Izgradnja snažnih partnerstava za podršku osobama s invaliditetom kritično je važna za jačanje institucionalnih kapaciteta za prevenciju institucionalizacije osoba s invaliditetom. Ovo je zaključeno na konferenciji koju su organizovali Vlada, Institucija Ombudsmana i sistem UN u Crnoj Gori a na kojoj su prezentovani ključni rezultati dvogodišnje inicijative Unaprjeđenje inkluzije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori.

Uz finansijsku podršku Partnerstva UN za prava osoba s invaliditetom (UNPRPD), zajedničku inicijativu sprovode Ministarstvo  rada i socijalnog staranja, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Institucija Ombudsmana u saradnji sa organizacijama osoba s invaliditetom, sa tehničkom podrškom UNDP-a, UNICEF-a i OHCHR-a.

Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja, Budimirka Đukanović, ukazala je da je taj resor u ostvarivanju nacionalnih razvojnih prioriteta i ciljeva koji čine dio Agende 2030. i realizacije međunarodno priznatih obaveza Vlade u domenu ostvarivanja ljudskih prava, socijalne inkluzije i reformske agende povezane sa procesom pristupanja Crne Gore EU, u saradnji sa UN-o i Institucijijom Zaštitnika u prethodne tri godine implementiralo projekat Unaprjeđenje inkluzije djece i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori.

Kako je navela, kao sastavni dio Integrisanog programa saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija, tokom 2021. započeto je sa implementacijom zajedničkog projekta u cilju promocije prava osoba sa invaliditetom, pod nazivom  Unaprjeđenje inkluzije djece i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori. 

Projekat je realizovan u 2022. i 2023, a prethodila je početna faza, 2021, tokom koje su predstavnici Vlade, Zaštitnika, osobe sa invaliditetom i organizacije osoba sa invaliditetom (OPDs) konsultovane o prioritetnim oblastima.

Zaštitnik Siniša Bjeković kazao je da se unutra ove, po brojnim indikatorima najviše marginalizovane društvene grupe, nalaze mnogi članovi društva koji su dodatno opterećeni barijerama u ostvarivanju svojih prava. U toj višestrukoj i intersekcijskoj nejednakosti prilično često se dešavaju situacije koje su izvan pažnje onih koji se kroz život probijaju sa znatno manje prepreka u ostvarivanju faktičke ravnopravnosti u društvu i državi.

Pozvao je privredne subjekte i apelovao na korporativnu društvenu odgovornost.

Iskazao je nadu da će predstojeća reforma socijalne i dječije zaštite usvojiti drugačiji pristup i pronaći odgovarajuće modele brige za djecu sa posebnim razvojnim potrebama, koja će rasteretiti, a ne osloboditi obaveze i samu porodicu, kao bitan faktor u životu svakog djeteta bez obzira na bilo kakvo lično svojstvo.

Zahvalio je partnerima iz UN agencija, primarno UNICEF-a, sa kojima se, kako je naveo, učinilo nešto što je država zaboravila ili stavila u drugi plan- a to je da projektujemo i stavimo u funkciju nezavisno tijelo koje će vršiti praćenje izvršavanja obaveze države prema UN Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom.

Ujedinjene nacije u Crnoj Gori nastaviće da se snažno zalažu za jednakost i puno uključivanje osoba sa invaliditetom u crnogorsko društvo u skladu sa obavezama Crne Gore koje proističu iz ratifikacije Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, kazala je Nela Krnić (UNICEF)  koja je zahvalila organizacijama za prava osoba sa invaliditetom, Instituciji ombudsmana, resornim ministarstvima i drugim partnerima na konstruktiuvnoj saradnji.

