiranje biti utvrđene na način da vremenskim ograničenjima i iznosom podstaknu kratkotrajno, a destimulišu dugotrajno zadržavanje automobila u centru grada, neka su od još neispunjenih obećanja iz 2021. godine.

Obećano je i da će u cilju rasterećenja saobraćaja prema skijalištu, Opština opremiti lokaciju po sistemu P+R (park and ride). To bi omogućilo posjetiocima skijališta da svoje putničke automobile parkiraju na ulazu u grad i do skijališta putuju autobusom. Ranije je najavljivana izgradnja gradskih garaža - podzemne ili nadzemne.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Koks (Cox) je naučila da upravlja avionom koristeći svoja stopala tamo gdje drugi piloti koriste svoje ruke. Danas studentima čikaškog instituta AeroStar Avion redovno predaje o avionu koji bi mogao biti prvi avion na svijetu kojim se upravlja nogom.

Rođena je 2. februara 1983. godine, a pored činjenice da je prva licencirana pilotkinja bez ruku na svijetu, ona je i prvi crni pojas bez ruku u američkoj tekvondo asocijaciji.

Kad bi imala izbor imati ruke ili ne, pilotkinja Džesika Koks (Jessica Cox) kaže da bi se odlučila (opet) živjeti bez ruku.

ŽIVI ŽIVOT BEZ GRANICA

Ne bih željela imati ruke upravo zbog ljudi koje sam zbog toga upoznala i iskustava koje sam mogla da doživim, rekla je Koks.

Nazvan nemogućim avionom, letio bi pomoću kontrolne table ugrađene u pod kako bi se pilotima omogućilo da lete koristeći samo noge. Avion, koji se očekuje da bude gotov 2025. gradi tim volontera sa Udruženjem eksperimentalnih aviona u Toms Riveru, koji se nadaju da će se Džesikin san ostvariti.

Iako je Koks mogla koristiti protetske ruke, kaže da se nikada nije osjećala povezanom s njima i da je prestala da ih koristi sa 14 godina. Umjesto toga, naučila je koristiti stopala za obavljanje svih svojih svakodnevnih zadataka.

Kad je naučila koristiti stopala, to je dovelo do postizanja mnogih ciljeva, uključujući vožnju automobila i sticanje crnog pojasa u tekvondu. Letjenje je bio još jedan cilj.

-Jako sam se bojala letjenja i željela sam da savladam svoj strah, rekla je.

Golkast (GoalCast) je o njoj napravio reportažu. Kaže da je prva reakcija ljudi kad čuju čime se bavi i šta radi čuđenje, kao da je to nešto nemoguće.

PUNO PITANJA

Kada je odlučila učiti za pilota, Koks je rekla kako joj niko nije rekao ne, ali bilo je ljudi koji su se pitali hoće li moći sama letjeti.

Aviozajednica bila je vrlo gostoljubiva, nije bilo nikakvog odbijanja, ali bilo je puno pitanja. Bilo je ljudi koji su se pitali hoću li moći letjeti sama, a to je bilo obeshrabrujuće, rekla je tada.

Koks je rekla da joj je susret s drugim pilotima s invaliditetom dalo motiv za nastavak obuke. Ona leti od 2008. godine i lako može upravljati avionom sa standardnim ručnim komandama, ali joj je san upravljati avionom, prilagođenim za nju.

Znate li kako je poseban osjećaj imati nešto napravljeno samo za vas? Ovaj svijet nije uvijek prilagođen osobama s invaliditetom, kaže.

INVALIDITET NE ZNAČI NESPOSOBNOST

Stava je da invaliditet ne znači nesposobnost i to poručuje i studentima.

Neki studenti su mogli sudjelovati u simulaciji koja im je omogućila da upravljaju avionom koristeći model ploče za upravljanje putem nogu.

Ovo je revolucionarno, rekla je osnivačica i izvršna direktorica AeroStara Tammera Holmes (Tammera Holmes).

