On je sedmo priznanje za sportistu godine zaslužio osvajanjem bronzane medalje na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Trenutno je drugi igrač na svjetskoj seniorskoj rang listi, u kategoriji S10.

Uspješnu godinu upotpunio je trofejima sa turnira u Podgorici i Laškom, po mnogima jednom od najjačih na svijetu. 

Radović je u Parizu osvojio šesto pojedinačno odličje sa najvećih svjetskih takmičenja.

Bronzani je bio i na Igrama u Parizu, dok je igrao finale na Evropskim prvenstva u Helsingborgu 2019. i Šefildu 2023. godine.

Ima i bronzane medalje osvojene u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. godine.

Sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem osvojio je ekipnu bronzu iz Helsingborga. 

Za najboljeg trenera proglašen je Vladimir Marić, koji je predvodio Radovića i Luku Bakića na Igrama u Parizu.

Specijalno priznanje za vrhunsko sportsko dostignuće biće uručeno šahisti Predragu Nikaču, osvajaču bronzanu medalje na IBSA Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida u Petrovcu.

U karijeri ima i zlatnu i srebrnu medalju sa Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u Kaljariju 2019. i četiri godine kasnije na Rodosu, u organizaciji Međunarodne šahovske organizacije za osobe sa oštećenim vidom (IBCA).

Osvajao je i zlatne medalje na prvoj tabli Olimpijadi slijepih i slabovidih 2017. i prvoj tabli prve Paraolimpijade prošle godine u Beogradu.

Prvi je šampion nezavisne Crne Gore, a četiri puta bio je državni prvak u redovnom programu. 

Upravni odbor odlučio je i da priznanje za izuzetan sportski rezultat dodijeli učesnicima Igara u Parizu - Maji Rajković, Milanu Đinoviću i Luki Bakiću.

Najuspješniji mladi sportista, treću godinu uzastopno, je plivačica Iskra Dedivanović, koja je obarala lične rekorde na mitinzima Svjetske serije u Linjanu i Berlinu i osvajala medalje na regionalnim paraplivačkim takmičenjima.

Najuspješnija ekipa je golbal reprezentacija Crne Gore, finalista Evropskog prvenstva - B divizije u Linjanu.

Uspješnu godinu crnogorskih golbalista upotpunila je ekipa Nikšića osvajanjem bronzanog odličja na finalnom turniru Lige šampiona.

Svečana ceremonija proglašenja najboljih biće održana u 22. novembra u 18 sati, u podgoričkom hotelu Ramada.

Ceremonija je planirana u okviru svečane akademije  obilježavanja 15 godina od međuanrodnog priznanja Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog (Srbija) je povodom Međunarodnog dana tolerancije - 16. novembra saopštilo da je promocija i afirmacija tolerancije ključna za izgradnju društva u kojem svi imaju jednake mogućnosti za miran, siguran i dostojanstven život, a da je svako neprihvatanje različitosti izvor diskriminacije i konflikta.

Međunarodni dan tolerancije ustanovljen je 1995. godine na poziv Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kada je usvojena Deklaracija o principima tolerancije.

Taj dokument podseća da tolerancija nije ravnodušnost, već aktivno prihvatanje i uvažavanje raznolikosti kultura, uverenja i običaja. Od tada, 16. novembar se obeležava širom sveta kao prilika za promociju razumevanja, dijaloga i empatije, to jest pozitivnog priznanja svih vrsta različitosti, navelo je Ministarstvo.

U saopštenju se ukazuje da je današnji dan prilika da se svi podsjete da je tolerancija univerzalno ljudsko pravo, te da se ljudska bića rađaju kao različita i imaju pravo i slobodu da se kroz život razvijaju i žive takva kakva jesu, u miru i razumijevanju sa drugima.

U savremenim državama različitosti se u društvima najčešće uspostavljaju po etničkom, rasnom i vjerskom kriterijumu, ali se kao važne nameću i one po pitanju seksualne orjentacije.

