Stanje bez promjena – rečenica koja u sebi nosi i nadu i strah roditelja prijevremeno rođenih beba.
Međunarodni dan prijevremeno rođene djece obilježava se svake godine 17. novembra, od 2009. kada je prvi put ustanovljen. Danas ima globalni značaj, okupljajući ljude širom svijeta u znak podrške najmlađim i najranjivijim članovima društva. Ovaj dan posvećen je podizanju svijesti o izazovima s kojima se suočavaju prijevremeno rođene bebe i njihove porodice, dok ljubičasta boja, koja simbolizuje borbu i snagu, osvjetljava mnoge institucije i građevine.
Učestalost preterminskog porođaja u svijetu se kreće od 4-10%, a u Crnoj Gori iznosi 4,6%. Prema globalnim statistikama, porođaj završi prije 37. sedmice trudnoće. Ipak, stručnjaci ističu važnost podizanja svijesti o ovoj osjetljivoj temi i pružanja podrške kako bebama, tako i njihovim porodicama.
STRUČNOST I SAVREMENA TEHNOLOGIJA KLJUČNI ZA USPJEH
Broj porođaja na godišnjem nivou u Crnoj Gori, u prethodnoj deceniji iznosio je oko 7.500, posljednjih godina je smanjen i iznosi oko 6.900. Broj preterminske novorođenčadi na godišnjem nivou za područje Crne Gore iznosi od 250-330, kazala je za portal Kolektiv.me načelnice Centra zaneonatologiju Instituta za bolesti djece, doc. dr Lidije Banjac.
Centar za neonatologiju Kliničkog centra Crne Gore, jedina ustanova tercijarnog nivoa za zbrinjavanje prijevremeno rođene novorođenčadi u zemlji, opremljen je vrhunskom medicinskom tehnologijom koja omogućava optimalnu njegu za najmlađe pacijente.
Opremljeni smo savremenim respiratorima, aparatima za nazalni CPAP, kardio-respiratornim monitorima i uređajem za terapijsku hipotermiju – ključnim za zaštitu mozga kod novorođenčadi. Pored toga, u Centru se koristi laminarna komora za rastvaranje terapija u sterilnim uslovima, a UV lampe najnovije generacije osiguravaju dezinfekciju prostora i opreme, naglašava Banjac.
Zdravstveni radnici u Centru za neonatologiju Kliničkog centra Crne Gore, kontinuirano prolaze dodatne obuke i edukacije kako bi što bolje odgovorili na izazove rada sa prijevremeno rođenim bebama, jednom od najosjetljivijih grupa pacijenata.
Svi naši ljekari, nakon završene specijalizacije iz pedijatrije, odlaze na subspecijalizaciju iz neonatologije u renomirane neonatalne Centre u Beogradu. Tamo stiču dodatne vještine i znanja koja su ključna za rad u ovom specifičnom polju, ističe Banjac.
Pored ljekara, i medicinske sestre koje rade u ovom odjeljenju prolaze kroz redovne edukacije kako bi unaprijedile svoje vještine i bile spremne za rad sa najmlađim pacijentima.
Kontinuirano usavršavanje našeg osoblja omogućava nam da pružimo najbolju moguću njegu i podršku ovim bebama i njihovim porodicama, dodaje Banjac za portal Kolektiv.me.
SVAKI KORAK JE PRESUDAN
Njega prijevremeno rođene djece jedan je od najizazovnijih segmenata medicine, koji zahtijeva stručnost, preciznost i pažnju na svaki detalj. Zdravstveni radnici koji se brinu o ovoj najosjetljivijoj populaciji suočavaju se s kompleksnim zadacima na svakom koraku liječenja.
U radu sa preterminskom novorođenčadi sve je izazovno, počevši od uspostavljanja i održavanja venskog puta, preko intubacije, odabira optimalnog moda mehaničke ventilacije, prevencije komplikacija u toku ventilacije, parenteralne ishrane, odabira optimalne strategije enteralne ishrane, pravovremenog oftalmološkog skrininga, skrininga sluha, prevencije intrahospitalne infekcije i td. Sve je komplikovanije i zahtjevnije ako se radi o novorođenčadi sa veoma malom telesnom masom (<1500g) ili o novorođenčadi sa ekstremno malom telesnom masom (< 1.000g), objašnjava Banjac.