Holmes je rekla da je stvorila AeroStar, koji održava nastavu na koledžu Olive - Harvey, kako bi mladima iz zajednica u nepovoljnom položaju pružila priliku da istraže karijere u avio saobraćaju i inženjerstvu.

Dopuštanje studentima da vide ljude poput Koks kako rade ono što se nekada smatralo nemogućim daje im do znanja da mogu postići vlastite ciljeve, kaže Holmes.

Koks je stava da planirani avion ima potencijal uticati na mnoge ljude i da bi mogao učiniti svijet dostupnijim osobama s invaliditetom.

Izvor: Oslobođenje

Pripremila: Dajana Vuković

Greške. Šta su greške? Ako ih roditelji doživljavaju kao razlog za optuživanje, kažnjavanje djeteta, omalovažavanje stvoriće jako lošu podlogu za njegov dalji razvoj.

Greške ne služe da bismo djetetu pretili niti ga uslovljavali ili, mnogo gore, svesno izazivali osjećaj krivice. Ako je pogrešilo, znači da se upustilo u nešto za njega novo i  nepoznato a taj pokušaj treba podržati i ohrabriti. U suprotnom, isti ti roditelji sutra će se ljutiti istom tom djetetu (koje će biti veliko) što ne želi da upiše fakultet, ne želi da izađe iz lošeg braka, ne želi da napusti loš posao i potraži bolji. A ono neće smeti, jer je u ranom detinjstvu korak u nepoznato poistovećivalo sa greškom i osećajem krivice. Ovako destruktivan koncept duboko se usadi u čovekovu podsvest da, čak i kad ne bude roditelja koji kritikuju i osuđuju, odrastao čovjek to radi sam sebi. Crta svoje granice i biva preplavljen strahom svaki put kada bi se našao pred bilo kojom novinom, teško se odlučuje na promene, a anksioznost postaje sve češći gost.

Dete greši. Pogrešiće i više puta. Ali, što više greši biće bliže istini. Greška je ništa drugo nego li korak bliže ka ispravnom tj. željenom. Ako se kao roditelji pravilno pozicionirate u takvim trenucima, velika je verovatnoća da će vam dete mnogo brže napredovati, graditi svoje samopouzdanje na zdravim temeljima, a vas doživljavati kao dobronamerne, pune ljubavi i topline.

Da li ćete grešku djeteta iskoristiti kao svoj izduvni ventil ili mogućnost njegovog zdravog napredovanja, zavisi od izbora: da li je greška vaša slabost, ili njegova potencijalna snaga? Iskoristite je kao mesto sa koga ćete mu omogućiti da jasnije vidi cilj, a ne mesto gde ćete ga nehotice ukopati i emotivno osakatiti. Neka greška bude u funkciji detetovog/učenikovog napredovanja, a ne stagniranja ili nazadovanja.

Izvor: Zelena Učionica

Pripremila: Dajana Vuković

U okviru Projekta U kontaktu (In touch) UMHCG sa partnerima je objavilo Didaktički priručnik za inkluzivne neformalne obrazovne aktivnosti za mlade sa i bez invaliditeta. Ovaj sveobuhvatni Priručnik napravljen je s ciljem da neformalne obrazovne aktivnosti učini inkluzivnijim i pristupačnijim svima, bez obrzira na vrstu invalidnosti. Osim toga, izada Priručnika ima za cilj osnaživanje fasilitatora/ki i edukatora/ki da stvore prostore u kojima svako može učestvovati na ravnopravan način, davajući im praktične metode rada.

U okviru Priručnika, možete pronaći:

- Istraživanja i dobre prakse: Uvid iz nacionalnih istraživanja i istraživanja širom Evropske Unije o pristupačnim aktivnostima neformalnog obrazovanja, naglašavajući najbolje prakse za podršku inkluzivnosti.

- Mreža aktivnosti: Strukturirana mreža pruža pregled svake aktivnosti, što olakšava navigaciju i odabir odgovarajućeg sadržaja.