Tolerancija je osnova za izgradnju harmoničnih odnosa među različitim zajednicama. Prihvatanje različitosti u kulturama, tradicijama, načinu života i uverenjima, jača ne samo socijalnu koheziju, već i individualne slobode, ističe se u saopštenju.

Ministarstvo podsjeća da je svako neprihvatanje različitosti izvor diskriminacije i konflikta, što predstavlja prepreku društvenom napretku, uz napomenu da se svijest o značaju tolerancije razvija kroz obrazovanje, javno informisanje i podršku lokalnim inicijativama.

Tolerancija nas uči da različitosti nisu prepreka, već bogatstvo i zato je važno da se zajedničkim snagama promovišu poštovanje, dijalog i solidarnost u svim aspektima života, istaklo je Ministarstvo.

Izvor: N1 Info

Pripremila: Dajana Vuković

Prema SZO, procjenjuje se da se 15 miliona beba rodi prijevremeno svake godine, ovo je skoro više od 1 od 10 beba. Ipak neka djeca kroz istoriju, iako rođena sa malim šansama uspjela su ne samo da prežive, već i da zaduže čovječanstvo.

Da li ste znali da Čarls Darvin, otac Teorije evolucije i Preživljavanja najsposobnijih, i sam je rođen prerano 1809? Mnogi ljekari su u to vrijeme smatrali da su prijevremeno rođene bebe genetski inferiorne. Bez intervencije, velika većina novorođenčadi rođenih prije vremena bila je predodređena da umre, a preživjeli su se najčešće suočili sa doživotnim invaliditetom.

Danas na Svjetski dan prijevremeno rođenih beba, treba se podsjetiti da se smatra se da je dijete prijevremeno, kada je rođeno prije 37. nedjelje trudnoće. Komplikacije prijevremenog porođaja su vodeći uzrok smrti među djecom mlađom od 5 godina.

Međutim, kroz istoriju čovječanstva, postoji mnogo malih boraca koji su uspjeli da prevaziđu nevjerovatno male izglede da prežive uopšte, s obzirom na uslove i znanje u to vrijeme. Zatim su nastavili i postigli nevjerovatna dostignuća u oblasti nauke, politike i postali veliki svjetski lideri.

Evo još nekoliko poznatih ljudi sa velikim uspjehom koji su prerano rođeni

Albert Ajnštajn je rođen dva mjeseca orijevremeno u Njemačkoj u martu 1879. Smatran je najvećim fizičarem svih vremena, najpoznatiji je po svom uticajnom doprinosu teoriji relativnosti i kvantnoj mehanici. 

Vinston Čerčil, proslavljeni britanski lider i državnik koji je bio premijer, okupio je britanski narod tokom Drugog svjetskog rata i odveo svoju zemlju od ivice poraza do pobjede, takođe je bio prijevremeno rođen. Čak dva mjeseca prerano 1874. rodio se nakon što je njegova majka pala, i ne bismo živjeli u današnjem svijetu, po inspirativnim riječima ser Vinstona Čerčila, da nije bilo hrabrosti njegove majke 1874. Čerčil je često ukazivao na značaj majčinog mlijeka za razvoj djece.

Isak Njutn je rođen 1642. godine i imao je samo 1,4kg. Od njega se nije očekivalo da preživi. Na sreću, jeste, i doživio je da bude autor teorije gravitacije i zakone kretanja, fundamentalne za fiziku i astronomiju danas.

Stalna zdravstvena nejednakost i nezadovoljene potrebe

Međutim, postoji dramatična razlika u preživljavanju prijevremeno rođenih beba u zavisnosti od toga gde su rođene. Nedavni istraživački rad iz Lanset-a pokazuje da uprkos značajnom poboljšanju, i dalje postoji stalna i hitna potreba za jednakim pristupom blagovremenoj zdravstvenoj zaštiti novorođenčadi. Univerzalno, nizak ekonomski status je faktor rizika za prijevremeno rođenje. Da bi preživjela i imala zdrav početak života, bebi treba vremena da se razvije u jedinici intenzivne nege, pod pažljivim nadzorom obučenih ljekara i medicinskih sestara za neonatologiju.

