Kristian

Kristian

Video performans Tanje Đurić, nastao u toku Programa razmjene umjetinika s invaliditetom. Art performans je isključivo ideja umjetnice, a u čijoj relizaciji su učestvovali svi umjetnici, učesnici Programa razmjene, kao i dio tima UMHCG. Tema performansa su različite EMOCIJE, i oslikavanje istih na način na koji ih učesnici vide, osjećaju i doživljavaju.

Tanja Đurić je dramska i audio-vizuelna umjetnica, performerka, profesorka filozofije i aktivistkinja. Masterirala je fiozofiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a trenutno završava drugi master program akademskih studija - Primenjeno pozorište na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu.

Kroz pozorište istražuje pokret, glas, odnos različitih tijela u prostoru, kao i mogućnosti i različita značenja sopstvenog tijela sa fizičkim invaliditetom na sceni. 

U poslednjih pet godina sve više radi predstave fizičkog teatra i savremenog plesa u saradnji sa svojim suprugom.

U Crnoj Gori osobama s invaliditetom je neophodno olakšiti pristup objektima i otkloniti barijere koje ih sprečavaju da samostalno i sa lakoćom ostvaruju svoja prava, poručeno je na konferenciji Udruženja paraplegičara Podgorica i Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore, koja je organizovana u okviru projekta Crna Gora i OSI pristupačnost za sve.

Projekat sprovodi Udruženje paraplegičara Podgorica u partnerstvu sa Savezom. Projekat je finansijski podržan od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za 2021.

Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore, Milijana Ćirković, kazala je da projekat Crna Gora i OSI pristupačnost za sve ima za cilj da doprinese većem poštovanju prava lica s invaliditetom u oblasti pristupačnosti, kao i povećanju svijesti cjelokupne javnosti o važnosti zaštite od diskriminacije u pomenutoj oblasti.

„Pristupačnost je jedna od glavnih tema, i ako je nemamo lica s invaliditetom nemaju slobodu kretanja i uskraćeno im je osnovno pravo, pravo na život“, rekla je Ćirković.

Predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Jelena Raičević, rekla je da su ovim projektom definisani svi ciljevi koji su bili zacrtani u oblasti pristupačnosti objekata u javnoj upravi.

Poručuje da je glavni cilj ukupno poboljšanje kvaliteta života osoba s invaliditetom.

„Za to su nam potrebni podaci, jer u Crnoj Gori nemamo bazu podataka lica s invaliditetom“, istakla je Raičević.

Ona je napomenula da postoje objekti i javnoj upravi koji treba da su pristupačni, to su prije svega, objekti zdravstva, prosvjete, kulture, kao i objekti Pošte Crne Gore.

„U saradnji sa Udruženjem paraplegičara Podgorica i Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore dogovorili smo da se uradi analiza objekata Pošte. Sa podacima sa kojima Minisitarstvo već raspolaže i podacima koji su prikupljeni tokom realizacije projekta imaćemo jednu kvalitetnu bazu podataka o pristupačnim objektima“, rekla je Raičević.

Napominje da je bitno da ti podaci budu javni i tačni.

Predstavnica Pošte Crne Gore, Vesna Goljević Novović, podsjetila da su im iz Udruženja prezentirali rezultate i zaključke koje su prikupili tokom obilska poslovnica Pošte.

„Imamo iskreno opredeljenje da svima omogućimo prilaz u svim poslovnicima. Ovo je proces koji nećemo završti odmah i ove godine, ali ćemo svakako svake godine povećavati broj poslovnica koje će biti prilagođene osobama s invaliditetom“, poručila je Goljević Novović.

Generalni sekretar Udruženja paraplegičara Podgorica, Dejan Bašanović, predstavio je analize Pristupačnost objekata u vlasništvu Pošte Crne Gore sa aspekta korišćenja od strane lica s invaliditetom i Pristupačnost objekata u vlasništvu Glavnog grada Podgorica sa aspekta korišćenja od strane lica s invaliditetom.

On je, između ostalog, pojasnio način prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica s invaliditetom.

