Željko

Željko

Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) će u naredne dvije godine realizovati projekat Izborna reforma u fokusu: Vrijeme je! sa ključnim ciljem da se reforma svih segmenata izbornog procesa - nakon više neuspješnih pokušaja koji traju gotovo deceniju - konačno realizuje, i da se njome napravi korak naprijed, prema demokratskom izbornom procesu, u skladu sa međunarodnim preporukama i standardima. 

Projekat realizujemo uz podršku Evropske unije (EU), posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori

Apelujemo na novoformirani Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu (Odbor) da što prije počne sa posvećenim i efikasnim radom, koji treba da dovede do značajnih poboljšanja svih zakona koje se tiču izbornih procesa. Poslanice i poslanici imaju veliku priliku da konačno prekinu sa praksama stavljanja političkog interesa ispred interesa demokratske zajednice, i da kroz otvoren i pošten dijalog urade ono za šta prethodni sazivi Skupštine, u posljednjih desetak godina, nijesu imali političke volje. 

Vjerujemo da je konačno došlo vrijeme da se ostvari depolitizacija i profesionalizacija izborne administracije, kvalitetnije zaštiti izborno pravo i poveća transparentnost i tačnost biračkog spiska, kao i ažurnost registara iz kojih se on izvodi. Zatim, treba značajno unaprijediti kontrolu nad finansiranjem izbornih kampanja, sankcionisati zloupotreba javnih resursa i poboljšati normativne propise koji se tiču izborne tišine. Nesumnjiva potreba je da građani/ke konačno dobiju priliku da glasaju na otvorenim listama i mogućnost individualnih kandidatura, da se ostvare bolje garancije afirmativne akcije za manjinske zajednice i žene, da se ostvari puna pristupačnost izbornog procesa osobama s invaliditetom i riješe mnoga druga pitanja koja opterećuju proces poput medijskog izvještavanja o izborima uz punu zaštitu medijskih sloboda. 

Podržaćemo rad Odbora i, u saradnji sa stručnjacima iz različitih oblasti, pripremiti niz analiza koje će sadržati predloge i preporuke za poboljšanje izbornih zakona. Između ostalog, to uključuje analize o izbornoj administraciji, zaštiti biračkog prava, učešću osoba s invaliditetom u izborima, nedozvoljenim stranim uticajima na izbore i drugo. Realizovaćemo i treninge koji će se fokusirati na pravne propise, pravila i postupke izbornog procesa s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom, ali i na sve ostale ranjive kategorije društva, poput Roma i Egipćana. Dalje, želimo da doprinesemo dijalogu o izbornoj reformi i zato ćemo organizovati nekoliko događaja sa poslanicima/cama, građanima/kama i medijima i emitovaćemo podkaste u okviru kojih ćemo razgovarati o detaljima izborne reforme. Takođe, organizovaćemo konferenciju na temu izborne reforme u okviru koje ćemo imati priliku da čujemo mišljenja svih zainteresovanih strana uključujući predstavnike međunarodne zajednice. 

Naša prva aktivnost, nakon početka rada Odbora, biće inicijativa za proširenje njegove nadležnosti, jer se u toku pripreme odluke o njegovom obrazovanju napravio previd pa se u djelokrugu rada nije našao Zakon o izboru predsjednika Crne Gore, niti set medijskih zakona čiji se djelovi, i te kako, tiču izbornih procesa. Nedostaje i neophodna analiza Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o Ustavnom sudu i još nekih zakonskih tekstova koji su veoma važni za regulisanje izbornog procesa. 

Novi pregovarački okvir za Albaniju i Sjevernu Makedoniju predviđa snažniji fokus na temeljne reforme, a tu je i funkcionisanje demokratskih institucija. U tom dijelu posebna pažnja je posvećena integritetu izbora, njihovom finansiranju, medijskom izvještavanju o njima i dezinformacijama u izbornim procesima. Ovo su koraci koje je Crna Gora preskočila, a na koje će se prije ili kasnije morati vratiti u cilju ispunjavanja političkih kriterijuma EU. Zato smatramo da je izborna reforma i rad Odbora idealna prilika da se usvoji i ovaj važan evropski standard. 