- Detaljni pregledi sesija: Aktivnosti testirane tokom našeg međunarodnog Seminara uključuju nacrte sesija, savjete za fasilitatore/ke i uputstva za prilagođavanje sesija unutrašnjem i/ili spoljašnjem okruženju. Svaka aktivnost, takođe, uključuje prilagođavanje pristupačnosti za različite vrste invalidnosti.

- Informacije o projektu i partnerima: Kroz Priručnik ćete saznati više o viziji projekta i doprinosima naših posvećenih partnera.

- Resursi i reference: Uključena je opsežna lista resursa i referenci za dalje čitanje i podršku u sprovođenju ovih aktivnosti.

Priručnik možete pronaći i preuzeti na ovom LINKU.

Pratite sajt intouchproject.eu za više infromacija i aktivnosti!

Projekat se realizuje u okviru ERASMUS+ programa, kroz finansijsku podršku Evropske edukativne i kulturne izvršne agencije (European Education and Culture Executive Agency (EACEA)) delagirane od strane Evropske komisije.

Udruženje Art 365 objavilo je poziv za prijave mladih, studenata umjetničkih fakulteta i srednjoškolaca za učešće u projektu All Inclusive inkluzivna filmska akcija, edukativnom i umjetničkom programu koji povezuje mlade ljude sa i bez invaliditeta kroz filmsku produkciju.

All Inclusive je osmišljen kao platforma koja pruža podršku osobama s invaliditetom i mladima kroz mentorske radionice i edukativne module u oblasti filmske produkcije.

Tokom trajanja projekta, učesnici će imati priliku da razvijaju vještine od ideje do snimanja, režije i montaže kratkih filmova, a uz podršku iskusnih mentora iz filmske industrije.

Edukativni moduli i radionice biće održani u decembru 2024. u tri grada: Žabljaku, Podgorici i Ulcinju.

Snimanje filmova u okviru projekta realizovaće se tokom edukativnog programa, dok je postprodukcija planirana u prvom kvartalu 2025.

Razvijajte kreativne i profesionalne vještine u okviru inkluzivnog i podržavajućeg okruženja i pridružite se projektu koji doprinosi jačanju kapaciteta osoba s invaliditetom u Crnoj Gori.

All Inclusive projekat realizuje Art 365, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.

Izvor: Borba

Pripremila: Dajana Vuković

Kadić je rekao da je počela realizacija ugovora koji su potpisali Fond za zdravstvene osiguranje Crne Gore i Institut za onkologiju Vojvodine.

Minulih dana, prvi pacijenti upućeni su na PET-CT diagnostiku u Sremsku Kamenicu, kazao je emisiji Link na Radiju Crne Gore direktor Fonda dr Vuk Kadić.

To su, pojasnio je on, tri pacijenta koje su čekala da krene ova saradnja.

Evo očekujemo da će u toku sljedeće nedelje to biti sad redovno i da će jedanput nedeljno najmanjei naši pacijenti ići u Sremsku Kamenicu, istakao je Kadić.

Najavio je još jednu povoljnost za pacijente. Djeci sa bronhijalnom astmom od 1. januara sljedeće godine biće proširena prava kada je riječ o rehabilitaciji u Institutu u Igalu.

Svake godine do 15 godine imaju pravo na 21 dan da provedu na rehabilitaciju u Institutu Simo Miloševiću u Igalu. Do sada je to bilo jedan put od 3. do 7. godine i jedan put od 7. do 15. godine.

Od 1. januara važi će brojne novine i za druge pacijente koji se upućuju na rehabilitaciju u Igalu.

Na primjer, oboljeli od reumatoidnog artritisa do sada su mogli svake treće godine da koriste rehabilitaciju. Sada će moći svake druge godine. Pacijenti sa spinalom i mišićnom atrofijom će sada moći svake godine doživotno da koriste rehabilitaciju. Pacijenti posle moždanog udara su ranije mogli samo u prvih šest mjeseci posle moždanog udara da koriste rehabilitaciju sada će moći i još godinu dana posle. Pacijenti sa cerebralnom paralizom će, takođe, moći svake godine do osamnaeste godine, precizirao je Kadić.

