Savez slijepih Crne Gore je kao i više puta ranije prinuđen da reaguje na neutemeljene i neargumentovane stavove trgovaca, a u vezi sa obavezom obilježavanja informacija o proizvodima na Brajevom pismu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Odbora trgovine Privredne komore, predsjednik Odbora Jovan Lekić, koji permanentno više od šest godina krši Zakon o zaštiti potrošača ne ispunjavajući obaveze koje propisuje, po ko zna koji put je iznio niz neistinitih i diskriminatornih stavova koji se odnose na primjenu Pravilnika o listi proizvoda za koje postoji obaveza obilježavanja na Brajevom pismu. Apsolutno je netačna tvrdnja da je važeći Pravilnik neprimenljiv, nefunkcionalan i ekonomski neracionalan. Od jula 2019. godine je obilježeno oko 900000 artikala što govori o njegovoj primljenjivosti uprkos velikom pritisku Privredne komore prema svojim članovima. O funkcionalnosti je više nego neumjesno da govore trgovci jer o tome mogu ocjenu da daju samo oni na koje se pristupačne informacije odnose, a to su osobe sa oštećenim vidom. Kad je pak u pitanju ekonomska neracionalnost, obilježavanje informacija o proizvodima na Brajevom pismu za prethodnih sedam mjeseci je trgovce koštalo prosječno na mjesečnom nivou najviše 30,00€ i to jednog proizvođača iz regiona, a 65% trgovaca je imalo prosječan trošak na mjesečnom nivou po proizvodu manji od 10,00€.
Skandalozna je izjava gdina Lekića da trgovci koji su članovi Odbora trgovine Privredne komore neće da primjenjuju Pravilnik što ukazuje na to da su oni iznad Zakona i da im može biti da javno pozivaju na kršenje propisa. Osim što je skandalozna, ova izjava zahtijeva energičnu reakciju nadležnih institucija koje moraju da pokažu da su svi pred Zakonom jednaki i da svi pa i trgovci moraju da primjenjuju i poštuju propise bez obzira da li im se oni sviđali ili ne. No, da nadležni organi nijesu uvijek odlučni u kažnjavanju prekršioca Zakona govori i činjenica da su samo u Podgorici u prethodnoj godini podnešene prijave inspekciji za neobilježavanje 185 proizvoda, da je inspekcija za njih 74 utvrdila nepravilnost i za 42 proizvoda najavila pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom. Međutim, po informaciji dobijenoj iz Suda za prekršaje u Podgorici, u prethodnoj godini nije vođen nijedan postupak zbog kršenja Zakona o zaštiti potrošača u dijelu neobilježavanja informacija o proizvodima na Brajevom pismu.
Takođe, gdin Lekić, ne prvi put diskriminiše osobe sa oštećenim vidom na način što poziva i podstrekava Ministarstvo ekonomije da donese Pravilnik koji će sadržati diskriminatorne norme. Njegov predlog da se smanji broj proizvoda i da se obilježavaju samo šamponi od 1l, te da se obaveza odnosi na objekte čija je veličina preko 3000m2, kojih u Crnoj Gori i nema, najbolje govori o njegovoj „dobroj namjeri“, a Ministarstvo bi vratilo na rješenja iz prethodnog Pravilnika za koga je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u svom mišljenju ocijenio kao diskriminatoran i tražio da se izmijeni.
Uprkos tome što je Ministarstvo najavilo, kako je u medijima prenešeno, da će se u narednih nekoliko dana staviti van snage važeći Pravilnik, pozivamo Ministarstvo da ne podlegne pritisku trgovaca i da ne mijenja Pravilnik suprotno proceduri koju propisuje Uredba Vlade Crne Gore po kojoj se mora formirati radna grupa od zainteresovanih strana, te da ne kreira rješenja koja će biti diskriminatorna za osobe sa oštećenim vidom. U vezi sa tim, želimo da Ministarstvu, ali i široj javnosti ukažemo i na to:
- Da je Pravilnik o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja o proizvodima na Brajevom pismu, podzakonski akt Zakona o zaštiti potrošača, a ne o zaštiti trgovaca i da se pri kreiranju rješenja u njemu mora prvenstveno voditi računa o interesima potrošača, a ne o interesima trgovaca;
- Da se u Zakonu o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom u članu 14. govori o diskriminaciji u pružanju javnih i privatnih dobara i usluga, a u članu 5. je propisana obaveza države da donosi posebne propise i mjere koje su usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite lica sa invaliditetom;
- Da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u svom mišljenju o prethodno važežćem Pravilniku ocijenio da su norme Pravilnika diskriminatorne i preporučio Ministarstvu da izmijeni Pravilnik, pa bi prihvatanje predloga trgovaca i ponovno mijenjanje Pravilnika u skladu sa njihovim predlozima predstavljalo ponavljanje diskriminacije prema osobama sa oštećenim vidom.
Na kraju želimo da vjerujemo da će Ministarstvo ekonomije, ali i drugi nadležni organi svojim postupanjem pokazati da su ljudska prava u ovom slučaju prava osoba sa oštećenim vidom važnija od omogućavanja jednom broju tajkuna da uvećavaju svoje milionsko bogatstvo, a Savez slijepih Crne Gore će i dalje koristiti sve zakonske mogućnosti da se bori za što dostojanstveniji i ravnopravniji život osoba sa oštećenim vidom.
Saopštenje za javnost Saveza slijepih Crne Gore