Takođe, nadamo se da će Odbor u svom radu ostvariti punu transparentnost i otvorenost te da će nakon brzog izbora pridruženih članova iz reda nevladinih organizacija i akademske zajednice, koji će stalno učestvovati u njegovom radu bez prava glasa, naći prostor i za sve stručnjake/inje za pojedine specifične djelove svih zakona kojima se uređuju određeni djelovi izbornih procesa.   

Svojim aktivnostima na projektu želimo još jednom pokazati da je civilno društvo konstruktivan i aktivan partner u reformskim procesima i da nema gotovo niti jednog segmenta izbornog procesa za koji nemamo konkretne predloge za poboljšanje. 

Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT 

Marko Pejović, programski direktor UZOR 

Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG

Student Ranko Magovčević ponovio je da mu je iz Studentske službe Fakulteta političkih nauka (FPN) Univerziteta Crne Gore (UCG) rečeno da se obrati Udruženju mladih sa hendikepom (UMHCG) za dobijanje asistenta u nastavi, iako sa te visokoškolske ustanove tvrde da mu to niko nije rekao.

„Kazali su mi da se obratim UMHCG. Iz Studentske službe su mi to rekli“, kaže Magovčević.

Ispričao je da je nakon toga pozvao UMHCG, što potvrđuje Anđela Miličić iz te nevladine organizacije. Miličić je odgovorila da nije obaveza UMHCG da studentima obezbjeđuje tu vrstu usluge, već da to treba da radi država.

Brucoš Magovčević je odlučio da pauzira godinu zato što mu niko nije obezbijedio asistenta u nastavi.

FPN, nakon što smo objavili priču sa studentom Magovčevićem, nije odgovorio odmah na upućena pitanja, kada smo pripremali priču o ovom slučaju, ali jeste nekoliko dana nakon objavljenog teksta.

„Povodom navoda u medijima u kojima se saopštava da je Fakultet upućivao studenta na traženje rješenja preko neke nevladine organizacije, sa sigurnošću možemo reći da su netačni“, saopštili su oni tada.

Magovčević je osoba s oštećenjem vida i kazao je da mu je potreban asistent da bi mogao da prati nastavu. Iz Ministarstva prosvjete su nam kazali da je za ovaj slučaj nadležan fakultet. UMHCG negoduje što se nadležni ponašaju kao da se prvi put susrijeću sa ovakvim slučajevima i podsjećaju da su Ministarstvu prosvjete i ranije u više navrata slali inicijative da se obezbijedi asistent u nastavi u visokom obrazovanju, ali da se to pitanje i dalje ne rješava. Sugerisali su da se uredi po modelu koji se primjenjuje na ostalim nivoima obrazovanja, u vrtićima, osnovnim i srednjim školama.

Fakultet je morao da pruži podršku Magovčeviću. Nećemo riješiti pitanje ako se odgovornost prebacuje sa jednih na druge. Stalno se to radi, a ne rješava se problem“, rekla je Miličić.

Student Magovčević kaže da je pozvao Studentsku službu i obavijestio ih je da će da pauzira godinu na studijama. Nakon što su s Fakulteta saopštili da nije predao zvanični zahtjev da mu je potreban asistent, Magovčević odgovara da mu niko nije rekao da može to da uradi i ponovio da su ga uputili na UMHCG.

Miličić kaže da ne smijemo da dolazimo u situaciju da studenti prekidaju studije zato što im obrazovne ustanove ne obezbjeđuju uslove kako bi se na kraju ispoštovala njihova prava. Podsjeća na obavezu države da regulative usklađuje s međunarodnom. Miličić ističe da kroz Zakon o visokom obrazovanju treba da se reguliše pitanje asistenta u nastavi na fakultetu. Kaže da mora sve da se usaglasi s Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom.

„Mora da postoji individualan pristup u radu. Dvije osobe mogu da imaju istu vrstu invaliditeta, ali da im je potrebna druga vrsta podrške“, rekla je ona.

S FPN-a su saopštili ,,da kada je u pitanju ostvarivanje prava na personalnu asistenciju, ovo pravo je uređeno Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti“. Miličić kaže da FPN ,,miješa pojam asistenta u nastavi i personalnog asistenta“.

„Personalna asistencija se pruža za OSI za zadovoljavanje ličnih, kućnih i socijalnih potreba. U nastavi je druga vrsta podrške. Riječ je o tehničkoj podršci za obavljanje određenih zadataka tokom studija. Ne možemo da miješamo ,,babe i žabe“,rekla je ona.