Prema Zakonskoj regulativi Pošta Crne Gore bi trebalo da ima sledeće elemente pristupačnosti: ulazni prostor, hodnik, šalter ili pult,oglasni pano i orjentacioni plan za kretanje u objektu kao i ukoliko je potrebno i elemente pristupačnosti za savladavanje visinskih razlika i to: rampu, stepenište, lift, vertikalno-podiznu platformu i kosu podiznu sklopivu platformu.

Takođe u toku prezentacije, predstavio je i nedostatke u oblasti pristupačnosti poštanskih objekata Crne Gore koje je potrebno u narednom periodu otkloniti.

Prema riječima Bašanovića, 11 lokalnih samouprava je uradilo rampe na 16 objekata koje koriste.

On je rekao da je glavni cilj da postave objekte na google mapi. Tokom realizacije projekta na google mapi su postavljena 52 objekta Pošta Crne Gore, 13 objekata Podgorice, kao i 21 objekta sa teritorije Crne Gore, te se trenutno na google mapi nalazi oko 600 objekata koji imaju određene elemente pristupačnosti.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal Analitika

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje Regionalnu konferenciju o učešću OSI u kulturnom životu u četvrtak, 2. februara 2023, s početkom u 12.00 časova, u hotelu Aurel u PodgoriciPrenos Konferencije će biti omogućen i preko Fejsbuk stranice UMHCG.

Konferencija se organizuje sa ciljem razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse o učešću OSI u kulturnom životu. Na Konferenciji će biti prikazana umjetnička djela koja su nastala u toku Programa rezidencijalne razmjene umjetnika s invaliditetom. Na Konferenciji će govoriti izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić, Petar Kovačević, načelnik Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Ministarstva kulture i medija, Kristina Ćetković, programska direktorica NVO 35 mm i Anisa Đokić, akademska vajarka i učesnica Programa rezidencijalne razmjene umjetnika s invaliditetom.

Konferencija je završna aktivnost projekta Inkluzija umjetnika (ARTiculate Inclusion) koji ima za cilj da doprinese povećanju nivoa učešća osoba s invaliditetom u kulturnom životu zemalja Zapadnog Balkana, a koji UMHCG realizuje u partnerstvu s Udruženjem Art mreža iz Srbije i Udruženjem građana Informativni centar za osobe sa invaliditetom „Lotos“ iz Bosne i Hercegovine. Projekat je finansijski podržan od strane Fonda za Zapadni Balkan.

Ovim putem pozivamo medije da isprate događaj, kao i sve zainteresovane umjetnike s invaliditetom, zatim sve zainteresovane građanke i građane da se prijave za učešće na pomenutoj Konferenciji.

Za sve dodatne informacije, možete kontaktirati UMHCG putem mejla Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili na broj telefona 069385981, 067801761 ili 020265650.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža besplatno pravno savjetovalište i besplatnu pravnu pomoć za osobe s invaliditetom i članice i članove njihovih porodica.

Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, besplatnih pravnih savjeta i besplatne pravne pomoći osobama s invaliditetom i članicama i članovima njihovih porodica. 

Cilj pružanja usluga besplatnog pravnog savjetovališta je da se osobe s invaliditetom podstaknu na aktivnije zalaganje svojih prava, uključujući i informisanje o mehanizmima zaštite od diskriminacije i upotrebu pravnih sredstava i pravnih ljekova u slučaju povrede prava po bilo kom osnovu.

Redovim pružanjem besplatnog pravnog savjetovališta (pružanjem pravnog obavještenja i davanjem pravnih savjeta, informacija) osobe s invaliditetom imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, a posebno u oblasti socijalne i dječje zaštite, rada i zapošljavanja, postupaka pred organima, uključujući i postupke pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci i sl). S druge strane, u cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji, posredstvom advokatskog tima UMHCGAdvokatske kancelarije Terzić-Živković) svakodnevno će se pružati podrška u zaštiti od diskriminacije OSI, članica i članova njihovih porodica.

U cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji, posredstvom advokatskog tima UMHCG) svakodnevno će se pružati podrška u zaštiti od diskriminacije ŽSI i članova njihovih porodica.