Kroz ovu reformsku inicijativa unaprijeđeni su kapaciteti sistema za sprečavanje institucionalizaciju djece sa smetnjama u razvoju i odraslih s invaliditetom kroz obuku više od 100 profesionalaca iz različitih sektora, razvojem modela usluga na nivou zajednice, pružanjem psihosocijalne podrške i postavljanjem temelja za prvi crnogorski Centar za hraniteljstvo sa planovima za specijalizovano hraniteljstvo za djecu sa smetnjama u razvoju. Urađeno je i istraživanje zasnovano na dokazima o potrebama osoba sa invaliditetom, identifikovane su ključne usluge podrške zajednici za odrasle i sprovedena je analiza troškova odabranih usluga. U okviru programa razvijene su i Smjernice za budžetiranje koje uključuje osobe sa invaliditetom. Osnovan je Nezavisni monitoring mehanizam koji predvodi Ombudsman i deset organizacija osoba sa invaliditetom, čime je unaprijeđen monitoring Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom (CRPD) u Crnoj Gori. Direktoratu za zaštitu osoba sa invaliditetom od diskriminacije, pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, pružena je tehnička podrška za izradu akcionog plana za glavni strateški dokument o pravima osoba sa invaliditetom.

Kritično je važno što je obezbijeđeno učešće organizacija osoba sa invaliditetom u svim fazama procesa, od početne analize situacije, kreiranja reformskog projekta i njegove implementacije, kazala je Krnić i podsjetila da je sistem UN u Crnoj Gori integrisao prava osoba sa invaliditetom u svoje strateške dokumente, a takođe i organizovao obuke za svoje osoblje za uključivanje osoba sa invaliditetom u programe UN, koje su sprovele organizacije osoba sa invaliditetom.

Ovaj projekat nas je nekako povezao jer obično nemamo priliku da sarađujemo. Da, imamo saradnju između roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju, ali ovaj projekat je pružio priliku da radimo sa drugim organizacijama za osobe sa invaliditetom, kazala je predstavnica organizacije osoba sa invaliditetom koja je učestvovala u programu.

Zamjenica Zaštitnika Nerma Dobardžić, govoreći o zapažanjima Nezavisnog monitoring mehanizma, ukazala je na potrebu kontrole kvaliteta rada asistenata/tkinja u nastavi kroz proces akreditacije i reakreditacije licenci, ali i na nedovoljno razvijene usluge za život u zajednici osoba sa invaliditetom. Takođe, nevela je da djelimična i/ili potpuna nepristupačnost karakteriše javne ustanove, te da arhitektonske barijere, ali i barijere u komunikacijama i informacijama, predstavljaju izazov koji se, bez nerazumnih odlaganja, mora prevazići.

Savjetnica Zaštitnika i koordinatorka NMM-a Milena Krsmanović Iković kazala je da će ovo tijelo pratiti oblast inkluzivnog obrazovanja, usluge socijalne i dječje zaštite, deinstitucionalizaciju i uključivanje OSI u proces donošenja odluka.

Svoja iskustva u radu NMM predstavile su i Marina Vujačić (UMHCG), Marija Boljević (Staze) i Miroslava Ivanovic (I MI BOKE), koje su ocijenile da na primjeni Konvencije u Crnoj Gori treba još dosta da se učini i dale preporuke za buduće aktivnosti ovog tijela.

Ostvarivanje prava djece sa smetnjama u razvoju i odraslih s invaliditetom važan je aspekt rada UN u Crnoj Gori i jedan od temeljnih uslova za ispunjenje obećanja datog u okviru Ciljeva održivog razvoja. Stoga će se u predstojećem periodu nastaviti sa radom na jačanju institucionalnih kapaciteta za sprečavanje institucionalizacije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih s invaliditetom.

Osim toga napori će biti nastavljeni za aktivno uključivanje organizacija za prava osoba sa invaliditetom u implementaciju i praćenje Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom (CRPD) u Crnoj Gori. To je moguće postići kroz proaktivnu saradnju i široka partnerstva između organizacija civilnog društva, Institucije Zaštitnika ljudskih prava Crne Gore i drugih aktera uključenih u reformske procese.

Izvor: Ombudsman

Pripremila: Dajana Vuković