Kaže da je FPN djelimično prilagođen osobama s invaliditetom i podsjeća da je zakonska obaveza svih javnih ustanova bila da se prilagode od 2008.

S FPN-a su kazali da su u zgradi koju dijele s Pravnim fakultetom na prizemlju, prvom i drugom spratu postavljene taktilne table s mapom fakulteta, ispred amfiteatara nalaze se taktilne table s oznakom amfiteatra, na podnim površinama Fakulteta su pokazivači pravca i prilagođeni liftovi, a u saradnji sa Savezom slijepih Crne Gore (SSCG) u proceduri su nabavke natpisa na Brajevom pismu za sve kancelarije, amfiteatri i zajedničke prostorije imaju natpise na Brajevom pismu. Dodali su da je predviđeno obezbjeđivanje softvera za transformisanje/reprodukovanje vizuelnog teksta u audio verziju.

„Rezultat svega je podatak da nikad do sada nijesmo imali nijedan prigovor na rad upućen od studenata“, rekli su oni.

Kazali su, pored ostalog, i da izražavaju žaljenje što je ovo pitanje dobilo medijski epilog s negativnim konotacijama po FPN UCG, a da prethodno nijesu dobili nijedan zvaničan zahtjev za rješavanje ili prevazilaženje problema s kojim se student susreo u toku studija.

„Preuzimamo obavezu da kontaktiramo sa studentom Magovčevićem i u okviru zakonskih mogućnosti uložimo napor koji će, vjerujemo, rezultirati obezbjeđivanjem najboljih uslova za rad i dalje studiranje, na zadovoljstvo svih“, rekli su oni.

Izvor: Portal Pobjeda

Pripremio: Ivan Čović

četvrtak, 11 januar 2024 10:48

Upisuju stručne škole, ne i gimnazije

Osobe s invaliditetom sve do visokog obrazovanja prolaze Komisiju za usmjeravanje u obrazovni proces koja odlučuje o vrsti obrazovanja redovna škola, specijalno odjeljenje u redovnoj školi ili resursni centar, što je problematično i diskriminatorno“, rekla je Pobjedi Anđela Miličić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

A trebalo bi da bude drugačije, što je konstatovao i Komitet UN o pravima osoba sa invaliditetom u svojim zaključnim razmatranjima o Inicijalnom izvještaju Crne Gore, gdje izražava zabrinutost zbog ovakvog načina procjene u cilju upisa djece s invaliditetom u školu“, rekla je ona.

Nepristupačan nastavni materijal

Negoduje što se samo na taj način postupa s djecom s invaliditetom za koje škole nijesu spremne, kao što bi trebalo da budu spremne za svako dijete, već se procjenjuju sposobnosti i mogućnosti djece.

„Pritom, to budu najčešće stručne škole za koje je procijenjeno da su najbolje rješenje za sticanje daljeg obrazovanja za djecu s invaliditetom, ali na primjer ne i gimnazije“, rekla je Miličić. Kaže da je njihova ranija analiza pokazala da se djeca s invaliditetom najčešće usmjeravaju u trogodišnje srednje stručne škole, da ih u gimnaziji i nema, ,,što opet pokazuje kakav je odnos društva prema djeci s invaliditetom i da oni „ne mogu završiti“ tu školu. Dodaje da, s druge strane, pristupačnost škola i nastavnih materijala i sredstava još nije ni približno na zadovoljavajućem nivou.

Smatra da je potrebno obučiti nastavno osoblje, ali i upravu škole o adekvatnom pristupu djeci s invaliditetom, te da je potreban individualizovan pristup učenicima s invaliditetom.

„Mislim da se nekada previše generalizuju neke stvari i ne pristupamo ovoj problematici na pravi način, zbog čega imamo u školama segregaciju i izopštavanje osoba s invaliditetom. Ne bavimo se dovoljno osobeno učenikom, njegovim mogućnostima, potencijalima, adekvatnom tehničkom i stručnom podrškom, posljedicama izostanka iste. U krajnjem učenik se prilagođava školi, a ne škola njemu, što je sasvim suprotno svrsi inkluzije rekla je“, Miličić. Kaže da u osnovnim i srednjim školama nema dovoljno asistenata u nastavi.

