Željko

Željko

četvrtak, 23 novembar 2023 13:53

Stonoteniserima Luče šest medalja

Takmičenje u sportskoj dvorani Verde okupilo je 50 stonotenisera iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore.

Stonoteniseri Luče prvi takmičarski dan petog međunarodnog turnira za osobe s invaliditetom, Podgorica open, završili su sa šest medalja, jednom zlatnom, dvije srebrne i tri bronzane.

Zlatnu medalju osvojio je Uroš Gugolj (8) srebrni su bili Pjetro Paljušević (klasa 7) i Samra Kojić (2-5) dok su se bronzanzanim odličjima okitili.

Slobodan Mihailović (7) Miljan Cerović (8) i Dejan Bašanović (10).

Gugolj je u finalnom meču klase 8 pobijedio Dragana Vujisića iz Srbije.

Pobjedničko postolje kompletirali su Makedonac Rubinčo Risteski i Miljan Cerović.

Paljušević je u klasi 7 izgubio finale od Ediba Šahmana iz Bosne i Hercegovine (BIH).

Bronzane medalje osvojili su Slobodan Mihailović i Makedonac Marijan Zafirovski.

Kojić je u spojenim kategorijama 2-5 (korisnici kolica), nakon tri kola i igranja po sistemu svako sa svakim, završila na drugom mjestu, iza Danijele Lučanin iz Srbije.

Iz Srbije dolaze i bronzane Tanja Mikašević i Danijela Crnoglavac.

U muškoj konkurenciji zlatnu medalju osvojio je Goran Perlić iz Srbije, a iz te države dolaze i srebrni Vladan Petković i bronzani Nebojša Ilić.

U klasi 6 najbolji je bio Haris Eminović iz BIH, pobjedom u finalu protiv Milana Mićovića iz Srbije.

Mjesto na pobjedničkom postolju izborili su i Emir Muminović iz BIH i Hamed Podbićanin iz Srbije.

Zlatnu medalju u klasi 9 osvojio je Hasim Cerić iz BIH, a u finalnom meču slavio je protiv Darija Stošića iz Srbije.

Bronzani su bili takmičari iz BIH, Darko Pavlić i Edin Pljevljak.

U kategoriji 10 prvo mjesto pripalo je Nebojši Kitiću iz Srbije, koji je u finalnom meču savladao Ivicu Vidičeka iz BIH-a.

Bronzane medalje osvojili su Bašanović i Makedonac Straško Počevski.

Turnir će biti nastavljen sjutra ekipnim takmičenjem.

Takmičenje u sportskoj dvorani Verde okupilo je 50 stonotenisera iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore.

Organizator turnira je Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, a biće odigran pod pokroviteljstvom Glavnog grada Podgorice i uz podršku Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG), Stonoteniskog saveza i Ministarstva sporta i mladih.

Turnir je proglasio otvorenim sekretar za sport Glavnog grada, Miloš Antić, a učesnike su pozdravili i predsjednici Stonoteniskog saveza Željko Šoć, POKCG Igor Tomić i Stonoteniskog kluba osoba sa invaliditetom Luča, Dejan Bašanović.

Izvor: Portal Dan

Pripremio: Ivan Čović

Sekretarijat za socijalno staranje Podgorice (SZSS) raspisuje Konkursza učenike osnovnih škola s teritorije Glavnog grada za najbolji literarni/likovni rad na temu: Rodna ravnopravnost u mom gradu.

Nagrada za literarni Konkurs:

I mjesto 300,00 eura

II mjesto 200,00 eura

III mjesto 100,00 eura

Nagrada za likovni Konkurs:

I mjesto 300,00 eura

II mjesto 200,00 eura

III mjesto 100,00 eura

Uslovi Konkursa:

Pravo na učešće imaju učenici/ce šestog, sedmog, osmog i devetog razreda osnovnih škola s teritorije Podgorice.

Učenici/ce mogu izabrati da li će učestvovati na literarnom ili likovnom konkursu.

Literarni/likovni rad ne smije biti ranije objavljen, štampan niti nagrađivan.

Literarni rad minimalno treba imati 2.000 karaktera (slovnih mjesta).

Literarne radove slati u odštampanom primjerku formata A4.

Radove slati potpisane imenom i prezimenom učenika/ce, imenom oca i majke, nazivom i adresom škole i kontakt telefonom.

Rok za dostavljanje radova je 10. decembar. 2023

Žiri će biti sačinjen od tri člana/ice SZSS.

