Udžbenici na uvećanoj štampi za djecu s oštećenjem vida izostali su iz crnogorskog obrazovnog sistema.

To je Vijestima kazao izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) Goran Macanović.

Nikola Zekić, koji je magistar etnomuzikologije, a koji se školovao na Brajevom pismu, smatra da institucije ne ulažu previše truda da „osobama s oštećenim vidom pomognu u obrazovanju”.

Prema posljednjem Popisu stanovništva, u Crnoj Gori gotovo 14.500 stanovnika prijavilo je da ima djelimično ili potpuno oštećenje vida.

Osnovni problem je, prema riječima Macanovića, „nepostojanje adekvatnih udžbenika na Brajevom pismu.”

„Nažalost, Crna Gora još nije standardizovala Brajevo pismo za crnogorski jezik. SSCG je prije par godina pokrenuo proces standardizacije, formirana je radna grupa od predstavnika Resursnog centra za djecu i mlade Podgorica i naše nevladine organizacije koja je uradila nacrt i predlog dokumenta koji se zove Standardizacija Brajevog pisma za crnogorski jezik u opštoj upotrebi. Prema našim informacijama, taj dokument dalje nije procesuiran kroz nadležne institucije iz oblasti obrazovanja i na kraju nije usvojen kao zvaničan”, rekao je Macanović.

Iz Resursnog centra za djecu i mlade Podgorica kazali su Vijestima da izrađuju udžbenike na Brajevom pismu za četvrti, peti, šesti, sedmi i osmi razred osnovne škole. Trenutno rade i na udžbenicima za gimnaziju.

„Svaka ustanova koja ima djecu s oštećenjem vida može tražiti te udžbenike. Ko god da nam se obrati s tim zahtjevom, izlazimo mu u susret. Dajemo djeci da ih koriste tokom školske godine, pa ih na samom kraju vraćaju nama. Obično uručujemo dva kompleta: jedan za školu, a drugi za kućnu upotrebu. Sve u zavisnosti kako nam se obrate”, rekli su iz te ustanove.

Neophodno standardizovati Brajevo pismo

Standardizacija Brajevog pisma naročito je važna zbog dva slova (s i z) za koja još nijesu definisani znaci.

„Kroz nacrt dali smo predlog, elaborirali metodologiju, objasnili kako se formiraju Brajevi znaci za regionalne jezike, da bi se moglo pristupiti štampanju udžbenika, naročito za prvi ciklus osnovne škole. Ti udžbenici se ne mogu štampati na Brajevom pismu, jer još uvijek ne postoje standardizovani znaci za ta slova”, izričit je Macanović.

On je podsjetio da je SSCG prije deset godina, kroz projekat, napravio prototip udžbenika za opismenjavanje djece s oštećenjem vida.

„Zavod za udžbenike dao je pozitivnu recenziju za taj udžbenik, ali, nažalost, nikada nije zvanično prihvaćen i štampan. Dakle, osnovni problem je nepostojanje standardizacije Brajevog pisma, nepostojanje udžbenika za opismenjavanje djece na tom pismu koji je u skladu sa zvaničnim planom i programom u Crnoj Gori. Za opismenjavanje se koriste neki udžbenici iz mnogo ranijeg perioda”, rekao je Macanović.

Izvršni direktor te nevladine organizacije napominje da ne postoje odgovarajući udžbenici na Brajevom pismu za starije razrede osnovne, ali ni za srednju školu.

„Ti udžbenici svake godine trpe, u manjoj ili većoj mjeri, izmjene. A i kada su promijenjeni to je učinjeno nedovoljno dobro, jer prema mojim informacijama urađena je štampa sadržaja koji nije dodatno prilagođen djeci učenicima s oštećenjem vida”, kazao je on.

Visoko obrazovanje zanemaruje Brajevo pismo

Macanović opominje da udžbenici na Brajevom pismu ne postoje u visokom obrazovanju. On Vijestima kaže da u procesu prilagođavanja materijala za osobe s oštećenim vidom, treba pristupiti kombinovanju “različitih pristupačnih formata kao što su elektronski, audio ili DEJZI (DAISY)”.

„Neke udžbenike je mnogo razumnije priagoditi u audio formatu ili DAISY formatu, npr. one iz istorije. Njih je adekvatnije prilagoditi u zvučnom obliku, jer je to sadržaj koji se sačinjava od „suvog teksta“. Udžbenike za strane jezike, prirodne nauke i druge neadekvatno je prilagoditi u audio formatu i tu se, prema mom mišljenju, treba koristiti Brajevo pismo ili elektronski format”, objašnava izvršni direktor te nevladine organizacije.

Korisnost udžbenika na Brajevom pismu zavisi od predmeta

Magistar etnomuzikologije Nikola Zekić Vijestima je kazao da, tokom školovanja, nije imao sve udžbenike na Brajevom pismu koji su mu bili „prijeko potrebni”.

„Doniranjem Brajevog štampača, udžbenici na tom pismu počinju da se štampaju regularnije. Bio sam generacija koja u svom početku nije imala aktuelnih knjiga, sem čitanki iz sedamesetih godina prošlog vijeka, a one knjige koje je zahtijevao tadašnji školski program, mi nijesmo imali”, kazao je Zekić.

Objašnjava da su tadašnji udžbenici bili korisni i dragocjeni, jer „nije bilo drugih na Brajevom pismu”.

„Situacija se od tog vremena promijenila, i mogla bi biti znatno bolja. Danas je, ipak, bolja generacijama koje sada uče, jer pored Brajevog pisma postoji i elektronska forma. Naravno, nije podesna za sve udžbenike, ali postoje alternativni načini. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS) je voljan da daje knjige u elektronskoj formi, učenicima na CD-u snimljene. Situacija je mnogo drugačija”, rekao je magistar etnomuzikologije.

Zekić objašnjava da korisnost udžbenika na Brajevom pismu zavisi „od predmeta”.

„Svakako da su potrebna dodatna pomagala za, recimo, geografiju, biologiju i neke druge. Sami udžbenici su dobar korak naprijed, ali trebalo bi da se radi na nabavci pomagala. Odnosno, da Resursni centar bude jedna baza koja bih ih obezbjeđivala svim učenicima”, kazao je.

Najveći problem je, kako ističe Zekić, u nerazumijevanju institucija.

„Nama su jednom rekli da nijesu zainteresovani, jer naša situacija nije ekonomski isplativa. Mnogo se promijenilo od tada do danas. I dalje ima individua iz institucija koji nijesu dovoljno senzibilisani. Ali ima i onih drugih. Mislim da se situacija mijenja nabolje”, rekao je Zekić.

Poteškoće u čitanju udžbenika

Ono što crnogorski sistem omogućava roditeljima, kaže Macanović, jeste da preko škole podnesu zahtjev ZUNS-u za dobijanje udžbenika u elektronskoj formi.

On smatra da i u tom zahtjevu treba biti obazriv.

„Radi se o PDF formatu, koji često nije dobro prilagođen, jer djeca koja imaju čitače ekrana imaju poteškoće u čitanju udžbenika jer se on sastoji od niza elemenata koji su loše posloženi, i često ima više kolona, što donekle zbunjuje djecu”, kaže Macanović.

Izvor: Portal Vijesti.me

Pripremio: Ivan Čović