sreda, 05 maj 2021 13:29

Osobama s invaliditetom omogućiti učešće u donošenju odluka i motivisati ih na život u zajednici

Written by

Podgorica, PR pres servis - Osobe s invaliditetom treba motivisati na život u zajednici, omogućiti im maksimalno dostižni nivo življenja po principima filozofije samostalnog života, kao i učešće u procesu donošenja odluka, saopšteno je na konferenciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore povodom 5. maja, Evropskog dana samostalnog života.

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić kazala je da stanje svijesti, ubjeđenja i uvjerenja o invaliditetu za posljedicu ima da sistem osobe s invaliditetom koje su samostalnije i samosvjesnije u donošenju odluka ne podržava, a one kojima je potrebna dodatna podrška, da bi mogle živjeti samostalno, često zbrinjava, umjesto da im daje priliku da žive u zajednici i samostalno.

„Važno je da sadašnje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja shvati da je institucionalizacija i ako neko živi u svojoj užoj zajednici, ali nema prilike za samostalni život, nema prilike da izađe iz četiri zida. Važno je istaći pravne i faktičke prepreke za život u zajednici, odnosno samostalan život. Ograničavajuće i diskriminatorne zakonske norme, komplikovane i obeshrabrujuće procedure u praksi, i rigidne strukture podrške često povećavaju zavisnost od drugih. Kao posebno sporan navešću institut oduzimanja poslovne sposobnosti i institut produženog roditeljskog prava, koji se u Crnoj Gori i dalje primjenjuje isključivo po osnovu invalidnosti, kao ličnog svojstva i to na procjeni zasnovanoj na medicinskim indikatorima“, rekla je Vujačić.

Ona je istakla da je veliki broj osoba s invaliditetom u institucijama rezidencijalnog tipa bez prilike da im se omogući život u zajednici, bez bilo kakvog izbora, procjene potreba, individualnog plana usluga.

„Ako bude postojao adekvatan pristup prema osobama s invalididtetom i uvažavalo se njihovo dostojanstvo i integritet na jednak način kao i svih drugih, uz to da država mora shvatiti da je nekada dužna da preduzme posebne i dodatne mjere da bi ispravila istorijsku i društvenu nepravdu i neravnopravnost, onda ćemo moći za pet, 10, 15, 20 godina da osjećamo benefite toga. Jer život prebrzo prolazi, a mi smo se naslušali previše obećanja i od njih ne možemo da živimo“, kazala je Vujačić.

Ona je poručila da se osobama s invaliditetom mora omogućiti učešće u donošenju odluka.

„Moramo direktno biti pitani šta i kako treba uraditi, pa i kad ne znamo kako, makar treba da budemo pitani šta treba uraditi i šta želimo. Ako je ideal samostalnog i uspješnog života sreća otkud nam pravo da je uskratimo bilo kome“, upitala je Vujačić.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da sigurno postoji određeni napredak i da su institucije sistema na lokalnom i državnom nivou u prethodnom periodu uradile nešto više u poređenju sa, možda, prethodnih pet godina, ali to je i dalje nedovoljno.

„Kada govorimo o državnim institucijama, mislim da svi moramo da se založimo više. Mnoge stvari zavise od budžeta, ali mnoge stvari zavise i od volje. Ako budemo imali dovoljno volje mislim da ćemo naći sredstva da adaptiramo zgrade i naše javne ustanove, da omogućimo veću inkluziju, mobilnost i da se radujemo različitostima. Svaki pojedinac je značajan i bez svakog pojedinca naš mozaik građanske Crne Gore nikada neće biti zaokružen“, kazao je Abazović.

Najveći interes je, kako smatra, da građanska Crna Gora konačno profunkcioniše, da bude društvo blagostanja, boljeg životnog standarda i veće inkluzije.

„To možemo da uradimo zajedno. Ne treba samo 5. maja da se sjetimo ovih stvari. Svaki dan treba da nam bude 5. maj. Svaki dan treba da nam bude 9. maj“, rekao je Abazović

On je istakao da 5. maj ima i posebnu simboliku, vrlo je blizu i 9. maju, Danu Evrope, danu pobjede, kada smo se izborili s fašizmom, ali diskriminacija i danas postoji u našem društvu i postoje problemi, možda ne konfliktno, ali definitivno jesu nešto o čemu treba pričati. 

Šefica Delegacije EU u Crnoj NJ. E. Oana Kristina Popa kazala je da je nedostatak pristupa za OSI zastrašujući, a da je još gori nedostatak empatije i nerazumijevanje. 