„Djeca često nijesu svjesna da su diskriminisana i misle da je „problem u njima“, nijesu u tom periodu osnažena, a takođe i zbog nedostatka podrške od sistema porodici, ni roditelji nijesu u mogućnosti da im pruže, a ni da traže adekvatnu stručnu, pedagošku ili tehnološku podršku,“ rekla je ona.

Zbog manjkavosti prekidaju studije

Dodaje da se godinama unazad dešava da studenti s invaliditetom napuštaju ili prekidaju školovanje zbog neobezbjeđivanja adekvatnih uslova za sticanje obrazovanja, odnosno što nemaju asistenciju u nastavi na nivou visokog obrazovanja. Nepristupačna je literatura za osobe s  oštećenjem vida ili nije obezbijeđena usluga gestovnog tumača za osobe s oštećenjem sluha. Miličić kaže da se ova problematika ne rješava već godinama unazad, zbog čega su studenti primorani da napuste školovanje ili da se sami snalaze.

„Ovo ne bi smjelo da se dešava, jer međunarodna zakonska regulativa garantuje potpuno drugačiji položaj OSI u ovoj oblasti, tako da inkluzija u Crnoj Gori funkcioniše samo na papiru“, rekla je ona. Ističe da je praksa pokazala da studenti zbog izostanka podrške od sistema studiraju duži niz godina, što dovodi do njihove demotivacije, neiskorišćavanja njihovog potencijala, trošenja vremena i kapaciteta.

„U prilog tome, imamo i situaciju da se i zahtjevi tržišta u posljednje vrijeme brzo mijenjaju, tako da često završen fakultet i ne odgovara potrebama tržišta rada. Pritom, OSI se još suočavaju sa tim da upisuju fakultet koji moraju, a ne onaj koji žele upravo zbog već istaknutog, i u krajnjem, nemaju širok izbor prilikom upisa različitih studijskih programa, jer se i dalje nažalost radi samo o izuzecima ukoliko student upiše na primjer Arhitektonski, Građevinski ili Elektrotehnički fakultet“, rekla je ona. Navedenom doprinosi, kako kaže, i to što je u Crnoj Gori i dalje preko 70 odsto fakulteta nepristupačno studentima s invaliditetom.

Poslodavci imaju predrasude

Miličić kaže da poslodavci i dalje imaju predrasude prema osobama s invaliditetom, smatrajući da ne mogu doprinijeti boljem poslovanju preduzeća/firme, pa u dovoljnoj mjeri ne ulažu ni u njihova znanja i ne podstiču ih da se duže vremena zadrže na na nekoj poziciji, a još manje im ne pružaju mogućnost napredovanja. Tako da se većina osoba isključivo zapošljava projektno po par mjeseci, što je loše, kako zbog mogućnosti usvajanja daljih znanja, odnosno proširivanja postojećih, tako i zbog zbog toga što se na taj način smanjuje mogućnost da OSI budu samostalne i u manjoj mjeri zavisne od članova porodice“, rekla je ona.

Izvor: Portal Pobjeda

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i ove godine nastaviće sa pružanjem besplatne pravne pomoći za osobe s invaliditetom i članice i članove njihovih porodica

Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, besplatnih pravnih savjeta i pravno zastupanje osoba s invaliditetom i članica i članova njihovih porodica.  

Cilj pružanja usluga besplatne pravne pomoći je da se osobe s invaliditetom podstaknu na aktivnije zalaganje za svoja prava, uključujući i informisanje o mehanizmima zaštite od diskriminacije i upotrebu pravnih sredstava i pravnih ljekova u slučaju povrede prava po bilo kom osnovu i/li diskriminacije po osnovu invalidnosti. 

Redovim pružanjem besplatne pravne pomoći (pružanjem pravnog obavještenja i davanjem pravnih savjeta, informacija) osobe s invaliditetom imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, a posebno u oblasti socijalne i dječje zaštite, rada i zapošljavanja, postupaka pred organima, uključujući i postupke pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci i sl). S druge strane, u cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji, posredstvom advokatskog tima UMHCGAdvokatske kancelarije Terzić - Živković) svakodnevno će se pružati podrška u zaštiti od diskriminacije osoba s invaliditetom, članica i članova njihovih porodica, uključujući žena i djece s invaliditetom. 

Besplatna pravna pomoć pruža se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova. Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG, putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.,Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portaluDisabilityInfo.me, čata naplatformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih).  