Besplatno pravno savjetovalište pruža se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova. Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG, putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.Fejsbuk straniceInstagram nalogaputem čata na portalu DisabilityInfo.me, čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih). 

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta P(O)(S)tupc(I)ma do pravde OSI uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

četvrtak, 26 januar 2023 14:06

Organizacije OSI u neravnopravnom položaju

Podgorica, PR pres servis – Državni organi izbjegavaju obaveze prema osoboma s invaliditetom (OSI), uključujući temu reprezentativnosti organizacija OSI koje se nalaze u neravnopravnom položaju posebno kada je u pitanju njihov finansijski opstanak, ocijenjeno je na Forumu o pravima OSI Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić kazala je da državni organi izbjegavaju obaveze prema osoboma s invaliditetom, uključujući temu reprezentativnosti organizacija, koja je definisana Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom.

„Postoje jasne smjernice šta sve države treba da urade kako bi zakonski definisale reprezentativnost organizacija OSI i tako napravile razliku između njih i organizacija civilnog društva“, rekla je Vujačić.

Prema njenim riječima, UMHCG godinama govori o reprezentativnosti, ali bez „suštinskog razumijevanja za značaj ove teme“.

„U Crnoj Gori se vjerujr da mi tražimo povlašćen položaj za OSI, ali samo zato što ljudi nemaju dovoljno informacija i znanja, zašto su organizacije OSI u neravnopravnom položaju posebno kada je u pitanju njihov finansijski opstanak“, istakla je Vujačić.

Kako je dodala, organizacije za OSI često nemaju izjednačene kapacitete sa drugim organizacijima i ne mogu biti konkurentne, posebno ne u društvu gdje se projektno finansiraju.

Zakon o NVO definiše obavezu države da finansira njihove projekte i programe. Međutim, Crna Gora nije to shvatila kao važno pitanje da bi pružala suštinsku podršku radu NVO“, napomenula je Vujačić.

Prema njenim riječima, 41. Vlada Crne Gore je izabrala Savjet za brigu OSI u kojem je bio imenovan predstavnik NVO sektora „koji se makar javno ne deklariše kao OSI, nije iz organizacije OSI, niti je ta organizacija imala dovoljno islustva, kao ni on“.

„To tijelo nije profunkicionisalo i mislim da nije ni šteta. Zahtjevi mojih kolega, koji su bili izabrani u Savjetu, su bili da ne žele da učestvuju u njegovom radu dok Vlada na drugačiji način primijeni Konvenciju“, kazala je Vujačić.

Ona je podsjetila da je 42. Vlada bila objavila listu kandidata u kojoj su bili ispoštovani svi predlozi, ali  tijelo opet nije uspostavljeno.

„Mi ga i dalje nemamo, iako stalno slušamo kritike od međunarodnih organizacija i Evropske komisije“, rekla je Vujačić.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević rekla je da je NVO sektor u Crnj Gori odavno preuzeo ključnu ulogu u zaštiti prava marginalizovanih grupa.

„Al, i što je sigurno razlog za zabrinutost da ta praznina u smislu izostanka i rada nadležnih instutucija, ostaje konstata i danas“, ocijenila je Uljarević.

Svi su, kako je istakla, svjesni toga da puno ostvarenje prava OSI zavisi od stavova koje građani imaju prema njima.

„Naglasila bih i da je zapošljavanje ključno u postizanju samostalnosti OSI i samostalnog života, čemu je preduslov finansijska nezavisnost“, kazala je Uljarević.

Poručuje da svi treba budu svijesni da je neophdno uložiti puno napora u zagovarnju dobrih rješenja kod nadležnih institucija.

„To je iscrpljujuće i mukotrpno, ali opet vrijedi ako se natj način može unaprijediti život makar jedne osobe. U tom procesu treba da budemo udruženi kao civilni sektor jer mnogo više možemo postići zajedno i ako pritisci na nadležne oragne iz više tačaka“ zaključila je Uljarević.

Službenik za podršku razvoja politika i slobodu kretanja Evropske mreže za samostalni život Kamil Goungor rekao je da je činjenica da u Crnoj Gori postoje slični problemi kao i u drugim evropskim državama, kada su u pitanju prava OSI.