Kada je riječ o zahtjevu specijalizanata za povećanje naknada za odvojni život u drugoj državi sa 333 na 600 eura, Kadić ističe da u Fondu to podržavaju.

Mi smo od 2025. godine spremni da svim ljekarima koji odlaze na specijalizaciju uplatimo duplo veću cifru, ali to nije u ovom trenutku naša nadležnost. Mora se promijeniti granski kolektivni ugovor, pojasnio je on.

Da bi se specijalizantima iz drugih gradova koji stažiraju u Kliničkom centru Crne Gore povećale naknade od 108 eura za odvojni život, mora se mijenjati uredba Ministarstva finansija koja se tiče svih zaposlenih u javnom sektoru, objasnio je dr Kadić.

Izvor: Medical

Pripremila: Dajana Vuković

Džud je jedanaestogodišnji  nevjerovatno talentovani dječak s autizmom koji će možda postati novi Mocart.

Njegov talenat privukao je pažnju štimera klavira koji ga je iznenadio nevjerovatnim poklonom - koncertnim klavirom.

Izvor: BBC na srpskom

Pripremila: Dajana Vuković

Osobe s invaliditetom se konstantno suočavaju sa zloupotrebom parking mjesta koja su predviđena za njih, a sa takvim problemom juče se, kod Aerodroma Podgorica, susreo i čitalac portala Adria.

Kako se vidi na fotografiji koja je dostavljena, mjesta koja bi trebalo da olakšaju pristup onima kojima je to zaista potrebno – zauzela su taksi vozila.

Nisam imao gdje da se parkiram, požalio se čitalac, ukazujući na učestalo bahaćenje vozača, kršenje zakona.

Izvor: Adria

Pripremila: Dajana Vuković

Iz Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije saopštili su da još nije jasno precizirana cijena usluge dnevnog boravka za odrasle i starije s invaliditetom.

Prema članu 158 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, sredstva za uslugu dnevnog boravka u ustanovama za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u potpunosti obezbjeđuju država i lokalna samouprava. Ova zakonska odredba znači da je usluga dnevnog boravka za djecu i mlade besplatna, bez obaveze njihovog učešća u troškovima, ističu iz Ministarstva.

Dodaju da za odrasle i starije osobe sa invaliditetom, Ministarstvo je donijelo rješenje o učešću države u troškovima usluge dnevni boravak za odraslo i staro lice sa invaliditetom koji se finansira iz budžeta opštine, u iznosu od 1,81 eura po satu po korisniku. Ova mjera omogućava održivost dnevnih boravaka za odrasla i starija lica sa invaliditetom u lokalnim zajednicama.

Ističu da s obzirom na to da još uvijek nije jasno precizirana cijena usluge dnevnog boravka za odrasle i starije sa invaliditetom, čiji su osnivači lokalne samouprave, korisnici ove usluge u ovom trenutku ne mogu učestvovati u troškovima.

Ovim putem apelujemo na sve korisnike i njihove porodice da se za dodatne informacije obrate nadležnim centrima za socijalni rad kako bi dobili adekvatna pojašnjenja u vezi sa ovom uslugom. Ministarstvo će i u narednom periodu nastaviti da donosi mjere koje unaprjeđuju zaštitu korisnika i omogućavaju njihovo potpuno uključivanje u društvo. Naš cilj je da obezbijedimo svim korisnicima jednak pristup uslugama i adekvatnu podršku, čime doprinosimo njihovom ravnopravnom učešću u društvenom životu i poboljšanju kvaliteta života. U tom smislu, Ministarstvo ostaje posvećeno kontinuiranom praćenju potreba ovih kategorija, kao i kreiranju politika koje olakšavaju njihovu integraciju i osnaživanje u zajednici, zaključuju u saopštenju.

Izvor: Dan

Pripremila: Dajana Vuković

Najugroženije grupe u društvu, uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom, LGBTIQ osobe, i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje, stoji u godišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru.

Zabrinjava nasilje nad djecom, ženama, a osobe s invaliditetom i dalje ne mogu da ostvare svoja prava, stoji u dokumentu EK.