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Škola antidiskriminacije, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) sprovodi projekat Samo minut – Sačekaj ti!

Fokus projekta je na unaprjeđenju usluga, komunikacija i (dobijanja) informacija (u pristupačnim formatima) u oblasti javnog gradskog saobraćaja za osobe s invaliditetom, povećanju edukovanosti i informisanosti pružalaca usluga u oblasti javnog drumskog saobraćaja, zaposlenih u državnim i lokalnim organima, osoba s invaliditetom i šire javnosti radi postizanja ravnopravnijeg učestvovanja od strane svih učesnika u saobraćaju. 

Aktivnosti projekta usmjerene su na mlade sa i bez invaliditeta, učenike/ce srednjih škola u Crnoj Gori, posebno one koji treba tek da budu aktivni u saobraćaju, ali i one koji su pasivni učesnici. Takođe, usmjerene su i na nadležne institucije i subjekte u oblasti pružanja usluga u javnom saobraćaju, kao i građane lokalnih zajednica u kojima borave i žive osobe s invaliditetom, sveukupnu zainteresovanu javnost, medije, kao i na ostale građane.

Projekat Samo minut – Sačekaj ti! se realizuje u okviru Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija – oblast zaštita lica sa invaliditetom u saobraćaju za 2023, raspisanog od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva (ranijeg Ministarstva kapitalnih investicija).

Realizacija projekta će trajati sedam mjeseci, počev od 28. decembra 2023.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) će učestvovati na Finalnoj konferenciji, koja se realizuje u okviru projekta Inkluzivno visoko obrazovanje na Zapadnom Balkanu – IDEA (Inclusive tertiary EDucation in the West BalkanS – IDEA). Naime, UMHCG je jedan od partnera na ovom projektu, čiji je nosilac Univerzitet POLIS iz Tirane (POLIS University), a partneri su univerziteti i nevladine organizacije iz Albanije, Grčke, Češke, Irske, Kosova i iz Crne Gore.

Konferencija će se održati 18. i 19. decembra 2023. na Univerzitetu Polis u Tirani.

Cilj Konferencije je predstavljanje rezultata koji su postignuti u svakoj od zemalja obuhvaćenih projektom i razmijena iskustva, kako bi u budućnosti mogli pružati adekvatnu podršku i motivisati što veći broj mladih s invaliditetom da nastave školovanje. 

Ispred UMHCG Konferenciji će prisustvovati Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije i Aleksandra Pavićević, koordinatorka Servisa za zapošljavanje.

Ovo je samo jedna od aktivnosti projekta IDEA, koji je finansijski podržan od strane Evropske komisije kroz Erasmus+ program.


Pripremila: Anđela Miličić

četvrtak, 28 decembar 2023 11:29

Prava OSI ne smiju biti zapostavljena oblast

Nezavisni monitoring mehanizam za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) u Crnoj Gori, osim terenskih posjeta i izvještavanja, u narednoj godini iniciraće sastanke s predstavnicima sve tri grane vlasti radi promocije rada, nadležnosti i zagovaranja prava OSI i djece s invaliditetom.

U Podgorici je održan sastanak članova/ica Nezavisnog monitoring mehanizma, na kome su razmotreni učinci rada u prvoj godini postojanja i planovi za narednu.

Sa sastanka je poručeno da zaštita i ostvarivanje prava OSI ne smije biti zapostavljena oblast, već pitanje kontinuiranog, posvećenog i sistemskog pristupa.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, uz tehničku podršku sistema Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori, uspostavio je početkom godine Nezavisni monitoring mehanizam za UNCRPD, koji čine predstavnici deset nevladinih organizacija i predstavnici institucije Zaštitnika.

Nezavisno tijelo uspostavljeno je u okviru projekta Podrška nezavisnom monitoringu UNCRPD i predstavlja dio dvogodišnje inicijative Unapređenje inkluzije djece i odraslih s invaliditetom u Crnoj Gori, finansirane od strane Partnerstva UN za prava osoba s invaliditetom, koju realizuju UNICEFProgram UN za razvoj (UNDP) i Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori.

