Predsjednik Paraolimpijskog komieteta Crne Gore (POK) Igor Tomić i naredne četiri godine obavljaće tu funkciju, odlučeno je na Skupštini krovne sportske asocijacije osoba sa invaliditetom.

Tomić je bio jedini kandidat za predsjednika, a dobio je jednoglasnu podršku delegata Skupštine.

Skupština je jednoglasno imenovala i Upravni odbor (UO), u čijem su sastavu, osim Tomića, još Ratko Radović, Vladan Nikolić, Veselin Vuković i Dejan Bašanović.

Tomić se zahvalio delegatima na podršci, navodeći da je ponosan na uspjehe ostvarene zajedničkim radom.

Hvala vam još jednom na ukazanom povjerenju za još jedan paraolimpijski ciklus do Los Anđelesa 2028. godine. Veliko i iskreno hvala za sve ono što smo zajedno uradili proteklih 20 godina. Posebno sam ponosan na ciklus koji je iza nas, rekao je Tomić nakon sjednice.

On je podsjetio da je POK u protekle četiri godine realizovao više od 250 aktivnosti, od kojih je 195 bilo međunarodnog karaktera.

Sijale su medalje na grudima naših takmičara na velikom broju velikih međunarodnih takmičenja, sa posebnim ponosom na dvije paraolimpijske Filipa Radovića osvojene na Igrama u Tokiju 2021. i Parizu 2024. godine, rekao je Tomić.

On je ponovio da je ponosan što su sve to uradili zajedno, kao velika porodica.

To mi je dalo vjetar u leđa za naredni, četvorogodišnji mandat, na putu za Los Anđelesa. To će biti moj posljednji mandat, kao predsjednika Paraolimpijskog komiteta. Radeći sa vama u ovom ambijentu, imam energije za 100 mandata, ali mislim da čovjek, a to učim sve ove godine svoje đake i sportiste, svoju djecu, mora imati mjeru, rekao je Tomić.

On je naglasio da je siguran da se u naredne četiri godine zajedno može konačno sistemski dodatno osnažiti i utabati staza paraolimpijskog puta.

Svojim rezultatima i odnosom, prije svega prema državi Crnoj Gori, a i prema svima, POK je to zaslužio. Siguran sam da će poslije Los Anđelesa, mom nasljedniku ili nasljednici, biti lakše da nastavi ovu nevjerovatnu priču koja se zove paraolimpijski pokret Crne Gore, rekao je Tomić.

On je naglasio da mu je drago što je Skupština održana u Resursnom centru za djecu i mlade Podgorica, navodeći da je tu počeo svoju najljepšu profesionalnu i životnu priču prije više od 21 godine.

Tu priču ću do kraja svog radnog i životnog vijeka da završim zajedno sa vama u Resursnom centru. Sve ovo smo stvorili zajedno i idemo dalje zajedno, u nove mandate, pobjede i paraolimpijske cikluse. Hvala još jednom na povjerenju i iskrenosti, koju ste utkali u ovu našu priču i porodicu, rekao je Tomić.

Na sjednici je usvojen i izvještaj sa Paraolimpijskih igara u Parizu, šefa misije Miloša Ranitovića.

Sjednici je prisustvovalo svih 17 delegata, koliko broji Skupština POK.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Takmičio se u drumskom parabiciklizmu, u trci na hronometar, u kategoriji C1.

Trku na 18,8 kilometara završio je za 44 minuta, 34 sekunde i 72 stotinke.

Pobijedio je Španac Rikardo Ten Argiles, ispred Poljaka Zbinjeva Macijevskog i Francuza Andrea Vajnuda.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Klinički centar Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom zdravlja sprovodi u djelo sveobuhvatni plan za trajno zdravstveno-stomatološko zbrinjavanje djece s invaliditetom, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.

Kako naviše, najbolji dokaz za to je što na Stomatološkoj poliklinici više nema listi čekanja. One su eliminisane intenzivnim radom od aprila do avgusta. U slučaju da neko od pacijenata nije dobio traženu uslugu, uvijek može da se obrati direktno kolegama na poliklinici ili našem Zaštitniku prava pacijenata.

Zatim, u Institutu za bolesti djece KCCG, značajno je povećan broj termina za stomatološke intervencije u operacionim salama, što znači da u jednoj seansi operišemo više pacijenata nego donedavno, kazali su.

Termine usaglašavamo u komunikaciji sa roditeljima/starateljima djece sa invaliditetom, o čemu vodimo podrobnu i detaljnu evidenciju.

