Osobe oštećenog vida u Crnoj Gori i ovaj Međunarodni dan Brajevog pisma dočekuju bez dovršenog procesa njegove standardizacije. Nadležne institucije ni tokom 2024. nijesu pristupile završetku standardizacije Brajevog pisma za dva nova slova u našem jeziku, uprkos inicijativama, apelima, interesovanju i učešću u ovom procesu, ističe za Gradsku predsjednik Saveza slijepih, Andrija Samardžić.

Generalna skupština UN-a je 17. decembra 2017. godine zvanično proglasila Međunarodni dan Brajevog pisma, danom podizanja svijesti o važnosti ovog pisma kao sredstva komunikacije u punoj realizaciji ljudskih prava osoba potpuno i djelimično oštećenog vida.

Šira primjena Brajevog pisma vidljivija je nego prethodnih godina, ali i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, kaže Samardžić.

Brajevo pismo mora biti priznato kao ravnopravno pismo, sa ostalim pismima i mora biti standardizovano, s obzirom da u našem pravopisu imamo dva nova slova, koja Brajevim pismo nisu standardizovana, što znači da u nekakvoj regularnoj, pisanoj, službenoj korespondenciji nemamo način kako bismo upotrijebili ta dva slova i uopšte Brajevo pismo se ne može priznati kao ravnopravno, naveo je Samardžić.

I dok sa jedne strane u sistemu obrazovanja postoje određeni napretci kada je riječ o opismenjavanju osoba oštećenog vida na Brajevom pismu, sa druge, navodi Samardžić i dalje se suočavaju sa izazovima oko pristupačnosti udžbenika.

I dalje se udžbenici na Brajevom pismu štampaju kroj projektne aktivnosti NVO, iako to ne bi trebalo da bude njihov posao, već Zavoda za udžbenike, ono što mi insistiramo i što je obaveza da se udžbenici prilagode na Brajevom pismu kako bi se đaci i studenti edukovali na Brajevom pismu, a ne samo uz asistenciju ili skenirani tekst na računaru, kazao je Samardžić.

Uprkos napretku savremenih informacionih pa i asistivnih tehnologija za osobe oštecenog vida, Brajevo pismo je, kako objašnjava, ostalo primarni način komuniciranja.

Shodno tome, kako je rekao, važno je sačuvati Brajevo pismo ne samo kao kulturnu zaostavštinu, već kao elementarni način opismenjavanja osoba oštećenog vida.

Umjesto prebrojavanja osoba oštećenog vida koje koriste Brajevo pismo, potrebno je, zaključuje Samardžić, omogućiti njegovo korišćenje u svim sferama svakodnevnog života.

Izvor: Gradski.me

Pripremila: Dajana Vuković