Tokom ove godine održana su dva treninga o jačanju kapaciteta, znanja i ekspertize o samoj Konvenciji, kao i modelima i instrumentima praćenja njene primjene. Takođe, sprovedeno je više terenskih posjeta vaspitno-obrazovnim ustanovama, zdravstvenim, kao i ustanovama socijalne i dječje zaštite, u okviru kojih je sagledavano stanje u vezi s primjenom Konvencije.

Podsjećamo da postoji očekivanje da će Nezavisni monitoring mehanizam izvještavati prema Komitetu UN za prava OSI, kroz alternativni model izvještavanja, kao i da će snažno zagovarati model pristupa invaliditetu koji je zasnovan na ljudskim pravima.

Izvor: Portal Ombudsman

Pripremio: Ivan Čović

Brucošu Ranku Magovčeviću s Fakulteta političkih nauka su rekli da Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) treba da mu obezbijedi tehničku podršku tokom studija, iz ove NVO odgovaraju da je to obaveza države.

Student prve godine Fakulteta političkih nauka UCG Ranko Magovčević rekao je Pobjedi da je odlučio da pauzira godinu, jer nije mogao od septembra da prati predavanja zato što nema asistenta u nastavi. Kaže da je bezuspješno čekao da dobije tu vrstu usluge.

„S fakulteta su mi rekli da se obratim Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore da mi oni obezbijede asistenta,“ rekao je Magovčević.

Iz UMHCG odgovaraju da ovu vrstu usluge treba da obezbijedi sistemski država, a ne nevladina organizacija.

„U zaključnim razmatranjima Komiteta Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom ističe se da se omogući individualizovan pristup prema studentima s invaliditetom,“ rekla je, između ostalog, Pobjedi koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije u UMHCG-u Anđela Miličić.

Iz Ministarstva prosvjete nijesu komentarisali ovaj slučaj, već su nam saopštili da su pitanja za fakultet. Od Univerziteta Crne Gore i Fakulteta političkih nauka čekamo odgovore.

Student Magovčević je istakao da literatura na Fakultetu političkih nauka nije prilagođena osobama s oštećenjem vida, ali da su mu se ponudili drugovi da mu pomognu u tom dijelu.

„Ovakvi slučajevi demotivišu osobe s invaliditetom. Diskriminisani su, krše se njihova prava. Gase se ovako nečiji potencijali. U ovom slučaju gase se potencijali studenta Ranka,“ rekla je Miličić.

Miličić kaže da se godinama prebacuje odgovornost obezbjeđivanja asistenta u nastavi i da su ranije u više navrata pisali nadležnima, slali inicijative, ali da se problem još nije riješio. Negoduje što se u praksi dešavaju slučajevi poput studenta Ranka koji upozoravaju donosioce odluka da konačno treba da se dogovore kako da riješe problem zbog kojeg ispaštaju osobe s invaliditetom.

Asistent u nastavi tehnički pomaže osobama s invaliditetom i tu vrstu usluge ova populacija dobija u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Na fakultetima, međutim, nije sistemski uređeno ovo pitanje i studenti se, kako su nam ispričali, snalaze sami, ili plaćaju personalnog asistenta. Asistent bi na fakultetu pomagao studentu da hvata bilješke tokom predavanja, podrška bi mu bio prilikom izrade kolokvijuma, te bi mu pomagao prilikom kretanja.

„Skoro svake godine pišemo nadležnima o ovom problemu. Udruženje je i 2021. uputilo komentar na Nacrt zakona o visokom obrazovanju, da se omogući asistencija u nastavi za studente. Ovo je pokazatelj, primjer kako inkluzija u našem društvu postoji samo na papiru, kako tretira osobe s invaliditetom. Stvara se velika šteta prema osobama s invaliditetom,“ rekla je Miličić.

Novi Zakon o visokom obrazovanju još nije donešen, a ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović najavila je da će sljedeće godine da se izmijene svi zakoni koji se tiču obrazovanja.

Miličić smatra da ne možemo stalno da pribjegavamo alternativnim rješenjima i da problem treba trajno da se riješi.

Ranko je prekinuo obrazovanje. Da li će da nastavi sljedeće godine ili neće, postavlja se pitanje. Voljela bih da se vrati. Ne smije da se dolazi u situaciju da neko prekida obrazovanje kao osnovno pravo. To je naše pravo,“ rekla je Miličić.

Ističe da se ovakvi slučajevi ponavljaju zato što se godinama prebaca odgovornost ko treba da obezbijedi asistenta za osobe s invaliditetom koje su na ustanovama visokog obrazovanja.