„Ono što svi treba da razumiju jeste da mi samo tražimo ljudska prava, a ne posebna prava. Mi tražimo prava koja pripadaju svima“, poručio je Goungor.

Kako je ocijenio, ovaj Forum ima značaj, ne samo  za Crnu Goru, nego za cjelokupni region. 

„Drago mi je i da mogu da konstatujem da se u reginu ulaže puno truda i rada na zakonima koja regulišu prava OSI“, istakao je Goungor.

Kada je riječ o uključivanju organizacija OSI, on smatra da je neophodna uključenost svih kako bi došlo do nekih željenih promjena.

Forum se organizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat P(O)(S)tupc(I)ma do pravde OSI, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Projektom se želi doprinijeti podizanju nivoa svijesti o pravima OSI i smanjenju stepena diskriminacije OSI na teritoriji Crne Gore.

Planirani specifični ciljevi ovog projekta su: povećanje stepena informisanosti i znanja OSI i članova njihovih porodica o temeljnim pravima i slobodama OSI i mehanizmima zaštite od diskriminacije po osnovu invalidnosti povećanje informisanosti zaposlenih u pravosudnim organima, tužilaštvu, organima policije i inspekcijskim organima o pristupu pravdi i mehanizmima zaštite od diskriminacije OSI, povećanje motivisanosti OSI za pokretanje postupaka za zaštitu od diskriminacije, kao i povećanje stepena informisanosti studenata o korišćenju adekvatne terminologije u oblasti ljudskih prava OSI.

Projekat uključuje: organizovanje tri seminara o pristupu pravdi i mehanizmima zaštite od diskriminacije OSI, s akcentom na razumne i proceduralne adaptacije; orgaizovanje treninga o parničnom postupku i menizmima zaštite od diskriminacije OSI; pružanje besplatnog pravnog savjetovališta za OSI i članove nihovih porodica; organizovanje radionice za studente novinarstva o izvještavanju baziranom na modelu pristupa invaliditetu zasnovanom na ljudskim pravima OSI; kontinuirano sprovođenje medijske kampanje; potpisivanje memoranduma o saradnji s FPN, Pravnim fakultetom UCG i UDG, kao i izradu džepnog priručnika na temu modela pristupa invaliditetu.

Projektom će biti obuhvaćene osobe s invaliditetom (OSI), žene s invaliditetom, djeca s invaliditetom, članovi porodice OSI, sudstvo, tužilaštvo, organi policije, inspekcijski organi, studenti s invaliditetom i studenti bez invaliditeta sa Pravnog fakulteta, Fakulteta politčkih nauka, Univerziteta Donja Gorica i ostalih privatnih fakulteta u okviru kojih postoji smjer žurnalistika/novinarstvo.

Aktivnosti projekta realizuju se u okviru Konkursa za NVO u oblasti zaštite lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti u 2022. Realizacija projekta traje devet mjeseci počev od 29. decembra 2022, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 23.988,00€.

sreda, 18 januar 2023 11:14

Priča o praznoj kutiji

Majkel Ungar je doktor nauka, koji stoji iza brojnih naslova knjiga o roditeljstvu, djeci i pobuni protiv psihologije masa. Nedavno je na poznatom portalu Psihologija danas (Psychology today) objavio zašto je jedne Nove godine svom malom sinu poklonio – praznu kutiju.

Kada je njegov sin imao tri godine on mu je kupovao toliko poklona da nisu mogli da stanu ispod jelke. Ujedno je osjećao pritisak da je u obavezi da mu kupuje i kupuje. Takođe je znao da će hrpa poklona biti prvo što će ugledati kada dječakovi baka i djeda dođu.

Prethodne Nove godine bio je u nedoumici i odlučio je da se suprotstavi napadu materijalizma, popusta i pretjerane kupovine stvari koje će biti zanimljive tri nedelje. Lutajući po šoping molu, i tražeći poklone u samom uglu ugledao je, jedva primjetan, savršen poklon za svog dječaka. Riječ je o ogromnoj bijeloj kutiji od frižidera.