Rezultati Konkursa će biti objavljeni 19. decembra, kada će biti i uručene nagrade.

Radove slati na adresu: Vuka Karadžića br.16, 81000 Podgorica, Sekretarijat za socijalno staranje (SZSS), kancelarija broj 7.

Za dodatne informacije kontaktirati broj +382 20 447 170.

Izvor: Portal Podgorica.me

Pripremio: Ivan Čović

četvrtak, 23 novembar 2023 11:18

Sam moraš da se izboriš za svoj san

„Odavno sam shvatila da moram da se borim i da u tom smislu, niko ništa neće da ti da nego sam moraš da si izboriš za svoj san“, kaže Jelena Marić.

Užičanka Jelena Marić (1996) posle završene srednje škole upisuje Visoku školu strukovnih studija u svom gradu, studijski program  Menadžment, na kojem je diplomirala 2018. s desetkom na završnom radu. Jelenina upornost i želja za obrazovanjem nije se time završila. Ona upisuje Fakultet za poslovne studije i pravo u Beogradu, smjer  Bezbjednost na kojem posle četiri godine diplomira, a njen završni rad ocijenjen je devetkom. 

Pohađala je jednogodišnje školovanje na odsjeku Društveni mediji (Social media), Online PR and Menadžer Zajednice (Commiunity Manager) i diplomirala 2019. Bila je moderator tribine Mozaik invalidnosti održane u aprilu prošle godine u Užicu. Dugo se bavila i besjedništvom u čemu je ostvarila mnogobrojne uspjehe. Jelenino angažovanje i rad nisu prošli nezapaženo, pa je dobila mnoge nagrade, među kojima je i treća nagrada Lepojka Čarević – Mitanovski (2016), nagrada J=EDNAKI u borbi protiv diskriminacije za 2021, a od Grada Užica dobila je nagradu za izuzetne rezultate u radu (2022). Jelena posjeduje vještine rada na računaru, govori dva strana jezika. Članica je Saveza za dečju i cerebralnu paralizu Srbije. Imali smo priliku da s Jelenom razgovaramo o veoma značajnoj temi, mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom i ona je s nama podijelila svoja iskustva.

Jelena, kad ste dobili svoj prvi posao, na koji način i da li je to zaposlenje bilo u struci?

„Prva prilika da radim bila je posle diplomiranja na Fakultetu za poslovne studije i pravo na smeru Bezbednost. Bila sam angažovana preko javnih radova par meseci“.

Šta sad radite i kako uopšte dolazite do prilika da radite?

Odavno sam shvatila da moram da se borim i da u tom smislu, niko ništa neće da ti da nego sam moraš da si izboriš za svoj san. Trenutno aktivno tražim posao. Uporedo s tim izuzetno sam posvećena svom neformalnom obrazovanju jer smatram da je jednako važno kao formalno. Moram da kažem, još dok sam bila student Menadžmenta na Visokoj školi strukovnih studija Užicu, profesori su nam pružili izuzetne veštine i znanja. Učili su nas da budemo istrajni, hrabri, da stvaramo prilike, ako ih ima da ih koristimo i da jedino ako kontinuirano radimo na sebi možemo biti konkurentni na tržištu rada. Iako je moj trenutni radni status, nezaposleno lice, nadam se da će se to uskoro promeniti“.

Koje su najveće prepreke da dođete do posla i šta Vi mislite, kako te prepreke umanjiti ili prevazići?

„ Poslodavcima i članovima top menadžmenta bih poručila da daju sebi priliku da nas upoznaju kao radnike. Ako postoje predrasude, strah ili neznanje postoji i edukacija ili najjednostavnije ako nešto ne znaš pitaš. Potencijalni zaposleni bi u skladu sa svojim mogućnostima dao adekvatan odgovor. Dakle, za navedenu situaciju, najbolje rešenje po obe strane, jeste uvek bio i biće razgovor i razmena tačnih, preciznih i jasnih informacija.

Kako su se poslodavci odnosili prema Vama dok ste radili, a kako kolege?

„Što se tiče odnosa, bio je zaista korektan oba puta. O prvom putu sam već govorila, drugi put je bio na isti način. Dakle angažovanje preko javnih radova na par meseci“.

Da li žene s invaliditetom teže dolaze do mogućnosti da rade? Kakva su Vaša iskustva?