Sagovornica portala Kolektiv.me, ističe da je ključno za unapređenje uslova tretmana za prijevremene rođene bebe dobro obučen i uvježban kadar, kako ljekara, tako i sestrara, savremena oprema i dovoljno prostora.
BORBA ZA NAJMLAĐE HEROJE
Međunarodni dan prijevremeno rođenih beba obilježava se kroz kampanje koje organizuju zdravstvene ustanove i nevladine organizacije. Aktivnosti uključuju edukaciju građana o značaju prenatalnih kontrola, pružanje podrške roditeljima i prikupljanje donacija za opremanje porodilišta ključnim uređajima, poput inkubatora i respiratora.
Posebnu ulogu u širenju svijesti i pružanju podrške imaju nevladine organizacije koje okupljaju roditelje prijevremeno rođene djece. Među njima se ističe NVO Ana Đoković – in memoriam, osnovana u čast Ane Đoković, poznate kao majka hrabrost. Ana je, uprkos borbi sa teškom dijagnozom kancera, odlučila da rodi svoje dijete, a svoj život izgubila dvije godine kasnije.
Njena nesebična ljubav postala je inspiracija za osnivanje ove organizacije.
Zorica Blagojević, osnivačica ove NVO, kroz brojne humanitarne akcije pruža pomoć porodicama koje se suočavaju s izazovima.
Za četiri godine organizovali su brojne akcije: prikupljanje sredstava za liječenje, donacije hrane, obuće i odjeće, plaćanje računa samohranim majkama, pa čak i kupovinu drva za grijanje. Iako su prošle godine donirali pakete s osnovnim potrebštinama za bebe kako bi obilježili Međunarodni dan prijevremenih rođenih beba, za naš portal Blagojević naglašava da su izazovi mnogo veći, a podrška države nedovoljna.
Donirali smo pakete odjeće, flašice, cucle, a prošle godine smo sa djecom iz vrtića posjetili neonatologiju. Nažalost, država nema podršku za ovakve inicijative, a roditelji prijevremeno rođenih beba suočavaju se s ogromnim troškovima. Svaka porodica mora svakodnevno biti prisutna kod svog djeteta, a svaka beba zahtijeva specijalizovanu njegu. U mnogim slučajevima, ova djeca su podvrgnuta intenzivnim terapijama i pratnji, kaže Blagojević.
ZA BOLJE SJUTRA PRIJEVREMENO ROĐENE DJECE - NEOPHODNA UVOĐENJE NOVČANE NAKNADE
Pravo na rehabilitaciju u Institutu za rehabilitaciju Igalo tri puta godišnje, po 21 dan, pruža neku vrstu olakšanja, ali Blagojević ističe da postoji mnogo beba kojima je potrebna dodatna pomoć.
Nisu sve bebe iste, neki zahtijevaju rehabilitaciju mnogo češće. Roditelji prijevremeno rođene djece suočavaju se s ogromnim troškovima. Svaka porodica mora svakodnevno biti prisutna kod svog djeteta, a svaka beba zahtijeva specijalizovanu njegu. U mnogim slučajevima, ova djeca su podvrgnuta intenzivnim terapijama i pratnji, rekla je Blagojević.
S obzirom na izazove, Blagojević i njena organizacija zalažu se za to da se u budžetu Crne Gore izdvoje sredstva za novčanu naknadu prijevremeno rođene djece tokom prvih godinu dana života.
Naša organizacija zalaže se da se u budžetu Crne Gore uvede naknadu za prijevremeno rođene djece. Svaka beba koja preživi i prevaziđe prve teške trenutke, pokazuje nevjerojatnu snagu. Naš cilj je da im obezbijedimo što bolju njegu, kako bi imali sretan i zdrav život, bez ikakvih posljedica.