„Za ovo drugo nema opravdanja. EU veoma pažljivo posmatra prava osoba s invaliditetom kada mjeri napredak u procesu evropskih integracija Crne Gore. U našem godišnjem izveštaju za 2020. godinu prepoznali smo da je postignut određeni napredak u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom. Ali, treba učiniti još mnogo toga“, poručila je Popa

Kazala je da se OSI i dalje suočavaju sa marginalizacijom, isključenošću, diskriminacijom, naročito kada je riječ o pristupu javnim uslugama i javnom prevozu, zapošljavanju, zdravstvu i obrazovanju, a kriza COVID-19 je pogoršala stvari.

„Sada je vrijeme da Crna Gora pojača napore na iskorenjivanju diskriminacije na svim frontovima, a posebno kada je riječ o najugroženijima, poput žena i djevojaka ili manjina s invaliditetom“, istakla je Popa

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković kazao je da je na državi da ispoštuje sve obaveze koje stoje pred njom kako bi se osobe s invaliditetom mogle osjećati dostojanstveno i imale život vrijedan življenja, koji ih usmjerava na život u zajednici.

„Percepcija laičke i stručne javnosti ogledala se u tome da su OSI tretirane više kao problem, a manje kao resurs. Apsolutno sam protiv takvog stava jer u svakom od nas leži nešto što predstavlja našu jedinstvenost, posebnost i personalni kapacitet. Na državi je da spozna kakav to resurs leži u svakoj OSI i još više, kako na najbolji način iskoristiti takav resurs. To neminovno znači da država ne može da se ponaša inertno“, jasan je Bjeković.

On smatra da se samostalnost mora ogledati u zadovoljenju elementarnih životnih potreba, komunikaciji sa drugima, učešću u javnom i političkom životu.

Dodao je da samostalni život podrazumijeva i pravo izbora i pravo na grešku.

„Neminovno je da određeni dio tereta mora pasti na državne organe, ali i biznis sektor, a ne samo civilni i državni sektor, treba da ima svoju ulogu kada je u pitanju stimulans osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom ne mogu biti resurs samo na dan izbora i sve političke partije u okviru svojih programa i promocija moraju voditi računa kome se obraćaju“, rekao je Bjeković.

Sama činjenica da je neko izolovan i na marginama društva, kako smatra, dodatno negativno utiče na psihološki status svake osobe, a posebno osobe s invaliditetom, zbog čega je neophodna povećana senzitivnost i aktivnost, jer „najgore što može da vam se desi je da neko donosi odluku umjesto vas“.

Bjeković je kazao da se bez aktivne uloge osoba s invaliditetom u kreiranju odnosa u društvu ne može govoriti o njihovoj samostalnosti. 

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić najavio je formiranje Savjeta za prava lica sa invaliditetom na nivou Vladinog tijela, usvajanje Akcionog plana za realizaciju preporuka UN Komiteta za prava lica sa invaliditetom, kao i početak realizacije projekta „Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta” u saradnji s UNDP.

„U toku je reforma načina utvrđivanja invaliditeta, u cilju uspostavljanja jedinstvenog tijela - Zavoda za utvrđivanje invaliditeta koji će invaliditet utvrđivati po novoj, jedinstvenoj metodologiji gdje ćemo izbjeći da za jednu vrstu invaliditeta imamo različita vještačenja više resora. Na kraju ovog projekta očekujemo i izradu jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom“, kazao je Spajić.

Najavio je i unapređenje pristupačnosti javnih ustanova i centara za socijalni rad u Crnoj Gori.

Spajić je pojasnio da za sam proces deinstitucionalizacije i samostalan život u zajednici osoba s invaliditetom nisu dovoljni napori samo jednog resora, već se, kako smatra, na tom polju mora djelovati intersektorski, osobama s invaliditetom se mora obezbijediti pristupačnost objekata ali i saobraćaja, dostupnost obrazovnih institucija, zdravstvenih usluga, povećanja zapošljivosti.

„Izmještanje iz ustanova i omogućavanje osobama s invaliditetom da samostalno i uz podršku žive u zajednici je proces na kom se mora raditi temeljno i koji iziskuje vrijeme, s tim što je preduslov za uspješnost realizacije ovog cilja povećanje svijesti svih građana da svaka osoba, a tako i osoba s invaliditetom ima sposobnost i mogućnost da se bavi nekim poslom ili zanimanjem, ništa više ili manje od osoba koje nemaju invaliditet. Tek kada dosegnemo tu svijest moći ćemo da govorimo o ravnopravnosti i učestvovanju svih ljudi u zajednici, što mora biti zadatak svih nas“, poručio je Spajić.

Događaj je realizovan u sklopu projekta EU4ME koji finansira Evropska unija, a sprovodi Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore, kao i projekta Osamostali se! Koji sprovodi UMHCG a koji finansira Ministarstvo finansija i socijalnog staranja kroz konkurs za NVO u 2020. 

Pročitano 628 put(a)

Back to top