„Struktura mog obrazovanja je takva da su u prošlosti zadatke i poslove u ovim oblastima obavljali muškarci u velikom procentu. Žene i devojke još uvek se bore za ravnopravnost. Mislim da će taj proces još trajati i da zapravo niko ne zna do kada. Ipak, u jedno sam sigurna, a to je da žena može biti podjednako ostvarena i u poslovnom i u privatnom smislu uz adekvatnu podršku bila ona osoba sa invaliditetom ili ne. Ono što sam shvatila tokom svog dugogodišnjeg aktivizma na polju tematike kada su u pitanju osobe sa invaliditetom, da kada postoji taj prefiks, žena, osoba sa invaliditetom, ume da bude izazovno, ali itekako zavisi od nas samih, kako se mi postavimo prema drugima.

Šta Vama znači posao?

„Pored finansijske stabilnosti koja jeste prva asocijacija kada se pomene zapošljavanje, svakako i doprinos na poslu znači puno“.

Koja je Vaša ideja vodilja, šta Vam daje snagu, koji su Vaši snovi i želje?

„Pored ostvarenja u poslovnom smislu i napretka, priželjkujem porodicu. Uloga supruge i majke za mene su nešto najlepše. Tek tada ću zapravo moći da kažem da sam uspela. To su dve neodvojive polovine mog srca i duše. To bi za mene bio blagoslov“.

Izvor: Portal Infoera

Pripremio: Ivan Čović

Očekuje se učešće oko 50 takmičara iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, među kojima su i osvajači medalja s evropskih i svjetskih prvenstava.

Tradicionalni peti međunarodni stonoteniski turnir za osobe s invaliditetom Podgorica Open biće odigran u srijedu i četvrtak, 22. i 23. novembra 2023, a okupiće više od 50 stonotenisera“, saopštili su organizatori.

„Takmičenje će biti održano u kategorijama od 2-5 (osobe korisnici invalidskih kolica) i 6-10 (stojeći stav)“, piše u saopštenju.

Za srijedu, 22. novembra 2023. planiran je program u pojedinačnoj konkurenciji, a dan kasnije ekipni dio turnira.

Svečano otvaranje turnira u Sportskom centru Verde zakazano je za srijedu u deset sati.

Organizator turnira je Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, a biće odigran pod pokroviteljstvom Glavnog grada i uz podršku Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG), Stonoteniskog saveza i Ministarstva sporta i mladih.

Izvor: Portal Dan

Pripremio: Ivan Čović

Donacija je obezbijeđena kroz projekat Pristupačnim zdravstvenim uslugama do smanjenja diskriminacije žena i djevojčica sa invaliditetom, koje je finansiralo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava za 2022.

Predstavnici Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore (SUPCG) i Udruženje paraplegičara Podgorica Milijana Ćirković i Dejan Bašanović, uručili su preglednu ginekološku stolicu Domu zdravlja Bijelo Polje.

Uručenju je prisustvovao i predstavnik firme Farmont MP, Vojislav Jovanović, koji su dobavljači iste.

Potpisivanjem Memoranduma o saradnji formirali smo okvir i za buduću plodonosnu saradnju, a sve u cilju unapređenja međusektorske saradnje nevladinog sektora i državnih institucija. Memorandum je potpisan prilikom uručenja pregledne ginekološke stolice s direktoricom Doma zdravlja Bijelo Polje Mirjanom Varagić, i predsjednicom Saveza Milijanom Ćirković, u cilju poboljšanja i unaprjeđenja kvalitetne zdravstvene zaštite u pružanju zdravstveniih usluga za preglede osobama s invaliditetom, kao i povećanju broja zdravstvenih usluga i unaprjeđenju medicinske opreme koja je prilagođena za preglede osoba s invaliditetom.

Događaj je primjer pozitivne prakse uticaja nevladinog sektora na poboljšanje zdravstvenog sistema. Nadamo se da ćemo ovim primjerom motivisati predstavnike nadležnih institucija tj. donosioce odluka da doprinesu unapređenju zdravstvenog sistema, kroz opremanje zdravstvenih ustanova, s kvalitetnom medicinskom opremom, koja je prilagođena za osobe s invaliditetom, jer svakoj zdravstvenoj ustanovi i zdravstvenom radniku je potrebna kvalitetna medicinska oprema kako bi nesmetano pružali zdravstvenu uslugu svim osobama bez izuzetka.

Ova donacija nije sistemsko rješenje ali je veliki doprinos unaprjeđenju zdravstvenog sistema u Domu zdravlja Bijelo Polje, koja će ne samo pacijentima iz Bijelog Polja, već i korisnicima iz okolnih gradova, olakšati pristup pri pružanju zdravstvene zaštite, te, većem očuvanju reproduktivnog zdravlja, naročito kada su u pitanju žene i djevojčice s invaliditetom.