„Ako nemate odgovor od sistema morate sami da se snalazite,“ rekla je ona.

Kaže da se izazovi s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom neće riješiti ako se tom populacijom bavimo samo onda kada se obilježava njihov dan ili Međunarodni dan ljudskih prava.

„Problematično u priči o inkluziji jeste što se učenik, student gura da bude prilagođen školi, fakultetu, a ne u stvari da se te ustanove prilagođavaju njima,“ rekla je Miličić.

Izvor: Portal Pobjeda

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Škola antidiskriminacije, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Projektom se želi doprinijeti podizanju nivoa znanja o pravima osoba s invaliditetom (OSI) i smanjenju stepena diskriminacije OSI na teritoriji Crne Gore.

Projekat teži povećati stepen informisanosti i znanja osoba s invaliditetom  i članova njihovih porodica o mehanizmima zaštite od diskriminacije OSI, motivisati OSI za pokretanje postupaka za zaštitu od diskriminacije, kao i povećati informisanost djece (adolescenata) s invaliditetom o ljudskim pravima OSI i korišćenju adekvatne terminologije u oblasti ljudskih prava OSI.

Projekat uključuje: organizovanje Treninga o upravnom postupku za OSI i članove porodice/poznanike OSI, pružanje Besplatne pravne pomoći za OSI, organizovanje Škole dječjih prava, kao i kontinuirano sprovođenje medijske kampanje.

Projektom će biti obuhvaćene osobe s invaliditetom, žene s invaliditetom (ŽsI), djeca/adolescenti s invaliditetom (DsI), kao i članovi porodice OSI.

Aktivnosti projekta realizuju se u okviru Konkursa za NVO u oblasti zaštite lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti u 2023. Realizacija projekta traje deset mjeseci počev od 19. decembra 2023, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 24.000,00€.

Podgoričanka Cvijeta Jovanović već osam godina ima pravo na parking mjesto kao majka dvoje djece s invaliditetom, ali isto toliko vremena se bori i s nesavjesnim sugrađanima koji se nepropisno parkiraju na mjesto koje je jasno obilježeno kao rezervisano. Ona u izjavi za Dan kaže da u dijelu grada Preko Morače ispred svoje zgrade ima parking mjesto koje je obilježeno horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, jasno je istaknuto da je to rezervisano za automobil sa jasno zadatim brojem tablica, ali postoje građani koji i pored toga uzurpiraju prostor koji je nekom s razlogom dodijeljen.

„Od kada sam dobila parking mjesto prije osam godina imam problem, koji se intenzivirao u poslednjih mjesec. Moja ćerka ima oboljenje zbog kojeg ne može da hoda previše, ali ni da doživljava stres. I tako se dešava kada je negdje vozim i vratim se kući, na parking mjestu koje je jasno obilježeno i dato nama na raspolaganje bude parkirano vozilo, i to ne sa četiri žmigavca, već očito je neko tu se parkirao i vrlo često otišao da kafeniše. Ljudi ili nemaju oči, ili su bezobrazni, ili nekulturni. Zaista često se desi i da se izvinjavaju, ali ja od toga nemam ništa, samo mi skoči pritisak.“ navodi Jovanović.

Problem ide toliko daleko da nekada umjesto izvinjenja stižu i provokacije, ali i prijetnje.

„Provociraju me, pitaju me jesam li osoba s invaliditetom. Jednom se desilo da se jedan mladić zaletio put mene, znači hoće da me biju. Išla sam po kafana da tražim ljude i tražim da sklone auto, zovem Komunalnu, ali prošle nedjelje sam četiri puta zvala Komunalnu i nijednom nijesu došli. Ne znam šta da uradim, da li da zagradim ulicu? Zvala sam pauka prije nekoliko dana šest puta, ali su me ignorisali. Valjda shvataju da je problem kad vide da ih neko zove neprestano. Ne zovem ja zato što nemam drugog posla, ali meni je veliki problem kada moram da se parkiram daleko od stana. Moja kćerka ne može onda da hoda previše, a ima devet godina i jako je naporno da je nosim, a plus sam operisana i ne smijem da je nosim. Takođe, dijete se uznemiri kada vidi da nemamo parking jer je shvatila da to meni predstavlja stres“, kaže Jovanović, dodajući da bi nadležne institucije trebalo da budu strože u kažnjavanju one koji se nepropisno parkiraju na mjesta rezervisana za osobe s invaliditetom (OSI) i smatra da bi strože sankcije nesavjesne naučile pameti.