Kutiju je vezao za krov auta i dovezao kući. Umotao je u papir od novina i stavio veliku crvenu mašnu na njega. Kupio je komplet markera koji se skidaju vodom i stavio ga pod jelku koja je bila veličine umotane kutije.

Istakao je da nema ništa protiv poklona ali je smatrao da je njegovom sinu bio potreban razvitak, mentalni, fizički i razvitak motorike i kreativnosti. Trebao mu je poklon koji će ga učiniti aktivnim i orijentisanim ka kreirativnosti i rešavanju problema.

„Što sam više razmišljao o tome šta će moj sin zapravo vrednovati, manje sam želeo da mu uzmem najnoviji hit Crnog petka“, rekao je on. Njegov sin je bio zaprepašćen džinovskim poklonom i radosno je pojurio ka istom.

Kutija je prošla mnogo izmjena, navodi Majkel. Prvo je bila kuća sa isječenim vratima, u koju je puzeći mogao da se uvuče. Zatim je iznutra ispunjena novim crtežima i postala je svemirski brod. Kasnije je postala krov utvrđenja pod kojim je spavao. Na kraju, kada se kućica raspala, dječak je napravio tobogan sa kauča.

Kutija je završila u kanti ali je Majkel naučio svog sina važnu životnu lekciju. Danas priča da je ponosan jer je sinu pokazao da nije sve u novcu, da u svemu postoji prostor za kreativnost i da je važno da bude socijalan i svjestran.

U današnjem svijetu sve se vrti oko velikih proizvođača i oglašivača. Sve je koncipirano tako da vam izvuče svaki dinar iz džepa. U toj priči niko ne misli šta djeci zaista treba. Odnosno da im trebaju neke osnovne stvari koje trebaju svakom biću kao što su samostalnost i fizička aktivnost. Dijete treba da živi u svom zamku, ne u zamku koji je neko drugi odredio za njega.

Vratimo se na kutiju i pustimo djecu da samostalno kreiraju okruženje u kojem žele da provode vrijeme. Nadajmo se da će isto učiniti i sa pravim svijetom jednoga dana. Stvoriti sebi bolje mjesto za život.

Izvor: Zelena učionica

Pripremila: Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Samostalno – aktivno – odgovorno! uz podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Projektom se želi doprinijeti povećanju stepena informisanosti i znanja osoba s invaliditetom (OSI) o značaju samostalnosti i povećanju stepena informisanosti i osnaženosti roditelja OSI u cilju prihvatanja invaliditeta, i u tom segmentu veće samostalnosti OSI prilikom donošenja odluka, tokom obrazovanja, zapošljavanja i generalno kvaliteta života.

Projekat će obuhvatiti: pružanje usluge personalne asistencije (PA) za pet (5) korisnika uz prethodno sprovođenje trodnevnog treninga za stručne radnike, saradnike i korisnike ove usluge; medijsku kampanju na društvenim mrežama i u medijima; psihološku podršku za roditelje djece i odraslih OSI, i organizovanje „FREEDOM DRIVE“ – „Šetnja za slobodu“.

Direktna ciljna grupa su: osobe s invaliditetom, muškog i ženskog pola, srednjoškolskog uzrasta, ali i odrasle OSI, personalni asistenti/kinje, saradnici, stručni radnici, roditelji OSI, Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Indirektna ciljna grupa su: sve osobe s invaliditetom, uključujući one koje nijesu direktno uključene u projekat, članovi porodice OSI u širem smislu, zaposleni u centrima za socijalni rad, pružaoci usluga, organizacije osoba s  invaliditetetom, NVO sektor, mediji i društvo u cjelini.

Aktivnosti projekta realizuju se u okviru Javnog konkursa Zaštita lica sa invaliditetom i djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju za finansiranje projekata/programa za NVO u oblasti zaštita lica sa invaliditetom za 2022.