Zatim, imajući u vidu da nijedna zdravstvena ustanova u državi za sada nema mogućnost pružanja ovih usluga pod svojim krovom, podsjećamo da su ljekari Stomatološke poliklinike KCCG od ranije pripravni i spremni da ordiniraju u kliničko-bolničkim centrima u Beranama i Kotoru, kao i u opštoj bolnici Nikšić.

Prema informacijama iz Ministarstva zdravlja koje je posvećeno regulaciji ovog pitanja pravne prirode, ono bi trebalo da bude riješeno u dogledno vrijeme. Time stičemo uslove, ne samo da pružamo istovjetnu zdravstvenu zaštitu na sjeveru i na jugu kao u KCCG, već je to ujedno i prilika da edukujemo nadležne stomatologe za rad s osobama s invaliditetom.

Treći i najvažniji korak je planirano otvaranje Dnevne bolnice u okviru Stomatološke poliklinike KCCG. Time ćemo steći uslove da izvodimo operacije na poliklinici nezavisno od ostalih sala KCCG.

KCCG je posvećen sveobuhvatnom rješenju medicinskog tretmana osoba s invaliditetom s fokusom na ranjive grupe, saopšteno je iz KCCG.

Izvor: Borba

Tokom predstavljanja rezultata istraživanja Zdravlje za sve Dostupnost stomatoloških usluga djeci sa autizmom u Crnoj Gori konstatovano je da djeca s autizmom pripadaju kategoriji osoba s invaliditetom.

Duge liste čekanja na stomatološke usluge, uvođenje u anesteziju na koje se čeka do pola, a nekad i godinu dana, samo su neki problemi sa kojima se suočavaju djeca sa autizmom u Crnoj Gori.

Mi smo se fokusirali na ove osobe kao ranjivu populaciju. Stavićemo akcenat na preventivno profilaktičke mjere. Samo četiri odsto usluga je iz domena preventivnih mjera. Ovaj podatak odnosi se na stomatološke usluge, rečeno je na predstavljanju rezultata istraživanja.

Akcentovala je da preventiva u stomatološkoj praksi mora biti unaprijeđena.

Tokom predstavljanja rezultata istraživanja u kojem je učestvovalo 50 roditelja djece sa autizmom, pokazalo se da postoje duge liste čekanja za ovu grupu. Njih 76 odsto smatra da stomatološke usluge nijesu jednako dostupne djeci sa poteškoćama u razvoju kao i neurotipičnoj. Roditelji (78 procenata), takođe, smatraju da dobijanje saglasnosti za uvođenje djeteta u opštu anesteziju nije brzo i efikasno.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore Milena Popović Samardžić kazala je da je autizam neurološki i razvojni poremećaj mozga kojeg karakterišu poteškoće u komunikaciji i nterakciji, ograničena interesovanja.

Među osobama koje žive sa autizmom ima jedan visoki procenat (oko 30 odsto) koji ima i intelektualna oštećenja, rekla je Popović Samardžić.

Kazala je da primjećuju porast broja slučajeva djece sa autizmom.

Antunović je kazala da je u Srbiji dozvoljeno stomatologu da samostalno izvodi inhalacionu sedaciju i kontroliše bol.

Kod nas postoje pokušaji. Ovaj metod kontrole bola će biti tema naših daljih napora da ga uvedemo u svakodnevni rad sa svim pacijentima, rekla je Antunović.

Kao tri moguće opcije za rješavanje ovog proberma, navodi Popović Samardžić, su: savjetovalište za oralnu higijenu sa stomatološkom ambulantom pri Centru za autizam, u školskim ambulantama da se planira rad s pacijentima sa autizmom i regionalna dostupnost stomatološke zaštite osnivanjem tri centra.

Doktorka Ljiljana Golubović je kazala da bi se povratkom oralne hirurgije u Domove zdravlja riješio problem.

Smatra da studenti ni stomatolozi nijesu zainteresovani ni motivisani da se bave tim pozivom.

Popović Samardžić je, na samom kraju predstavljanja rezultata, kazala da se kvalitet postojeće stomatološke zaštite može podići na više načina.

Ona smatra da je u Centru za autizam, multidisciplinarnim pristupom neophodno formulisafi edukativne programe, kao i treninge namijenjene roditeljima djece i djeci sa autizmom.