Jovanović ističe da bi voljela da se svijest građana probudi i da shvate da parking mjesta za OSI ne postoje uzalud.

Iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada Podgorica u izjavi za Dan kažu da im se Cvijeta Jovanović u dva navrata obratila da uklone vozila koja su zauzela parking mjesto rezervisano za OSI, tj. rezervisano za njeno vozilo.

„Inspektori su se na lice mjesta uputili odmah po dobijanju prijave od dežurne službe Uprave za inspekcijske poslove (bivša Komunalna inspekcija). Oba puta je gospođa, nakon samo nekoliko minuta, iste prijave opozvala s objašnjenjem da se vozilo koje je zauzelo njeno parking mjesto pomjerilo. Samim tim inspektori Uprave za inspekcijske poslove (bivša Komunalna inspekcija) nisu ni imali priliku da reaguju po pomenutoj prijavi. Napomenućemo da su inspektori Uprave za inspekcijske poslove na terenu svakodnevno i da djeluju preventivno, u skladu sa svojim kapacitetima, po pitanju nepropisno parkiranih vozila. Takođe, netačne su tvrdnje da „pauk ne izlazi da ukloni nepropisno parkirana vozila na mjestima rezervisanim za OSI. Uprava za Inspekcijske poslove je parking mjesta rezervisana za OSI odavno prepoznala kao prioritetna za postupanje i po dobijanju prijave, a u skladu sa svojim kapacitetima, uvijek reaguje, uklanja vozila i novčano sankcioniše vozače koji uzurpiraju parking mjesta za OSI“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić za Dan kaže da problem nepropisnog parkiranja ne otežava samo život i funkcionisanje osobama s invaliditetom i njihovim porodicama, već mnogim drugim učesnicima u saobraćaju (roditelji s malom djecom, djeca, starije osobe, osobe koje se otežano kreću, trudnice, ljudi koji koriste bicikla, skuter, trotinete...).

Sebičnost i otuđenost građana prati nemar institucija

Vujačić podsjeća da kada su u pitanju parking mjesta, UMHCG je sprovodio monitoring i mapiranje obilježenih parking mjesta za OSI u više crnogorskih opština, uključujući i Glavni grad Podgoricu, i tom prilikom su utvrdili da se u velikoj mjeri ne poštuju propisani standardi prilikom njihovog obilježavanja, kao ni odluka o javnim parkiralištima, koja propisuje ukupan broj parking mjesta, uključujući i obilježenih za OSI.

„Nažalost, nerijetki su primjeri da, i kada postoje adekvatno obilježena parking mjesta i propisan broj njih, građani koji nemaju vozilo s oznakom pristupačnosti zloupotrebljavaju ova parking mjesta. Takve zloupotrebe dešavaju se svakodnevno, u neprihvatljivo velikom broju slučajeva, a nekada čak i kad postoji i tzv. vertikalna i horizontalna signalizacija, odnosno parking mjesto koje je, pored toga što je pristupačno, rezervisano za vozilo s konkretnim registarskim tablicama, što znači ono koje je namijenjeno konkretnom vlasniku vozila. Obilježena parking mjesta po pravilu se nalaze najbliže ulasku u neki objekat s opravdanim ciljem da se osobama s invaliditetom omogući lakše funkcionisanje i pristup drugim dobrima i uslugama. Vozači, od kojih nerijetko i oni sa službenim vozilima, a nekada upravo i službi nadležnih za regulisanje nepropisnog parkiranja, takva mjesta zloupotrebljavaju upravo iz tog razloga što su najbliža ulazu u neki objekat jer im je tako najlakše, čime pokazuju potpuno zanemarivanje osoba s invaliditetom i njihovih prava. Zbog svega navedenog, ne može se baš crnogorskom društvu pripisati ni senzibilitet, humanost i dobronamjernost, već nerijetko sebičnost i otuđenost od zajednice, koje prati i nemar institucija,“ kaže Vujačić.

Izvor: Dnevne novine Dan

Pripremio: Ivan Čović

Strana 15 od 96

Back to top