Izvor: Mondo

Pripremila: Dajana Vuković

Porodične i kulturološke navike u ishrani i fizičkoj (ne) aktivnosti u sinergiji sa svakodnevnim životnim stresom, pogotovu urbanih sredina prepoznati su kao generatori poremećaja metabolizma glukoze i dramatičnog porasta oboljelih od dijabetesa tipa 2, i u našoj zemlji. Crna Gora je posljednjih decenija suočena sa starenjem stanovništva, porastom gojaznosti u cjelokupnoj populaciji i intezivnom urbanizacijom, što ukazuje na prisustvo značajnog rizika za sve veći rast broja osoba sa nekim od poremećaja metabolizma glukoze, kao što su predijabetes, dijabetes i trudnički dijabetes.

Crna Gora je zemlja sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa sa jasnom tendencijom porasta broja oboljelih. Broj osiguranika u Crnoj Gori, koji su se godišnje liječili od dijabetesa kod izabranih doktora je porastao za 19% u posljednjih 10 godina, od 23.331 oboljelog u 2013. godini na 27.677 oboljelih prošle, 2023. godine. Od implementacije elektronskog sistema vođenja zdravstvene dokumentacije 2010. godine, uočeno je da se određen broj osoba sa dijagnostikovanim dijabetesom javlja kod izabranih doktora sa pauzama većim i od godine dana, što ima uticaj na ostvarivanje terapijskih ciljeva i zdravstvene politike u liječenju oboljelih sa dijagnostikovanim dijabetesom.

Procjene Internacionalne dijabetološke federacije (IDF Diabetes Atlas 2021-10th edition;  www.diabetesatlas.org) su da u Crnoj Gori oko 21.600 odraslih osoba (starosti: 20-79 godina) ima nedijagnostikovanu šećernu bolest. Stoga, može se procijeniti da u Crnoj Gori trenutno oko 50.000 osoba starijih od 20 godina živi sa dijabetesom, odnosno da je nacionalna prevalenca dijabetesa oko 10,7%. Takođe, procjene IDF-a (The IDF Diabetes Atlas, 8th Edition) ukazuju da trend rasta prevalence dijabetesa u Crnoj Gori može premašiti 14% do 2045. godine.

Populacioni Registar šećerne bolesti u Crnoj Gori funkcioniše od 2013. godine. Osnovni i jedini izvor podataka je ručno popunjena prijava (elektronski i papirni format) ordinariusa koji postavlja dijagnozu (pasivan nadzor nad dijabetesom). Zahvaljujući punoj posvećenosti doktora medicine domova zdravlja na segmentu nadzora i prevencije poremećaja  metabolizma glukoze u Crnoj Gori, danas možemo govoriti da Crnogorski Registar šećerne bolesti postiže obuhvat oko 90% svih liječenih od šećerne bolesti sa prosječnom popunjenošću podataka u prijavama preko 70%. Imajući u vidu da se obuhvat oboljelih od dijabetesa u registrima evropskih zemalja kreće u rasponu 20-100% svih oboljelih, prikupljeni podaci crnogorskog Registra šećerne bolesti pružaju zadovoljavajuću bazu podataka za preko 30.000 pacijenata.

Genetska predispozicija i stil života sinergistički doprinose pojavi dijabetesa melitusa kod svih uzrasta. Mladi u Crnoj Gori prvenstveno obolijevaju od dijabetesa tipa 1, ređe od dijabetesa tipa 2, a bilježi se i gestacijski dijabetes. U starosnoj distribuciji mladih oboljelih od dijabetesa tokom posljednjih pet godina uočava se kontinuirani godišnji porast broja oboljelih uzrasta 14 - 19 godina, dok je broj oboljelih mlađih od 14 godina (djeca) u istom periodu veći i fluktuira između 186 i 203 oboljela ali bez uočljivog trenda rasta.

