U okviru programa prekogranične saradnje INTERREG DUNAV 2021-2027, Luka Kotor AD realizuje projekat pod nazivom Pametna transportna mreža za pristupačnost putnika sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti u Dunavskom regionu kroz inovativne usluge (Smart Transport Network for the accessibility of Passengers with disabilities and reduced mobility in the Danube Region through innovative services).
Kako je na okruglom stolu, koji je tim povodom danas održan u Upravnoj zgradi Luke, kazao izvršni direktor, Ljubo Radović, kompanija posljednjih više od deceniju i po pokušava da kroz afirmaciju kruzing industrije prati onaj dio svjetskog trenda kada je turistička privreda u pitanju, na način da kroz najadekvatnije pristupe razvoju kruzing industrije doprinese razvoju cijele zajednice.
Naša očekivanja su da, mimo onoga što je sam poslovni ambijet, unaprijeđenje i ovog drugog segmenta, a to je pokušaj da afirmišemo sve one vrijednosti koje civilizacijski pripadaju našeg gradu i našoj državi, uz posebno senzibilan odnos prema osobama sa invaliditetom populaciji, odnosno svima onima koji imaju bilo koje poteškoće koje mogu u određenom smislu, kroz projekte i sadržaje koje Luka može da pruži, minimizirane. Povezaću to sa onim što su aktuelnosti toliko veliki broj ljudi koji posjećuje Kotor i situacije u kojima mi nemamo nekih negativnih efekata kada je u pitanju status naše desitnacije, govori o cjelokupnom odnosu i vezi sa tim šta je unaprijeđenje i pokušaj da dostignemo one standarde koje možda imaju neke razvijene destinacije u odnosu na nas, rekao je Radović.
Luka Kotor, ističe menadžerka projekta, Maja Danilović, obezbijedila je svu potrebnu opremu da bi upravna zgrada kompanije bila pristupačna osobama sa invaliditetom (OSI), ali se, kaže, suočava sa problemom održavanja te opreme. Iz tog razloga rampa za osobe sa smanjenom mobilnošću nije u funkciji.
Predstavila je projekat koji se, podvlači, nastavlja na projekat Danova koji je Luka Kotor završila 2022.
Projekat Danova je obuhvatao povećanu mobilnost za osobe sa djelimično ili potpunim oštećenjem vida. Danova next projekat odobren je u januaru ove godine i podrazumijeva implementaciju rješenja za osobe sa smanjenom mobilnošću i oštećenjem sluha. Danube Transnational program, iz čijeg je poziva Danova next, obuhvata promociju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Dunavskoj regiji. Crna Gora, takođe, pripada ovoj regiji, pa smo kroz taj poziv obezbijedili sredstva za ovu temu. Ukupno učestvuje 14 zemalja: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Njemačka, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Ukrajina, navela je ona.
Dodaje da je ukupan budžet cjelokupnog programa preko 274.578.077 eura, od čega je nacionalni doprinos zemalja partnera 42.653.480 eura.
Projekat Danova next podrazumijeva pametnu transportnu mrežu za pristupačnost putnicima sa invaliditetom i smanjenom mobilnosti u Dunavskoj regiji kroz inovativne usluge, u ovom pozivu vodeći partner je Zračna luka Dubrovnik. Ukupno ima 15 partnera među kojima su preduzeća i organizacije koja se bave raznim vidovima saobraćaja, kao i nevladin sektor i asocijacije osoba s invaliditetom.
Dva partnera su iz Crne Gore. Pored Luke Kotor sa nama su na projektu i Aerodromi Crne Gore. Budžet projekta Danova next je 2.622.400 eura, a budžet za našu kompaniju je 150.000 eura, od čega je 30.000 eura doprinos Luke, a 120 hiljada ide iz EU fondova”. Trajanje projekta je do 30. 6. 2026 Vratiću se na ono što smo uradili na prethodnom projektu, s obzirom da smo tek na početku ovog projekta. U pitanju je oprema koja je implementirana kroz taj poziv, a to je 430 metara taktilnih staza u kontakt zoni od Luke Kotor do prvog autobuskog stajališta ispred glavnog ulaza u Stari grad. To su taktilne trake u unutrašnjem dijelu putničkog terminala Luke Kotor i jedan segment sa obuke naših zaposlenih koje je obavio Savez slijepih Crne Gore, podsjetila je Danilović.
