U savremenim društvima, poslednjih godina nesumnjivo se više govori о pristupačnosti informacija na proizvodima i za osobe oštećenog vida, ali, nažalost, ne onoliko koliko ova tema zaslužuje, prvenstveno sa stanovišta bezbijednosti, pa zatim sa stanovišta jednakih mogućnosti za sve. Značajno je to da Konvencija UN o pravima osoba sa invaliditetom propisuje i obavezu potpisnikaiste da sve informacije prilagode u formatukoji je odgovarajući za osobe s invaliditetom, bez dodatnih troškova po pripadnike te populacije. Ipak, ova Konvencija se ne primjenjuje u potpunosti gotovo u svim zemljama koje su je ratifikovale. U evropskim zemljama se aktima koji se tiču proizvodnje, distribucije i prodaje ljekova, uređuje i obaveza obilježavanja njihovog naziva, a ponekad i ostalih informacija o proizvodu na Brajevom pismu. Prema informacijama s kojima raspolažemo sve dodanas ni u jednoj zemlji nije uvedena zakonska obavezaobilježavanja ostalih proizvoda na Brajevom pismu.
U Crnoj Gori je u 2014. godini stupio na snagu Zakon o zaštiti potrošača koji je članom 7. uveo obavezu obilježavanja proizvoda nazivom na Brajevom pismu. Izmjenama i dopunama pomenutog Zakona u 2015. godini uvedena je i obaveza donošenja Pravilnika koji bi detaljnije uređivao način i postupak obilježavanja proizvoda. Od samog donošenja Zakona o zaštiti potrošača, u 2014 .godini, predstavnici Saveza slijepih Crne Gore, uvidjevši da javnost, na čelu sa crnogorskim privrednicima, nije spremna da primjeni ovu značajnu normu,preduzima značajne aktivnosti u cilju njenog očuvanja.U cilju primjene odredbe, 23 avgusta 2016. godine, Ministarstvo ekonomije je donijelo Pravilnik o listi i načinu obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu, kojim je lista proizvoda svedena na dva, i to šampon i tečni deterdžent zapremine veće od 0,5l. Treba priznati da je ova lista sužena na najmanju moguću mjeru, ali da i tako skraćena predstavlja p0omak u poboljšanju pristupačnosti informacija za osobe oštećenog vida.Takođe, važno je istaći da je Crna Gora jedina zemlja koja je po prvi put pristupila zakonskom rješavanju ove oblasti, a praksa bi trebala da pokaže da primjena Zakona nije teška, već je problem u nedostatku volje i strahu od inovativnih rješenja.Savez slijepih, kao krovna organizacija osoba oštećenog vida, aktivno prati primjenu ovog Zakona, a u predhodnim godinama smo se izvanrednim naporima trudili da tekstovi pravnih akata garantuju pristupačnost na što bolji način i u što većoj mjeri.
Savez, uz lokalne organizacije slijepih kao i firma „Tiflomont“ iz Nikšića su jedini subjekti koji omogućavaju štampanje providnih samoljepljivih PVC naljepnica sa pristupačnim informacijama na Brajevom pismu, kao i informacije u audio formatu. Te informacije podrazumijevaju obavještenja na proizvodima, lijekovima, uputstva za korištenje proizvoda i lijekova u adekvatnoj formi , kao i obavještenja u objektima u javnoj upotrebi. Ta obavještenja u objektima mogu biti taktilne mape na ulazu u objekat, kao i natpisi na vratima kancelarija.
U ovom trenutku možemo konstatovati da nam se za uslugu štampanja naljepnica po povoljnim uslovima javio zavidan broj trgovaca, a tome ide u prilog da su se u crnogorskim trgovinama pojavili prvi proizvodi sanazivom odštampanim na Brajevom pismu. Ovim se ne postižu rezultati samo u oblasti pristupačnosti informacija za osobe oštećenog vida, već se i kroz angažovanje članova Saveza slijepih Crne Gore u štampariji Saveza doprinosi riješavanju problema zapošljavanja osoba oštećenog vida. U prostorijama Saveza je za sada angažovana jedna osoba koja radi na štampanju naljepnica, a u buduće se nadamo da će se lista proizvoda širiti na dobrobit svih osoba oštećenog vida, te da smo ovim potezima izgradili temelje za punu pristupačnost informacija na proizvodima, što i jeste naš konačni cilj.
Andrija Samardžić
Ovaj tekst je objavljen u četvrtom broju časopisa DisabilityINFO, objavljenog u susret 5. maju, Evropskom danu samostalnog života.