Najzastupljeniji tip dijabetesa kod odraslih osoba je tip 2. Međutim, posljednjih godina nije rijetkost obolijevanje od ovog tipa dijabetesa i kod mlađih od 19 godina u Crnoj Gori, kao i sve veći broj gojazne djece do 14 godina i mladih. Analize podataka Registra šećerne bolesti skreću pažnju da 80% oboljelih sa dijagnostikovanim dijabetesom ima tip 2 dijabetesa, takođe 80% ima povećanu tjelesnu masu dok je 40% fizički neaktivno. Ovi podaci ukazuju na veličinu izazova cjelokupnog crnogorskog društva kad razmišljamo o prevenciji poremećaja metabolizma glukoze. 

Modifikacija životnog stila je moćna javnozdravstvena sila kojom je moguće prevenirati pojavu predijabetesa i dijabetesa tipa 2 i postići uspjeh u prevenciji, liječenju i pojavi remisije u pojedinim slučajevima obolijevanja. Revitalizacijom postojećih populacionih savjetovališta domova zdravlja sa timom doktora, sestara, nutricionista, psihologa, fizioterapeuta bilo bi moguće uspješno sprovoditi preventivne mjere usmjerene na cjelokupno stanovništvo.

Izvor: Institut za javno zdravlje Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Od formiranja novih socijalno - ljekarskih komisija, tačnije od septembra 2024. godine, održano je 28 sjednica u centrima za socijalni rad širom Crne Gore i urađeno 8.200 nalaza i mišljenja na osnovu kojih centri za socijalni rad donose rješenja o pravu na materijalno obezbjeđenje, dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena, pojasnili su iz ovog resora.

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, u Centru za socijalni rad u Nikšiću na čekanju je 1.800 predmeta koji se tiču rješenja o ličnoj invalidnini i tuđoj njezi, o kojima bi trebalo da odlučuje novoformirana socio-ljekarska komisija.

Iz resora Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije nijesu potvrdili ni demantovali ovu informaciju, već su informisali javnost da su komisije u centrima za socijalni rad u Nikšiću, Plužinama i Šavniku zasijedale 22. oktobra i 1. novembra, kada je i razmatrano 600 predmeta.

Potencijalni korisnici ovog prava, naročito onkološki pacijenti, koji su željeli da ostanu anonimni, nijesu krili razočaranje zbog neažurnosti odgovornih institucija koje, prema njihovim riječima, ne žure da donesu rješenja koja su njima veoma bitna egzistencijalna podrška.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, brige o porodici i demografije poručili su da će u opštini Nikšić socijalno - ljekarske komisije do kraja godine intenzivno raditi na smanjenju broja predmeta koji su na čekanju, kao i da je do sada na nivou Crne Gore obrađeno 8.200 nalaza.

Od formiranja novih socijalno - ljekarskih komisija, tačnije od septembra 2024. godine do današnjeg dana održano je 28 sjednica u centrima za socijalni rad širom Crne Gore i urađeno 8.200 nalaza i mišljenja na osnovu kojih centri za socijalni rad donose rješenja o pravu na materijalno obezbjeđenje, dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena, pojasnili su iz ovog resora.

Istakli su da se rješenja o priznavanju prava na materijalno obezbjeđenje, dodatka za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena donose isključivo trajno na osnovu nalaza socijalno - ljekarskih komisija.

Medicinske indikacije za ostvarivanje prava na dodatak za njegu i pomoć propisane su članom 3 Pravilnika o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava na materijalno strana 2 od 2 obezbjeđenje, dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena, a za ličnu invalidninu članom 4 navedenog Pravilnika. U oba navedena člana propisane su i pojedine medicinske indikacije koje se odnose i na onkološke bolesnike, rekli su iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Dodaju da navedena kategorija lica može ostvariti pravo i na osnovu drugih medicinskih indikacija, koje su nastale kao posljedica onkoloških oboljenja.

Pobjeda je ranije pisala da su onkološki pacijenti od novembra čekali rješenje jer komisije nijesu zasijedale, a tim povodom bio je organizovan i protest ispred Ministarstva rada i socijalnog staranja. Nove komisije su najavljene od 16. septembra, kada su prema navodima iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije počeli da donose nova rješenja.