Realizacija projekta traje 12 mjeseci, počev od 26. decembra 2022.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka projekta

Na inicijativu Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) održani su sastanci s predstavnicama Ministarstva pravda i Ministarstva prosvjete na temu Zaštita prava djece s invaliditetom i njihovih porodica, a u okviru kampanje javnog zagovaranja, kao jedne od aktivnosti partnerskog projekta UMHCG i Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) Roditeljstvo = za sve, podržanog kroz Javni konkurs za NVO u oblasti društvene brige o djeci i mladima, koji je 2021. raspisalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

Sastanku koji je s predstavnicama Ministarstva pravda održan u utorak, 6. decembra 2022. prisustvovali su, ispred UMHCG izvršna direktorica Marina Vujačić i programska asistentkinja Milena Kovačević, ispred Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) sastanku je prisustvovao izvršni direktor Goran Macanović, dok su ispred Ministarstva pravde sastanku prisustvovali državni sekretar Bojan Božović i samostalna savjetnica Sara Kurgaš. Na sastanku u Ministarstvu prosvjete, koji je održan u srijedu, 7. decembra 2022, prisustvovale su, ispred UMHCG izvršna direktorica Marina Vujačić i koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije Anđela Miličić, dok su ispred Ministarstva prosvjete prisustvovala v.d. direktorice Direktorata za predškolsko, osnovno i inkluzivno obrazovanje i vaspitanje Aleksandra Kuč i njena saradnica.

Marina Vujačić je predstavnike/ce Ministarstva pravda upoznala s detaljima projekta Roditeljstvo = za sve, realizovanim aktivnostima do sada, posebno ističući dio projekta koji se odnosi na proces javnog zagovaranja i predstavila rezultate analize odgovora roditelja djece s invaliditetom i roditelja koji su OSI. U okviru informisanja predstavnika ovog Ministarstva Vujačić je informisala o analizi propisa koji uređuju oblast braka i porodičnih odnosa, zatim oblast socijalne i djećje zaštite, i na kraju oblast zdravstvene zaštite, uz informaciju da će UMHCG i SSSCG uputiti i formalne inicijative za izmjene i dopune zakonodavstva, kao i predloge normi koje bi trebalo usvojiti. 

U tom kontektu kada je riječ o nadležnostima Ministarstva pravde navela je najznačajnijim prvenstveno izmjene i dopune Porodičnog zakona i Zakona o vanparničnom postupku jer oba propisa polaze od pretpostavke da je invalidnost nesposobnost za rasuđivanje zbog čega se osobama s invaliditetom, samo po osnovu invalidnosti ili pretpostavljene invalidnosti, oduzima ili ograničava poslovna sposobnost, pravo na brak i sklapanje porodice, pravo na odgoj djece i brojna druga prava. 

Goran Macanović je dodatno ukazao na važnost Porodičnog zakona, ali i činjenicu da crnogorsko materijalno i procesno pravo nijesu usklađeni s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom. Tako, Zakon o vanparničnom postupku umjesto odlučivanja uz podršku definišiše zamjensko odlučivanje. Takođe, Macanović je naveo da želi iskoristiti ovu priliku da podsjeti na raniju inicijativu SSCG i UMHCG o usvajanju Zakona o faksimilu, kao ličnom potpisu osoba sa invaliditetom, koji bi uredio brojna pitanja i olakšao pristup pravima u različitim oblastima života, ukazujući na trenutnu različitu praksu, čak i istih službi, kao što su na primjer notari. 

Bojan Božović je pozdravio aktivnhosti koje sprovode ove dvije organizacije uz konstataciju da uvijek čuje korisne stvari i značajne za crnogorsko društvo, ne samo za osobe s invaliditetom, ukazujući da su neke od pokrenutih tema svakako nadležnog Ministarstva koje predstavlja, ali ima i tema koje su u nadležnosti drugih resora. Ukazao je na značaj formalnih inicijativa i predloga rješenja, kao i dostavljanja uporednih analiza, ukoliko one postoje. Kada je riječ o održanom sastanku u Ministarstvu prosvjete, Marina Vujačić je predstavnice ovog resora upoznala sa detaljima projekta Roditeljstvo = za sve! i kampanjom javnog zagovaranja koju sprovodimo. Navela je važnost edukacija u osnovnim i srednjim školama o fenomenu invaliditeta i paradigmi koja promoviše prihvatanje različitosti svih ljudskih bića, ukazujući na činjenicu da se foirmalni sistem obrazovanja ne bavi nikako, ili se bavi u maloj mjeri, ljudskim pravima, dok je literatura za obrazovni kadar, koji radi s osobama s invaliditetom, zastarjela i pisana je u prevaziđenim modelima pristupa invaliditetu, zbog čega ne podstiče ravnopravnost, već samilost i milosrđe.