EK konstatuje da je Crna Gora lani donijela Nacionalni plan za sprovođenje Istanbulske konvencije za period 2023. do 2027. godine, da su usvojene i izmjene Krivičnog zakonika i seksualno uznemiravanje i nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici definisani kao nova krivična djela, ali i da nisu donijete izmjene, pored ostalog, u odnosu na femicid.

Od 2017. godine, 17 žena u Crnoj Gori izgubilo je život od intimnih partnera i srodnika, dok je najmlađa žrtva femicida imala samo 18 godina, saopšteno je danas na konferenciji Rodno zasnovano nasilje i pravda, koju su organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT).

U poglavlju o nasilju u porodici, EK navodi da još nisu uspostavljeni i centri za krizne slučajeve u vezi sa silovanjem i/ili upućivanje žrtava seksualnog nasilja, da nedostaju i odgovarajuća sredstva za pružanje psihosocijalne podrške djeci koja su pogođena nasiljem.

Zaštitne mjere moraju biti dostupne za hitnu zaštitu svih žrtava porodičnog nasilja, kao i pristup besplatnoj pravnoj pomoći za sve žrtve, navode iz EK. Dodaje se i da moraju da postoje aktivne mjere da se žrtve nasilja informišu o tim pravima.

U pogledu kaznene politike, u izvještaju stoji da su u 2023. među izrečenim prekršajnim kaznama najčešće bile novčane (29%), a da je 20 odsto prijava završeno oslobađanjem od optužbi.

Kazne zatvora izrečene su u samo oko 10 odsto svih slučajeva, zabrane prilaska u 18 odsto, a iseljenja počinilaca iz stana u samo osam odsto završenih postupaka. Dostupne hitne mjere za zaštitu žrtava tokom trajanja postupka rijetko se koristi. Čak 80 odsto prekršajnih postupaka traje do šest mjeseci, navodi se u dokumentu.

EK konstatuje da su zakonodavni i institucionalni okvir uglavnom usklađeni sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim instrumentima za ljudska prava, ali da izazovi i dalje postoje u efikasnoj primjeni zakonskog i institucionalnog okvira:

Zbog slabog okvira odgovornosti, neadekvatnih i nedovoljnih kapaciteta, nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja, kao i nedostatka kvaliteta za postojeće zakone, strategije i akcione planove, piše u dokumentu.

Nasilje nad djecom ozbiljan problem

EK konstatuje da se Savjet za prava djeteta nije redovno sastajao u prošloj godini, da je novi sastav Savjeta, kojim predsjedava potpredsjednik vlade za demografiju i mlade, od decembra 2023. održao samo tri tematske sesije.

Dodaje se i da je izmjenama Krivičnog zakonika definicija djeteta usklađena sa preporukama Komiteta za prava djeteta UN, da je značajno pooštrena kaznena politika u vezi sa seksualnim zlostavljanjem djece i uvedene posebne mjere nadzora za počinioce nakon izlaska iz zatvora. Ipak, dodaje se da nasilje nad djecom ostaje ozbiljan problem.

U avgustu, Crna Gora je uspostavila registar pedofila sa trenutno 98 registrovanih pojedinaca. Pristup pravdi za djecu, posebno iz osetljivih grupa, i dalje treba unaprijediti, ocijenila je EK.

Ocijenjeno je da se postupci po mjeri djeteta sporadično sprovode samo u krivičnim postupcima za djecu koja su u sukobu sa zakonom, dečje žrtve i svjedoke zločina, a da su u građanskim i porodičnim zakonima i prekršajnim postupcima djeca često nevidljiva.

Izmjene zakona o postupanju sa maloljetnicima u krivičnim postupcima, koje bi trebalo da garantuju bolju zaštitu djece u krivičnim postupcima i koje definišu dijete prema preporukama Komiteta, čekaju na usvajanje, ocijenili su iz EK i dodali da još nije usvojena i nova Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja. Nacrt strategije bio je ljetos na javnoj raspravi.

U izvještaju EK ukazuju i da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u 2023. godini primio 240 pritužbi u vezi sa pravima djeteta.