Izvor: Portal Analitika

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Opštinom Kotor i firmom MAMM DOO iz Nikšića, u periodu od 4. do 6. novembra 2024, u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore u Podgorici, organizovalo je drugu od tri obuke na temu Marketing na društvenim mrežama.

Nakon usvajanja znanja i sticanja vještina iz Strategije digitalnog marketinga, što je bila tema prvog modula, naših 25 polaznika/ca imalo je priliku da svoja znanja nadogradi u oblasti digitalnog marketinga. Sa učesnicima/ama su obrađene i praktično prikazane teme poput definicije i značaja marketinga na društvenim mrežama, kao i povećanja vidljivosti i prepoznatljivosti brenda kroz globalnu povezanost. Prikazan je i definisan razvoj strategije na društvenim mrežama, i ukazano koliko je važno planiranje, prilagođavanje i praćenje sadržaja, kakvi tipovi sadržaja postoje prema različitim društvenim mrežama, kako se vrši optimizacija i koji će im alati u svemu tome pomoći.

Sva tri dana obuke upotpunjena su primjerima dobre prakse, kao i ličnim iskustvima polaznika/ca, što doprinosi temeljnijem usvajanju teorije.

Trenerica na obuci je bila Anđela Đokić, dugogodišnja edukatorka u oblasti digitalnog marketinga za male i srednje biznise i direktorica firme MAMM iz Nikšića, i jedna je od predstavnica crnogorskog tima na DI-MARC projektu.

UMHCG, kao projektni partner okupilo je 25 članova/ca koji/e su, kao i na prvom modulu, predano pratili/e predavanja i interaktivno učestvovali/e u diskusiji na zadatu temu.

U ime Opštine Kotor, kao projektnog partnera, polaznike/ce i saradnike/ce pozdravila je Milica Tomović, i poželjela im unaprjeđenje vještina i znanja u oblasti digitalnog marketinga primijene na najbolji mogući način, jer putem ovakve obuke sebe mogu plasirati mnogo bolje i lakše na online tržištu rada.

U nastavku zajedničkog rada, očekuje nas realizacija još jednog modula obuke pod nazivom Marketing sadržaja čime će 25 osoba s fizičkim invaliditetom iz Podgorice, Nikšića, Bara, Bijelog Polja i Petnjice, obogatiti svoje znanje, tehničke vještine, ali i samopouzdanje da konkurišu za nove poslovne projekte.

Aktivnost je dio projekta Osnaživanje osoba sa fizičkim invaliditetom za rad na daljinu kroz unaprjeđenje digitalnih marketing kompetencija (Digital Marketing Capacity Building – Empowering Persons with Physical Disabilities for Remote Work – DI MARC) čiji je koordinator i nosilac -  Institut ekonomskih nauka iz Beograda, a partnere čine ustanove, kompanije i nevladine organizacije iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske,  uz finansijsku podršku Evropske komisije, kao i uz koofinansiranje od strane ranijeg Ministarstva javne uprave, aktuelnog Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Opštinom Kotor i firmom MAMM DOO iz Nikšića, u periodu od 4. do 6. novembra 2024, u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore u Podgorici, organizuje drugu od tri obuke na temu Marketing na društvenim mrežama.

Obuka je namijenjena osobama s fizičkim invaliditetom i ima za cilj da unaprijedi njihove digitalne vještine i kompetencije, kako bi postali konkuretniji i vidljiviji na tržištu rada, prije svega na platformama za rad na daljinu, ali i šire.

Digitalni marketing je odabran kao primarni segment za obuku zbog nekoliko ključnih razloga. Prvo, na platformama za rad na daljinu značajno je povećana potražnja za poslovima u ovoj oblasti, čime se otvaraju mnoge mogućnosti za rad od kuće ili sa bilo koje lokacije. Ovaj rast potražnje je rezultat sve veće važnosti digitalnog prisustva za kompanije svih veličina, što je dodatno naglašeno tokom pandemije COVID-19.