BORCI OD PRVOG DANA
Uprkos nedostatku institucionalne podrške, Blagojević je optimistična zbog napora koje ulažu nevladine organizacije i smatra da saradnja sa zdravstvenim institucijama još nije uspostavljena na željenom nivou, ali da su na korak do toga.
Za ove bebe je ključno da budu u stalnoj brizi. Njihovo stanje se mijenja iz sekunde u sekundu, i svaki dan je borba. Ako prođu bez posljedica, ove bebe su izuzetno inteligentne, samostalne i ne kasne za svojim vršnjacima, naglašava ona.
Posebno je važan aspekt socijalne integracije prijevremeno rođene djece. Iako se mnogi ne suočavaju s trajnim posljedicama, Blagojević podsjeća na nevjerovatnu snagu koju ove bebe pokazuju od trenutka rođenja.
Javnost nije dovoljno svjesna koliko su te bebe, ako prođu bez ozbiljnih posljedica, inteligentne, samostalne i sposoblene. Oni od samog početka moraju da se bore, ali ta borba ih čini izuzetnim, kaže Blagojević.
OD BORBE ZA ŽIVOT DO POTUNO ZDRAVE DJEVOJČICE
Sa druge strane, roditelji prijevremeno rođene djece suočavaju se sa teškim emotivnim izazovima, prolazeći kroz strah i neizvjesnost. Ipak, postoje i pozitivni primjeri.
Majka Snežana Špindler sagovornica portala Kolektiv.me, dijeli iskustvo svoje ćerke koja je rođena prijevremeno sa samo 1 kg i 370 grama u 32. nedjelji trudnoće.
Ona ističe da su prvu godinu života redovno odlazili na kontrole, i da je njeno dijete potpuno zdravo.
Danas, njen svakodnevni život ne razlikuje se od života djece rođene u terminu.
Na neonatologiji je naša beba dobila svu potrebnu njegu, jer je tamo provela prvih 46 dana pod stalnim nadzorom ljekara i medicinskog osoblja. Nakon toga, narednih godinu dana redovno smo odlazili na kontrole, a u Institutu dr Simo Milošević radili smo s fizioterapeutima, jer je imala hipotonični tonus mišića. Kroz seriju vježbi koje su primjenjivali, njen napredak je bio izuzetan – naučila je da puzi i hoda, bez ikakvih dugoročnih posljedica, kazala je Snežana Špindler, majka prijevremene rođene djevojčice.
Kako je za naš portal istakla, nisu nastale velike posljedice, a Laura je danas hrabra i potpuno zdrava djevojčica.
Tada prvi put saznala da u Institutu Igalo rade doktori i fizioterapeuti koji su učili od čuvenog doktora Vaclava Vojte, i onda su tokom svih tih godina razvili vježbice za djecu i zaista su nama te vježbice bile sjajne. Mislim da je taj ljudski resurs i to znanje koje imaju zaista sjajno, tako da sam ja svima beskrajno zahvalna što danas imam jednu sjajnu djevojčicu, istakla je Špindler.
Obilježavanje Međunarodnog dana prijevremenih beba, ove godine biće obilježeno širom Crne Gore, a kako je objasnila Blagojević, do sada su ovu informaciju potvrdili iz Nikšića i Cetinja. Ove godine su se pridružili i gradovi sa sjevera - Kolašin i Pljevlja.
Blagojević posebno je ponosna na buduću saradnju, sa JU Dječijim savezom, na čijem čelu je Aleksandar Milošević, koji je zajedno s drugim organizacijama posvećen podizanju svijesti o potrebama ovih mališana i njihovih porodica.
Ove bebe zaslužuju našu podršku i razumijevanje, jer svakodnevno pokazuju nevjerojatnu hrabrost i snagu. Niko nije garant da će beba biti bez posljedica, ali činjenica da prežive, a postanu izuzetne osobe, najbolje je što možemo vidjeti, zaključuje Blagojević.
Izvor: Kolektiv
Pripremila: Dajana Vuković