Navodi i da je neophodno razmisliti o primjeni TEACCH programa. Cilj tog programa je usvajanje školskih znanja i vještina za djecu koja za to imaju sposobnosti, ali i poboljšanje adaptacije djeteta s autizmom i efikasnost učenja.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Crna Gora nastoji da iskoristi sve benefite koje može kroz saradnju sa međunarodnim agencijama, kako bi unaprijedila sistem socijalne zaštite, kazao je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić tokom sastanka sa šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori MiIkeleom Servadeijem.

Ministar je naveo da saradnja sa UNICEF-om donosi benefite i izrazio očekivanje da će rezultirati time da na terenu stanje bude prihvatljivije, te da je cilj svih aktivnosti da korisnicima bude bolje i da svakim danom sistem socijalne zaštite bude efikasniji.

Naš cilj je izgradnja pravednijeg društva u kojem treba djeci pružiti jednake mogućnosti i u tom kontekstu želimo implementirati iskustva razvijenih država. Koliko god da mislimo da smo unaprijedii sistem, želimo se ugledati na najbolje i najefektivnije sisteme razvijenih država. U tome nam je potrebna pomoć, kako bi smo dobili određena sredstva i izvršili prioritizaciju svega onoga što bi trebalo da se radi. Mislimo da je oblast zaštite dječjih prava nešto čemu treba dati prioritet, istakao je ministar Gutić.

On je kazao da bi prvenstveno trebalo unaprijediti obrazovnu, kulturnu i privrednu politiku kako bismo poboljšali sistem i na takav način došli u situaciju da imamo sve manje potrebe za intervencijama.

Zato nam je bitan rad na Strategiji deinstitucionalizacije gdje nastojimo da izmjestimo sve korisnike u nekom idealnom momentu iz institucija i da oni budu u socijalno prihvatljivijem okruženju, dodao je ministar.

Ministar je informisao Servadeija da je u planu izgradnja Centra za hraniteljstvo i istakao značaj Male grupne zajednice u Bijelom Polju kao primjer za razvoj određenih usluga. Naveo je i da je u toku izrada Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja, koja obuhvata zaštitu djece od uticaja sa interneta.

Sve ove strategije su naslovljene na period od 2024 – 2028. i nadamo se da će tokom izrade strategija, a posebno poslije toga okruženje za sve kategorije kojima se bave strategije biti bolje. I nove šanse koje se tiču Plana rasta ćemo sa zadovoljstvom iskoristiti, dodao je ministar.

Servadei je rekao da će UNICEF nastaviti da podržava Vladu kako bi se osiguralo da kvalitetne usluge dječje i socijalne zaštite stižu do najugroženijih, poput djece u institucijama, djece bez roditeljskog staranja, djece žrtava nasilja, djece sa smetnjama u razvoju, djece koja rastu u siromaštvu i djece iz manjinskih grupa.

Prevencija je najbolja strategija i za nju je u Crnoj Gori neophodno povećati broj socijalnih radnika koji bi trebalo da rade kao službenici zaduženi za konkretne slučajeve na terenu. Analiza UNICEF-a iz 2018. godine pokazala je da je crnogorskim centrima za socijalni rad potrebno još najmanje 50 dodatnih socijalnih radnika za rad na terenu kako bi se obezbijedile usluge podrške djeci i porodicama u riziku u njihovoj zajednici. Takođe, zapošljavanje dodatnih socijalnih radnika neophodno je i za podržavanje procesa izmještanja djece iz institucija i pružanje intenzivnije podrške porodicama u lokalnim zajednicama. UNICEF će, do kraja ove godine, podržati uspostavljanje prvog Centra za hraniteljstvo u Crnoj Gori, što će doprinijeti prestanku smještanja djece u institucije, istakao je Servadei.

On je rekao da je UNICEF spreman da podrži Vladu da uvede Barnahus, tj. novi, specijalizovani servis koji na jednom mjestu pruža razne usluge za djecu žrtve nasilja. On uključuje međusektorsku saradnju i zaštitu, psihosocijalnu podršku, zdravstvene i pravne usluge za djecu koja su doživjela nasilje, zlostavljanje i iskorišćavanje. Barnahus je model dobre prakse međusektorske saradnje iz EU. Njegovo uvođenje se preporučuje u EU Strategiji o pravima djeteta, pa će, stoga, doprinijeti napretku Crne Gore u procesu pristupanja EU.

UNICEF će sarađivati s Vladom kako bi iskoristila Plan rasta za Zapadni Balkan za sprovođenje ovih ključnih reformi, zaključio je Servadei.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Crnogorski parabiciklista Danilo Gojković nastupiće sjutra na Svjetskom prvenstvu u Cirihu.