Aleksandra Kuč je predložila da se osmisle aktivnosti koje bi se sprovele u višim razredima osnovnih škola, te da će UMHCG u tom segmentu imati podršku ovog Ministarstva, informišući o dosadašnjoj praksi i metodama rada s djecom kada su u pitanju slične teme.

četvrtak, 15 decembar 2022 12:53

Zastani, razmisli, ostvari...slobodu

U kakvom društvu živimo, hajde da malo zastanemo i razmislimo?! 

Da li sa zadovoljstvom idemo na posao, da li imamo dovoljno strpljenja za djecu, za sve one kojima je potrebna naša podrška, pažnja, njega, da li osluškujemo sebe, čujemo...ili sve to otaljavamo zato što tako treba, da nam neko ne zamjeri, prigovori? A, onda je sve teško, nesavladivo, zamorno. Sa koliko dilema započinjemo dan? Dajemo obećanja sebi i drugima koja nijesmo u stanju da ispunimo? Koliko formalizma dnevno možemo da progutamo, „servirano” hladno ili toplo nema veze… prazno je isprazno i ništa ne znači. Koliko puta iz užasnog straha od slobode ne ugrabimo priliku, sitnu ili kurpnu, opet nije bitno prilika po prilika je prilika koja suštinski otvara put ka ličnoj slobodi. 

Dođoh do suštine postojanja svega: na ličnom i društvenom. Sloboda, šta je to? To je preuzimanje odgovornosti, to je spremnost da uzmeš konce nad svojim djelima i mislima, to je sagledavanje iz više uglova, imaginacija, lutanje, potraga, borba, protivuriječnost, individualnost, nikako uniformnost, to su djela, ne samo riječi. Demonstrirajući ličnu odgovornost otvaramo proces da i drugi iz našeg okruženja uče od nas. Često toga nijesmo svjesni. Akteri političke scene našeg društva zaboravljaju tu komponentu javnog nastupa i dimenziju lične odgovornosti za svaku izgovorenu riječ ili postupak. Da postoji makar minimum osvješćenosti o tom segmentu njihove politčke aktivnosti i javni diskurs bi možda bio više demokratičan i human, okrenut  građaninu i njegovim potrebama. Ali, odgovornosti nema ili je ima u mrvicama. Nedovoljno, naročito u društvu u kojem demokratija nije osvojena ili gdje se riječ demokratija/demokratski najčešće rabi, pa ako pogledamo suštinu naše društvene zajednice (način kako ona istinski živi) ona nije ništa drugo do isprazna ljuštura. Demokratija nije samo ograničena na politiku, parlament, političke partije, sistem vlasti, demokratija je stil života, njegovanje univerzalnih ljudskih vrijednosti, univerzalnih ljudskih prava, od početnih koraka u procesu socijalizacije u porodici, obrazovnom sistemu, medijima, društvu uopšte. A šta mi radimo, sužavamo prostor za demokratiji, zatvaramo je u okvire politike, ne učimo mlade generacije najprije osnovnim ljudskim vrijednostima, već im šaljemo poruku da politika treba da bude prostor za zadovoljenja ličnih, partikulrnih interesa, prostor mržnje i isključivosti, prostor nepriznavanja različitosti. I onda se pitamo kako smo ušli u fazu radikalizacije društvenih vrijednosti i samog poimanja društva. Prirodno je da u društvu postoje različite ideologije, sistemi vrijednosti, pogledi na svijet i čovjekovu prirodu. Ali, nije prirodno da se vrednujemo na osnovu poluistina, predubjeđenja, naučenih, konzerviranih matrica. Hajde da malo zastnemo, razmislimo i preispitamo se, pojedinačno, lično, ali i na nivou ukupne društvene zajednice.


Mr Mirjana Popović

Strana 1 od 44

Back to top