Pored toga, digitalni marketing nudi širok spektar poslova koji su pristupačni osobama sa fizičkim invaliditetom. Ove poslove mogu obavljati koristeći tehnologiju koja im je dostupna, što im omogućava da ravnopravno učestvuju na tržištu rada. Zahvaljujući alatima za pristupačnost i fleksibilnim radnim aranžmanima, osobe s invaliditetom mogu da iskoriste svoje vještine u oblastima kao što su upravljanje društvenim mrežama, SEO optimizacija, kreiranje sadržaja, analitika podataka i još mnogo toga.

Stoga navedena obuka će osobama sa fizičkim invaliditetom predstaviti izuzetnu priliku za njihovo osnaživanje, omogućavajući im da steknu tražene vještine i povećaju svoje šanse za zapošljavanje u dinamičnom i rastućem sektoru.

Aktivnost je dio projekta Osnaživanje osoba s fizičkim invaliditetom za rad na daljinu kroz unaprjeđenje digitalnih marketing kompetencija (Digital Marketing Capacity Building – Empowering Persons with Physical Disabilities for Remote Work – DI-MARC) koji sprovodi UMHCG, u saradnji sa glavnim nosiocem projekta, Institutom ekonomskih nauka iz Beograda, i partnerima koje čine kompanije, institucije i nevladine organizacije iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore uz finansijsku podršku Evropske komisije, kao i uz koofinansiranje od strane ranijeg Ministarstva javne uprave, aktuelnog Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Usvajanje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta prioritet je koji će omogućiti uspostavljanje novog, sveobuhvatnog sistema procjene, pružajući osobama sa invaliditetom jedinstven, pravedniji i jednostavniji pristup ostvarivanju prava, kazao je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.

On je to rekao u parlamentu, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Nove srpske demokratije Vasa Obradovića da li Ministarstvo planira izmjene Pravilnika o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne zaštite i kada bi se to moglo očekivati.

Gutić je naveo da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja rješenjem od 29. maja formiralo radnu grupu za izradu izmjena Pravilnika o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade sa polovinom punog radnog vremena.

On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, kazao da su u radnu grupu uključeni predstavnici nevladinog sektora i drugih relevantnih institucija, koji će raditi na izmjenama i dopunama važećeg Pravilnika.

Paralelno s tim aktivnostima, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije u saradnji sa UNDP-em realizuje projekat pod nazivom Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta, rekao je Gutić.

U okviru tog projekta, kako je naveo, planirano je donošenje zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čiji je nacrt izrađen i poslat Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje.

Prema riječima Gutića, cilj reforme je uspostavljanje jedinstvenih nacionalnih kriterijuma i metodologije za vještačenje invaliditeta zasnovanih na modelu ljudskih prava umjesto trenutno dominantnog medicinskog modela, kao i jedinstvene specijalizovane ustanove za vještačenje invaliditeta.

Jednom dobijeno rješenje Zavoda o statusu lica sa invaliditetom će važiti za ostvarivanje prava u svim resorima, kazao je Gutić.

On je dodao da se time obezbjeđuje da osobe sa invaliditetom svoja prava ostvaruju na osnovu stručne procjene individualne situacije osobe, kao i potrebne podrške za prevazilaženjem barijera sa kojima se suočavaju u svakodnevnom funkcionisanju, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i ratifikovanom UN Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom.

Gutić je istakao da je Institut za javno zdravlje (IJZ) nastavio da pruža podršku u izradi kompleksne metodologije za jedinstveno vještačenje invaliditeta.

Kako je kazao, kao rezultat konsultacija i rada pet radnih grupa koje je oformio IJZ, kao i uz podršku konsultanata angažovanih u okviru Projekta, pripremljena su dva segmenta metodologije.

Gutić je rekao da se prvi segment odnosi na kriterijume za ocjenu oštećenja organizma i sadrži Listu oštećenja organizma, a drugi na kriterijume za ocjenu funkcionalnog statusa osobe.