On će se takmičiti u drumskom parabiciklizmu, u kategoriji C1.

Voziće trku na hronometar, dugu 18,8 kilometara.

U njegovoj kategoriji, u trci na hronometar, prijavljeno je 11 takmičara.

Gojković će startovati u 11 sati i 36 minuta, kao drugi na startnoj listi.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Peti međunarodni filmski festival Uhvati film biće održan od 27. do 29. septembra u Kotoru. Riječ je o festivalu koji mijenja perspektivu o invalidnosti i osobama s invaliditetom i koji za cilj ima da doprinese poboljšanju kvaliteta života osoba s invaliditetom i njihovom većem učešću u kulturi i umjetnosti.

Festival Uhvati film kroz reviju filmova, podjednako važne panel diskusije i bogat prateći program, utiče na učešće osoba s invaliditetom u umjetnosti, afirmišuci njihove potencijale u sferi kulture, u filmu i medijima. 

Branimir Žugić, direktor filmskog festivala Uhvati film istakao je da riječ o festivalu koji je mnogo više od obične manifestacije te da je on simbol rasta, razvoja i kontinuirane posvećenosti temama invaliditeta i inkluzije.

Kada smo se priklučili mreži festivala Novi Sad, Rijeka, Banjaluka, imali smo jasan cilj da mijenjamo način na koji društvo gleda na invaliditet i da stvorimo prostor gdje se glasovi lica sa invaliditetom čuju, prepoznaju i uvažavaju.

Domaćin festivala i partner koji je od samog početka prepoznao značaj, misiju i viziju koju Uhvati film nosi jeste Opština Kotor.

Ono što je nama jako važno jeste da se Kotor našao na mapi gradova koji hvataju film koji govore o bitnim stvarima, kazala je Milica Tomović, rukovoditeljka Odjeljenja za Društvene djelatnosti Opštine Kotor.

Podršku festivalu dao je i Filmski centar Crne Gore koji prepoznaje značaj umrežavanja , dobrih praksi i regionalnih i evropskih iskustava ko i veliku inkluzivnost koju ovaj projekat daje, istakla je direktorica Aleksandra Božović.

Od ove godine novi partner - pokrovitelj jeste CKB banka iz koje ističu da su ponosni što su pokrovitelj ovako značajnog projekta.

Peti međunarodni filmski festival svojom porukom i sadržajem savršeno se uklapa u vrijednosti koje se njeguju u CKB-u, a jedna od njih je svakako briga o zajednici, poručio je Nemanja Đurašković, direktor Odjeljenja marketinga i komunikacija CKB banke.

Reditelj i umjetnicki direktor festivala Dušan Vuleković istakao je da se već sada krenulo i sa planiranjem festivala za narednu godinu koji će biti još sadržajniji te da bude i takmičarskog karaktera.

Ovogodišnji festival biće održan na više lokacija, a pored projekcija kratkometražnih filmova iz cijelog svijeta na temu invalidnosti, sadrži brojne prateće programe namijenjene različitim ciljnim grupama - panel diskusije, radionice, predavanja, razgovore sa autorima.

I ove godine ulaz je besplatan za sve programske segmente.

Izvor: Radio Kotor

Pripremila: Dajana Vuković

Atletičari atletskog kluba osoba sa invaliditetom Vihor iz Podgorice imali su odličan nastup na 32. Međunarodnim sportskim igrama u Vrnjačkoj Banji sa osvojenih sedam medalja.

Evropski šampion iz Groseta u bacanju koplja i vicešampion Evrope u bacanju kugle, naš proslavljeni vrhunski sportista Radmilo Baranin, u svojoj kategoriji, osvojio je zlatne medalje u sve tri bacačke discipline (kugla, disk, koplje) čime je potvrdio svoj kvalitet.

Atletičar Mersad Murić u kategoriju f54 osvojio je bronzanu medalju u bacanju koplja.

Atletičar Jasminko Nokić u kategoriji f58 osvojio je dvije medalje: bronzanu medalju u bacanju koplja i isto odličje u bacanju diska.

Atletičar Senad Husović u kategoriji f56 osvojio je srebrnu medalju u bacanju koplja.

Imajući u vidu da je takmičenje u atletici bilo u konkurenciju od oko 150 takmičara, naši momci su postigli sjajan rezultat, poručili su iz kluba.