Izvršna direktorica Inicijative mladih sa invaliditetom (I MI) Boke, Miroslava Mima Ivanović, uključila se onlajn, ukazavši da je zakonom definisano da svi javni prostori, kao i institucije moraju biti pristupačni za osobe s invaliditetom.
Naša država je još 2008. godine usvojila Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata koji je propisao da svi javni objekti moraju biti prilagođeni u roku od pet godina. Taj rok je istekao u avgustu 2013. godine za nesmetan pristup i kretanje osoba sa invaliditetom. Na koji način su ti objekti trebali da se prilagode i koji su to objekti je propisano podzakonskim aktima. Taj pravilnik je aktivan, jer drugi nije donesen, iako je donesen novi Zakon o planiranju prostora. Dakle, svjesni smo da je rok od 2013. probijen odavno, ne samo od Luke Kotor, nego od mnogih javnih ustanova i institucija, što nije dobar primjer privatnim subjektima na koji način treba da obezbijede pristup i kretanje osoba sa invaliditetom, naglasila je ona.
Kotor se, kaže, mora učiniti pristupačnim, jer dolazi sve više turista koji su osobe sa invaliditetom.
Napomenula je pravilo bontona da se prilikom razgovora sa osobama koja su u invalidskim kolicima, sagnete kako bi sa njima ostvarili kontakt očima.
U okviru projekta koji I MI Boke sprovodi do kraja ovog mjeseca, sproveden je, podsjeća, kurs znakovnog jezika u saradnji sa Resursnim centrom Dr Peruta Ivanović za učenike Gimnazije.
Dakle, na našem Jutjub (You tube) kanalu možete pratiti lekcije osnove znakovnog jezika. Vaši zaposleni mogu da se nauče osnovama znakovnog jezika da se pomogne putnicima sa oštećenjme sluha i govora da im pruže osnovne informeacije, kazala je Ivanović.
Da je implementacija znakovnog jezika kroz sistem obrazovanja, ali i obuke zaposlenih u javnim ustanovama, potrebna, ocjenila je pedagoškinja u Resursnom centru Dr Peruta Ivanović Vanesa Manojlović.
Vezano za sam ovaj projekat pomenula bih indukcione petlje. one pojačavaju signal za slušne aparate kod slabočujućih osoba. Ono što je ograničavajuće jeste da one moraju biti primjenjljive u prostoriji.
Samostalna savjetnica u Direkciji za pomorsku privredu pri Ministarstvu saobraćaja i pomostva, Olivera Stojanović, navodi da je po javnom konkursu u proceduri 14 projekata NVO koji se odnose na pomoć osobama sa invaliditetom.
NVO, kaže, prevashodno moraju biti nosioci projekata, jer one najbolje znaju šta tim osobama treba. U saradnji sa MUP-om i NVO, Ministarstvo, ističe, tokom 2024. sprovodi četiri aktivnosti. Iznijela je i ideju o informisanju putnika o turističkoj destinaciji putem mobilnih telefona.
Recimo na obali postoje svetionici, zašto oni ne bi bili povezani sa pametnim telefonima i putem bluetooth-a davali obavještenje licima sa invaliditetom koja možda ne žele da izađu u grad, žele da ostanu na brodu. Zašto svetionici ne bi pružali informaciju koja je destinacija, gdje se nalazi, šta je to karakrteristično. Svaka pozicija ima svoju priču u ovom dijelu zaliva, konstatovala je Stojanović.
Jasmina Koleb iz agencije Boka adrijatik govorila je o situaciji iz 2012, kada su imali zahtjev vlasnika jahte za najmom invalidskih kolica za lice sa ograničenom mobilnošću, a koji su, ističe, jedva realizovali.
Maja Danilović je naglasila da bi nabavka desetak invalidskih kolica za putnike sa brodova trebala upravo da bude jedna od nabavki Luke kroz ovaj projekat.
Svoje iskustvo kretanja u invalidskim kolicima centrom Kotora prenio je Admir Skenderi iz Budve.
Za ovo malo što sam za sada vidio što se tiče invalidskih kolica ne bih rekao da je Kotor najpristuipačniji grad u Crnoj Gori. Sve su rupe, tako da je neprijatno i nesigurno da se krećem, kazao je Skenderi.
Obratile su se i Tatjana Rajić iz NVO Expeditio, Nikoleta Đukanović konsultantkinja na projektu, Vesna Balandžić načelnica Komunalne policije Opštine Kotor, a u ime Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor prisustvovala je Dijana Đurašković.
Izvor: Radio Kotor
Pripremila: Dajana Vuković