ponedeljak, 27 novembar 2023 11:51

Evropska Komisija: UNAPRIJEDITI PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZA SARADNJU SA CIVILNIM DRUŠTVOM

Written by

U svom najnovijem Izvještaju o stanju u zemlji za 2023 (Montenegro 2023 Progress Report) Evropska Komisija u dijelu civilnog društva i uključenosti civilnog sektora u procesima donošenja odluka posvetila je određene segmente, uz konkretne ocjene stanja, koje prevodimo u nastavku. 

Uloga civilnog društva je prepoznata i promovisana. Međutim, pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju državnih institucija i civilnog društva tek treba da se unaprijedi. Političari – uključujući i na najvišem nivou – često su omalovažavali rad organizacija civilnog društva (OCD) a prijavljeni su izolovani slučajevi verbalnih napada, kada su, na primjer, kritikovali rad vlade. Preporuke iz prošlogodišnjeg izvještaja ostaju uglavnom važeće. 

U toku je izmjena i dopuna Zakona o nevladinim organizacijama kako bi se unaprijedile procedure za osnivanje, registraciju i rad NVO. U radnu grupu, koja razmatra nacrt amandmana, imenovani su predstavnici NVO. Strategija koja promoviše saradnju sa nevladinim organizacijama za period 2022-2026. usvojena je u julu 2022, nakon širokih javnih konsultacija, i sprovodi se. Strategija potvrđuje poziciju civilnog društva kao snažnog partnera države u kreiranju javnih politika i predlaže da se poboljšaju procedure digitalne registracije za organizacije civilnog društva (OCD) i da se rezultati projekata objave na internetu.

Savjet za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija nije nastavio sa radom. Finansijska podrška vlade za NVO regulisana je setom pravila koja obezbjeđuju transparentnost i eksternu evaluaciju. Međutim, Crna Gora treba da ojača kapacitete ministarstava za strateško planiranje, praćenje i evaluaciju podrške koja se pruža NVO. Osnaženo civilno društvo je ključna komponenta svakog demokratskog sistema i državne institucije bi ga trebale prepoznati i tretirati kao takvo. Ukupan pravni i institucionalni okvir o slobodi izražavanja, udruživanja i okupljanja je uspostavljen, ali važni djelovi zakona nedostaju ili ih je potrebno revidirati.

Uloga civilnog društva u procesu pristupanja EU je u teoriji prepoznata, ali nedovoljno u praksi. Predstavnici OCD učestvuju u radnim grupama koje raspravljaju o pregovaračkim poglavljima o pristupanju EU. 

Sva ministarstva su 2022. imenovala predstavnike OCD u radne grupe koje su formirane za izradu zakona i nacionalnih strategija u svojim oblastima, u skladu sa Zakonom o javnoj upravi. Međutim, nisu sva ministarstva sprovela javne konsultacije o nacrtima zakona. U izvještaju, koji ,je Vlada usvojila u decembru 2022, o sprovođenju javnih konsultacija prilikom izrade nacrta zakona i strategija, utvrđeno je da je značajan broj zakona usvojen bez prethodne konsultacije sa civilnim društvom. 

Vlada je 22. jula 2022. donijela Odluku o imenovanju članova Savjeta za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija, tijela koje čini jednak broj državnih funkcionera i predstavnika nevladinih organizacija. Jedna od njegovih nadležnosti je da nadgleda sprovođenje strategije o saradnji sa NVO. Međutim, nije bilo dovoljno prijava predstavnika NVO da postanu članovi Savjeta u svakoj od tematskih oblasti, uprkos uzastopnim raspisivanjem šest javnih poziva. Ovo odražava uočeni nedostatak relevantnosti među OCD. Zbog toga Savjet nije nastavio sa radom, koji je prekinut u oktobru 2021. Ovo podriva dijalog između vlade i civilnog društva i trebalo bi ga prioritetno riješiti održavanjem inkluzivnog dijaloga. 

Pravila za javno finansiranje OCD obavezuju ministarstva da sprovode konsultacije s OCD o njihovim godišnjim prioritetima finansiranja, da objavljuju javne pozive i da dodeljuju grantove kroz proces selekcije koji uključuje spoljne evaluatore. Uprkos ovoj obavezi, nisu sva ministarstva objavila pozive za podnošenje prijedloga za finansiranje projekata OCD/NVO.

U nekim slučajevima, pozivi za podnošenje prijedloga su bili odloženi, kao rezultat toga, više od 1,1 milion evra namenjenih za ovu namjenu u budžetu za 2022. nije opredeljeno. U nekim slučajevima, nedostatak jasnih i pravednih kriterijuma za izbor rezultirao je odabirom OCD bez iskustva u nekim oblastima, ili izborom OCD nesposobnih za rad sa određenom ciljnom grupom. U oblasti trgovine ljudima, Ministarstvo unutrašnjih poslova dodijelilo je grant jednoj OCD čiji je rukovodilac optužen za vršenje nasilja nad maloljetnim žrtvama trgovine ljudima, tokom prethodnog granta Ministarstva

Godišnji izvještaj o finansiranju projekata OCD u 2021. objavljen je u decembru 2022. i konstatuje da je potrošeno 92% izdvojenog iznosa. Ministarstvo javne uprave je napravilo veb stranicu na kojoj se centralizuju informacije za OCD, uključujući mogućnosti finansiranja. Međutim, potrebno je više napora ministarstava na koordinaciji, strateškom planiranju, praćenju i evaluaciji podrške koju pružaju OCD

OCD imaju pristup sredstvima i na lokalnom nivou, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. U 2022, 18 opština (od 23) objavilo je pozive za podnošenje prijedloga projekata.