Izvor: Lob Sport

Pripremila: Dajana Vuković

Opština Nikšić, na čelu sa predsjednikom Markom Kovačevićem, donirala je, povodom Dana oslobođenja Nikšića, 40.000 eura Domu zdravlja.

Kako je kazao Kovačević, opedijelili su da Dom zdravlja bude jedna od polaznih tački sa kojih će poslati lijepu poruku.

Čestitam još jednom Dan opštine i ovo je još jedna poruka da brinemo o njihovom zdravlju i da smo spremni da pomognemo onima koji o našem zdravlju brinu, rekao je on.

Direktorica Doma zdravlja spec, dr Vera Bulatović zahvalila je Kovačeviću na vrijednoj donaciji.

On, kako ističe, razumije potrebe primarne zdravstvene zaštite i od starta ima fantastičnu saradnju sa Domom zdravlja. 

Komunikaciju su, podsjetila je, započeli izgradnjom parking mjesta ispred dječjeg dispanzera.

Ovu donaciju će, dodaje, upotrijebiti u najbolje moguće svrhe a ima dosta stvari koje im nedostaju.

Trenutno su nam potrebne staze oko Doma zdravlja koje će biti namijenjene jednim dijelom i ljudima sa invaliditetom. Onda ćemo adaptirati i internu ambulantu, rekla je ona.

Izvor: Adria

Pripremila: Dajana Vuković

Osobe s oštećenim sluhom su populacija koja je, i u okviru samih osoba s invaliditetom,  jako izopštena, u mnogim segmentima života su diskriminisani  i činjenica da, mimo uskog privatnog kruga, ne mogu komunicirati  dovoljno govori  kakav je njihov kvalitet života u Crnoj Gori - kazala je za Budilnik, na Televiziji E, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić.

Zaista je neprihvatljivo da u Crnoj Gori, u 2024. godini, odnosno do 2024. godine, imajući u vidu da je Crna Gora Konvenciju ratifikovala prije petnaest godina i da je bila u obavezi i da definiše i da reguliše znakovni jezik na adekvatan način i da ga sistemski uredi, oni ne mogu ni dan danas na adekvatan način ostvarivati svoja prava, ne mogu zadovoljavati neke osnovne životne funkcije. Na taj način ostaju, definitivno, jedna od najmarginalizovanijih grupacija u Crnoj Gori, kojoj se ne priznaje ni lingvistički identitet, kojoj se ne priznaje ni kulturna raznolikost i koja je na neki potpuno zavisna od par ljudi na koje se može osloniti, koji su često, ako poznaju znakovni jezik, ili samouki ili su učili u regionu, ili u ograničenom obimu u Crnoj Gori. Vidimo da nemamo primjer osobe koja ima potpuno oštećenje sluha da radi u bilo kom sektoru koji se smatra javnim sektorom, rekla je Vujačić.

Zakon o Javnom servisu samo u određenoj mjeri prepoznaje znakovni jezik, podsjetila je Vujačić i napomenula da znakovnog jezika nema ni u drugim sistemima i sektorima, od sistema obrazovanja do sistema zdravstvene zaštite.

Ukoliko oni nemaju nekoga ko je sa njima, kao njihov prijatelj, često, jer ne mogu angažovati, nemaju ni sredstava da angažuju tumača, niti je to njihov posao i obaveza, upravo zato što je država trebala to pitanje da odradi, onda je jasno zašto ih nemamo zastupljene u medijima. To je zaista šteta, to je ogromni problem, zato što onda ja ni sebe ne mogu smatrati kao nekoga ko na adekvatan način reprezentuje njihova pitanja i prava, upravo zato što ne provodim dvadeset četiri sata sa njima, na kraju krajeva ne poznajem na adekvatan i potpun način ono što su njihovi interesi, i ono što su problemi sa kojima se suočavaju svakog trenutka. Zato je važno da se ovo pitanje riješi i u medijima i u drugim oblastima,poručila je Vujačić.

Gošća Budilnika je napomenula da su upućivali Inicijativu za usvajanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, time bi se obaveze države definisale, i,  dodaje ona, omogućilo bi se osobama s oštećenjem sluha da nauče i koriste znakovni jezik, jer dosada je to bilo moguće samo djelimično u Resursnom centru u Kotoru.

Skoro svakoj Vladi je upućivana inicijativa za usvajanje zakona o znakovnom jeziku, podsjetila je Vujačić, i prisjetila se da su te zahtjeve proslijeđivali određenim resorima u ministarstvima, a oni se, naglašava Vujačić, redom proglašavali nenadležnima.