Ovaj segment metodologije sastoji se iz Liste oštećenja funkcionalnih sposobnosti, WHODAS 2.0 upitnika za odrasle, kao i Upitnika za procjenu funkcionisanja djece naveo je Gutić.

Kako je dodao, oba segmenta metodologije izrađena su u skladu sa međunarodnim referentnim metodološkim okvirom Svjetske zdravstvene organizacije.

Gutić je kazao da je planirana izrada i trećeg segmenta metodologije, upitnika o potrebnom stepenu podrške, čiji je cilj da obezbijedi prelazak na model ljudskih prava.

Rad na tom segmentu, kako je rekao, odgođen je do usvajanja Zakona kako bi se prilagodio konačnom pristupu uređenju te oblasti.

Usvajanje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta prioritet je koji će omogućiti uspostavljanje novog, sveobuhvatnog sistema procjene, pružajući osobama sa invaliditetom jedinstven, pravedniji i jednostavniji pristup ostvarivanju prava, istakao je Gutić.

On je ocijenio da će ta reforma, uz izmjene Pravilnika prilagođene potrebama osoba sa invaliditetom, doprinijeti efikasnijem praćenju ostvarivanja prava, smanjenju administrativnih prepreka i suzbijanju zloupotreba socijalnih i drugih davanja.

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković

Podgorica - Nedostatak pristupačnosti u objektima za javnu upotrebu često se pravda nedostatkom finansijskih sredstava, ali je neprihvatljivo da se u dužem vremenskom periodu time pokušava opravdati nerješavanje ovog problema, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković.

Odbor za ljudska prava i slobode je realizovao kontrolno saslušanje povodom Implementacije preporuka sadržanih u Izvještaju o post-zakonodavnom nadzoru nad Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Zaključka Odbora za ljudska prava i slobode, donesenog povodom razmatranja Izvještaja o post-zakonodavnom nadzoru nad Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom na Trećoj sjednici Odbora, održanoj 21. januara 2021. godine.

Tokom rasprave i razgovora o brojnim temama u ovoj oblasti, zaštitnik Siniša Bjeković podsjetio je da je Nezavisni mehanizam za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom  (koji čine predstavnici deset organizacija osoba s invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju, kao i predstavnik institucije Zaštitnika) sačinio Izvještaj, kao rezultat obilaska ustanova vaspitanja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, kao i ustanova rezidencijalnog tipa.

Između ostalog, u izvještaju je ocijenjeno da mnoge stvari u ovoj oblasti na terenu ne funkcionišu, a uočen je i nedostatak saradnje među institucijama, kao i nedostatak razmjene informacija među njima, a nekada i nedostatak razmjene podataka u okviru jedne institucije.

Zaštitnik je posebno ukazao na potrebu adekvatnog funkcionisanja Savjeta za prava lica sa invaliditetom. Nedostatak pristupačnosti u objektima za javnu upotrebu često se pravda nedostatkom finansijskih sredstava, ali je neprihvatljivo da se u dužem vremenskom periodu time pokušava opravdati nerješavanje ovog problema, rekao je on. Zaštitnik je zahvalio Odboru na kontinuiranoj podršci i pohvalu angažman po pitanju unapređenja rada dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju.

Zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković je iskazala zahvalnost i uputila pohvale stručnoj službi Odbora i predsjedniku Odbora za ljudska prava i slobode na veoma iscrpnim izvještajima koji se pripremaju nakon sjednica. Sugerisala je da se napravi analiza realizacije svih zaključaka i preporuka Odbora sadržanih u izvještajima koji su se odnosili na prava lica sa invaliditetom.

Zamjenica Zaštitnika Nerma Dobardžić detaljnije je predstavila aktivnosti Nezavisnog monitoring mehanizma, ukazujući da su na osnovu posjeta u 30 ustanova socijalne, zdravstvene zaštite, obrazovnih i institucija rezidencijalnog tipa, formulisane pojedinačne i opšte preporuke nadležnim organima i ustanovama.