U maju 2023. Vlada je usvojila Izvještaj o implementaciji strategije reforme javne uprave (PAR) 2022-2026. u 2022. Politička podrška za reformu javne uprave je nastavljena da se obezbjeđuje kroz Savjet za reformu javne uprave, kojim predsjedava premijer. Format Savjeta je inkluzivniji: pored predstavnika državnih institucija i civilnog društva, sastav je proširen i na predstavnike sindikata. Strategija reforme javne uprave i njen akcioni plan bili su povezani sa budžetom za 2023. 

Crna Gora je umjereno pripremljena u oblasti reforme javne uprave. Sve u svemu, ostvaren je ograničen napredak. Usvojen je novi program reforme upravljanja javnim finansijama i započeta njegova implementacija. Za razliku od toga, nisu napravljene nikakve izmjene u izmenama i dopunama zakonodavstva o državnoj službi koje su uvele relaksirane uslove za kvalifikaciju i dovoljno diskrecionog prava za imenovanje (novih), i razrješenje (postojećih) rukovodilaca organa uprave. 

Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi radi usklađivanja sa Zakonom o državnoj upravi, ne poštujući preporuku Komisije. Ublaženi zahtjevi su izvor stalne zabrinutosti za zapošljavanje zasnovano na zaslugama, stručnost i nezavisnost državnih službenika. Kontinuirane kadrovske promjene u javnoj upravi dovele su do daljeg gubitka znanja o pitanjima koja se odnose na proces pristupanja EU i opšteg usporavanja tempa reformi. 

Skupština tek treba da usvoji izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Efikasne linije odgovornosti unutar administracije tek treba da se uspostave.

Međutim, usluge socijalne podrške za ugrožene grupe i dalje su rijetke i neodržive. Uglavnom ih organizuju organizacije civilnog društva, bez kontinuirane podrške sa lokalnog ili nacionalnog nivoa.

Što se tiče prevencije zloupotrebe droga i smanjenja štete, organizacije civilnog društva su nastavile sa svojim preventivnim akcijama i uslugama, uključujući neke koje finansira vlada. Institut za javno zdravlje je organizovao edukativne aktivnosti o narkomaniji za 56 pružalaca usluga iz 13 zdravstvenih ustanova.

U vezi sa HIV/AIDS-om, Zavod za školstvo je organizovao obuke za nastavnike i vaspitače, dok su organizacije civilnog društva nastavile sa pružanjem usluga za ključne grupe stanovništva.

Međutim, potrebno je mnogo više uključivanja, podrške i saradnje sa civilnim društvom da bi se postigli održivi i efektivni rezultati u socijalnom sektoru, kako u planiranju i praćenju socijalnih politika, tako i za njihovo sprovođenje kroz socijalne usluge, uključujući i na lokalnom nivou.

U oblasti nediskriminacije u zapošljavanju i socijalnoj politici još nije usvojen Zakon o jedinstvenom utvrđivanju invaliditeta, iako su nacrt zakona i javna rasprava završeni 2022. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom invaliditetom, planiran da bude usvojen 2023, takođe je odložen. Organizacije civilnog društva još uvijek nisu dovoljno uključene u procese kreiranja politika.

Državne institucije blisko sarađuju i pružaju finansijsku podršku organizacijama civilnog društva, kao ključnim partnerima za zaštitu žrtava i podizanje svijesti. U 2022, 40.000 evra državnih sredstava dodijeljeno je za pet nevladinih organizacija u okviru programa koji se bavi prioritetima nacionalne strategije za borbu protiv trgovine ljudima za 2019-2024. Međutim, prihvatilište za žrtve trgovine ljudima, koje finansira država, a vodi nevladina organizacija, zatvoreno je u decembru 2022, nakon što su dvije maloletne žrtve koje su smještene u prihvatilištu podnijele prijavu lokalnoj policiji zbog nasilja koje je nad njima izvršila uprava prihvatilišta (koji je i rukovodio NVO). Crna Gora trenutno nema sklonište za žrtve trgovine ljudima, kao ni specijalizovano sklonište za djecu žrtve. U 2023. prethodni upravnik skloništa je dobio još jedan grant od Ministarstva unutrašnjih poslova, nakon što je osnovao novu NVO. Crna Gora treba da pojača kontrolu nad raspodjelom državnih sredstava u ovoj oblasti, gdje treba da prevladaju najviši profesionalizam i etički standardi.

Poreski zakon daje neke podsticaje filantropiji, ali njegov pojam „javnog interesa“ je više ograničavajući nego u Zakonu o NVO, pa samim tim ograničava poreske olakšice. 

Crna Gora tek treba da uskladi svoj pravni okvir o pristupu informacijama sa pravnom tekovinom EU. Prema sadašnjem zakonu, javne institucije bi mogle organizacijama civilnog društva ograničiti pristup ključnim političkim odlukama tako što će proglasiti ove informacije tajnim. 

Crna Gora ima Zakon o volonterskom radu, kojim se promoviše volonterski rad za državne institucije radi sticanja profesionalnog iskustva. Međutim, potreban je širi pravni okvir za promovisanje slobodnog korišćenja vremena, znanja i vještina u korist volonterskih aktivnosti. Nacrt amandmana se razmatra od 2019, ali nije finalizovan. 

S engleskog prevela: Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

Pročitano 176 put(a)

Back to top