Vujačić je poručila da neće odustati od daljih inicijativa, a, istakla je, zahtijevaće i stipendiranje učenja znakovnog jezika, ne samo za osobe s oštećenim sluha i govora, već i za sve druge koji smatraju da je to što ne znamo taj jezik naš problem, kako kaže ona, a ne osoba s oštećenjem sluha i govora.

Jedina smo zemlja u regionu koja ovo pitanje nije uredila. Ako Crna Gora u toj oblasti toliko nazaduje, u odnosu na zemlje koje su to pitanje davno uredile, a možemo da pogledamo, na primjer, i regionalne medije koliko je znakovni jezik zastupljen kod njih, onda nam je jasno da je i u drugim oblastima života jednako tako zastupljen. Dovoljno govori, u prilog činjenici, da ovu državu ne interesuje diskriminacija koju ona vrši. Ja ću odgovor na ovo pitanje upravo završiti tim da je diskriminacija najskuplja i da nema tog novčanog ulaganja koje nije isplativo i koje neće dovesti do rezultata i efekata u odnosu na ono što je izopstavanje i neulaganje u ljude kao dio zajednice da bismo imali uključenu tu populaciju, da bi ona mogla nesmetano ostvarivati svoja prava, da bi se mogla obrazovati na adekvatan način u skladu sa svojim interesovanjima i kompetencijama, i da ne bi tako veliki dio populacije zapostavljali, sjećali ih se samo u toku izbornog procesa ili kampanje, zaključila je Vujačić.

Tmušić: Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje

Situacija kod osoba sa oštećenjem sluha i govora  je veoma teška i njihov stepen inkluzije u društvu je veoma loš, oni žive na margini društvenih dešavanja, a razlozi za to su brojni, kazao je Budilnik predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinja Dejan Tmušić.

U prethodnom periodu situacija je bila mnogo bolja, govoreći iz iskustva mojih roditelja, koji su u bivšoj Jugoslaviji pohađali nastavu u Resursnom centru za sluh i govor, u Kotoru. To je bio centar bivše Jugoslavije i tu je bio veliki broj učenika sa oštećenjem sluha i govora. Privreda je bila mnogo razvijenija, privredna društva su bila u ekspanziji i oni su mogli da biraju zanimanja, rekao je Tmušić.

Trenutna situacija u Crnoj Gori je loša po osobe sa oštećenim sluha i govora, smatra Tmušić, jer, kaže on, Resursni centar pohađa zanemarljiv broj osoba, dok je zapošljavanje u realnom sektoru veoma skučeno i, dodaje on, integracija u društvenu zajednicu tih osoba je loša.

Posebno to pogađa u vremenu informaciono tehničke tehnologije, kada su informacije veoma važne, veome ključne za bilo koju oblast života, oni su tu uskraćeni i itekako diskrimisani. Posebni problem predstavlja, kad završe svoje obuke, oni se vrate u mjesto stanovanja i imaju veoma malo prostora za komunikaciju sa okruženjem, što kod njih stvara određenu frustraciju, nepoznavanje, te jezičke barijere i situacija je mnogo loša po inkluziju osoba sa oštećenjem sluha i govora, naglasio je Tmušić.

Sagovornik Budilnika je naveo lični, porodični primjer, jer su njegovi roditelji imali oštećenje sluha i govora, i podsjetio je da oni kao djeca tih osoba nijesu oskudijevali ni u čemu, da su, dodaje on, on i sestra postigli visoka obrazovanja i afirmisali se.

Meni su roditelji bili velika podrska, obzirom da sam ja u jednom periodu postao osoba sa invaliditetom, oni su znali metode, načine, kako da se borim protiv diskriminacije, kako da sačuvam svoje samopoštovanje, kako budem ugledan član ovoga društva i kako da se nosim sa svojim invaliditetom. Iskreno, bez njih to ne bih mogao postići, istakao je Tmušić

Tmušić je apelovao da  društvo da mnogo više povede računa na osobe sa oštećenjem sluha i govora, i, poručio je on, da uradi sve kako bi ovim licima olakšalo komunikaciju.

Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje i da bude izjednačen sa ostalim jezicima, odnosno sa jezikom koji je zvanično crnogorski, i sa jezicima koji su u upotebi. Tako da se nadam da će se naći mjesta i za znakovni jezik, zaključio je Tmušić.

Izvor: Televizija E

Pripremila: Dajana Vuković