S obzirom na zatečeno stanje i napore da se efikasnije borimo za unaprjeđenje uslova u ovoj oblasti, smatra da bi bilo potrebno organizovati i posebnu tematsku sjednicu Odbora na kojoj bi o nalazima izvještaja bilo razgovarano sa predstavnicima resornih ministarstava.

Izvor: Ombudsman

Pripremila: Dajana Vuković

U svijetu godišnje oboli oko 15 miliona osoba, dok skoro šest miliona umre od posljedica moždanog udara. Vodeći je uzrok invaliditeta, drugi uzročnik smrti u svijetu, a treći u Evropi, mada najnovija istraživanja pokazuju da je u razvijenim zapadnoevropskim zemljama moždani udar na četvrtom mjestu po smrtnosti, kazao je Madžgalj.

U Crnoj Gori godišnje od moždanog udara oboli od 100 do 300 stanovnika, kazao je za Dan neurolog u Opštoj bolnici Bijelo Polje Milan Madžgalj.

Pod sloganom Mozak je vrijeme, nedavno je širom svijeta obilježen Svjetski dan borbe protiv moždanog udara, u cilju informisanja javnosti i edukacije šire populacije o važnosti blagovremenog prepoznavanja simptoma i brze reakcije u slučaju bolesti.

Dr Milan Madžgalj, specijalista neurologije, ukazuje da u Crnoj Gori, ali i u svijetu, moždani udar predstavlja jedno od najčešćih neuroloških oboljenja.

U svijetu godišnje oboli oko 15 miliona osoba, dok skoro šest miliona umre od posljedica moždanog udara. Vodeći je uzrok invaliditeta, drugi uzročnik smrti u svijetu, a treći u Evropi, mada najnovija istraživanja pokazuju da je u razvijenim zapadnoevropskim zemljama moždani udar na četvrtom mjestu po smrtnosti. To znači da su u tim zemljama prevencija, liječenje i rehabilitacioni dio bolji nego kod nas. Po broju oboljelih, Crna Gora prati evropski trend, pa je godišnje na 100.000 stanovnika od 100 do 300 novooboljelih od moždanog udara, rekao je dr Madžgalj.

Ističe da se moždani udar može spriječiti ukoliko se ozbiljno shvate upozoravajući znaci kao što su jaka glavobolja, prolazne smetnje vida, prolazna utrnulost ili slabost polovine tijela, oduzetost jedne ruke ili noge, gubitak ili nemogućnost govora, i na vrijeme se potraži ljekarska pomoć. Do moždanog udara ili šloga dolazi najčešće zbog začepljenja krvnog suda ili, rjeđe, pucanja krvnog suda u mozgu. Trećina oboljelih uspije potpuno da se oporavi, kod trećine bolesnika moždani udar uzrokuje invaliditet koji najčešće za posljedicu ima trajnu radnu nesposobnost, a trećina je onih koji, nažalost, umru. Vrijeme potrebno za rehabilitaciju poslije te bolesti najviše zavisi od težine šloga, naglašava dr Madžgalj.

Epilepsija i dalje tabu tema

Kad je u pitanju epilepsija, Madžgalj kaže da je to jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji, ali je u Crnoj Gori ona i dalje tabu tema za mnoge.

Pretpostavlja se da u svijetu oko 100 miliona osoba ima epilepsiju, a u Crnoj Gori blizu sedam hiljada. Epilepsija je česta bolest, od koje boluje oko jedan odsto ukupne populacije. Učestalost izolovanog spontanog epileptičkog napada bilo kada u životu je tri odsto, a provociranih epileptičkih napada oko pet odsto. Incidencija je najveća u prvoj godini života i kod starijih od 60 godina. Svaka bolnica u Crnoj Gori koja ima specijalistu neurologa ima mogućnost liječenja pacijenata od epilepsije. Treba raditi na podizanju svijesti o tome šta je epilepsija, da su to ljudi koji žive normalan život, da su to radno sposobni ljudi i ljudi koji mogu da formiraju porodice istakao je Madžgalj.

Izvor: DN DAN