Osobe s invaliditetom i dalje diskriminisani

U dijelu o pravima osoba s invaliditetom (OSI) navodi se da ne mogu da u potpunosti ostvare svoja prava i da se suočavaju sa različitim oblicima diskriminacije.

Zaključak je da u toj oblasti nije ostvaren napredak, osim što je u resoru za ljudska prava ponovo uspostavljen Direktorat za osobe sa invaliditetom i osnovan Savjet za prava osoba sa invaliditetom.

Crna Gora treba da obezbijedi primjenu odredbi Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom, stoji u dokumentu.

Ukazuje se i da Crna Gora treba da usvoji nacrt zakona o jedinstvenom tijelu za procjenu invaliditeta, zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

Iz EK, u izvještaju, navode da Nacionalni savjet za prava osoba sa invaliditetom i dalje nije u mogućnosti da obavlja svoje funkcije, da nisu ispunjene preporuke Komiteta UN za prava OSI iz 2017. godine.

Posebno u vezi sa neophodnom reformom starateljstva i odlučivanja u ime osoba sa invaliditetom. Crna Gora nije usvojila akcioni plan za primjenu preporuka Komiteta. Neke definicije invaliditeta u crnogorskom zakonodavstvu koriste pežorativnu terminologiju, stoji u dokumentu i dodaje se i da Crna Gora još nije usvojila i strategiju za deinstitucionalizaciju.

Vlada je u septembru usvojila Reforsmu agendu, na koju je saglasnost dala EK, a prema kojoj najkasnije do kraja 2025. Crna Gora treba da donese novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, promijeni propise i norme za utvrđivanje invaliditeta i osnuje novu instituciju zavod za procjenu invaliditeta, kako bi se elminisale zloupotrebe u sistemu socijalne i invalidske zaštite, ove kategorije uputile ka tržištu rada, a kako bi osobe koje imaju stvarni invaliditet i potrebu za socijalnom pomoći dobile kvalitetniju podršku i zaštitu od države.

Romska djeca nemaju pristup osnovnim uslugama

Iz EK ocjenjuju da je nivo diskriminacije Roma je i dalje visok.

Skupština Glavnog grada od oktobra 2023. godine prvi put ima jednog odbornika Roma. Pohađanje škole među romskom populacijom je veoma nisko. Konstantno loš kvalitet obrazovanja negativno utiče na ishode učenja i prelazak na više nivoe obrazovanja, navodi se u izvještaju. Praksa dogovorenih dječjih brakova u romskim zajednicama i dalje izaziva zabrinutost.

Romska djeca se i dalje suočavaju sa značajnim preprekama i nejednakostima u pristupu osnovnim uslugama kao što su zdravstvena zaštita, ishrana i stanovanje. Značajan broj Roma je zaposlen u neformalnoj ekonomiji. Država zapošljava i plaća romske obrazovne posrednike i romske posrednike u oblasti zapošljavanja, socijalne i zdravstvene zaštite, stoji u dokumentu.

Kad su u pitanju raseljeni i interno raseljeni, naglašeno je da Crna Gora tek treba da usvoji izmjene i dopune Zakona o strancima, kako bi se ojačao postupak utvrđivanja apatridije, kako u pogledu procesnih garancija i prava u postupku, tako i u pogledu priznavanja statusa apatrida.

Od 7. novembra 2009. do 31. marta 2024. godine bilo je 15.274 zahtjeva za stalni ili privremeni boravak, od čega je riješeno 15.172, a 102 su u procesu. Stalni ili privremeni boravak do tri godine dobilo je ukupno 12.422 osoba, odbijeno je 297 zahtjeva, a obustavljeno 2.453 predmeta zbog nepotpune dokumentacije. Od stupanja na snagu Zakona o strancima iz 2018. do aprila 2024. godine, za 10 osoba je priznato status apatridi, od ukupno 29, koliko ih je podnijelo zahtjev, navodi se u dokumentu EK.

Izvor: RTVNK

Pripremila: Dajana Vuković