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) će učestvovati na Treningu za bibliotekarske usluge i servise podrške za studente s invaliditetom, koji se realizuje u okviru projekta Inkluzivno visoko obrazovanje na Zapadnom Balkanu – IDEA (Inclusive tertiary EDucation in the West BalkanS – IDEA). Naime, UMHCG je jedan od partnera na ovom projektu, čiji je nosilac Univerzitet POLIS iz Tirane (POLIS University), a partneri su univerziteti i nevladine organizacije iz Albanije, Grčke, Češke, Irske, Kosova i iz Crne Gore.

Trening će se održati u periodu od 27. do 29. novembra 2023. na Univerzitetu u Tirani.

Cilj Treninga je da se koordinatori studentskih službi upoznaju s pravima osoba s invaliditetom u svakoj od zemalja obuhvaćenih projektom i da razmijene iskustva, kako bi u budućnosti mogli pružati adekvatnu podršku i motivisati što veći broj mladih s invaliditetom da nastave školovanje. U vezi s navedenim, na Treningu će biti riječi o servisima podrške za osobe s invaliditetom u okviru kancelarije koje imaju drugi partneri na projektu, s fokusom na primjenu asistivne tehnologije i njenu upotrebu u oblasti obrazovanja.

Ispred UMHCG Treningu će prisustvovati Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije i Kristian Camaj, IT administrator.

Ovo je samo jedna od aktivnosti projekta IDEA, koji je finansijski podržan od strane Evropske komisije kroz Erasmus+ program.


Pripremila: Anđela Miličić

2.2. VLADAVINA PRAVA I OSNOVNA PRAVA 

2.2.1 Poglavlje 23: Pravosuđe i osnovna prava 

Osnovne vrijednosti EU uključuju vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava. Efikasan (nezavisan, kvalitetan i efektivan) pravosudni sistem i efikasna borba protiv korupcije su od najveće važnosti, kao i poštovanje osnovnih prava u zakonu i praksi.

Zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima je uglavnom uspostavljen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava. Međutim, potrebni su dodatni napori da bi se ovaj okvir u potpunosti implementirao. Potrebne su i neke zakonske promjene, posebno u oblasti nediskriminacije. Kao i prethodnu godinu, izveštajni period obilježila je polarizacija i podjele. Najugroženije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) i dalje su bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. 

Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurao pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ugrožene grupe. Prošlogodišnje preporuke ostaju važeće. 

Crna Gora bi u narednoj godini trebala posebno: 

→ Izmijeniti i usvojiti zakone u skladu sa pravnim tekovinama EU, evropskim i međunarodnim standardima o nasilju u porodici, antidiskriminaciji, zločinima iz mržnje i govoru mržnje, harmonizaciju Zakona o istopolnom partnerstvu iz 2020, i zaštitu podataka;

→ Izmijeniti krivično zakonodavstvo u skladu sa pravnim tekovinama EU, evropskim i međunarodnim standardima za zaštitu osnovnih prava i procesnih prava; 

→ Efikasnije zaštititi osnovna prava, posebno za ranjive grupe, i obezbijediti usklađeno tumačenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i evropskih i međunarodnih standarda ljudskih prava u cijelom pravosudnom sistemu, uključujući unaprjeđenje međuinstitucionalne saradnje.

Crna Gora nije poboljšala svoje sistematske mehanizme za izvještavanje mehanizama UN za ljudska prava i praćenje njihovih preporuka kako je preporučeno tokom Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) za 2018. Na četvrtom UPP zasijedanju 8. maja 2023, zemlja je primila 247 preporuka, od kojih je prihvatila 225, primila na znanje/razmatranje 15, a do oktobra će utvrditi svoj stav u vezi sa sedam preporuka. 

Većina preporuka odnosi se na rodno zasnovano nasilje, govor mržnje i zločine iz mržnje, druge oblike diskriminacije, trgovinu ljudima, torturu i zlostavljanje i prijetnje novinarima.

Što se tiče promocije i sprovođenja ljudskih prava, institucionalni kapacitet tek treba dalje da se ojača, uključujući i dodeljivanje odgovarajućih finansijskih sredstava. Uloga Ustavnog suda u obezbjeđivanju pravnog lijeka za kršenje ljudskih prava je potkopana, zbog nekompletnog sastava Suda, kako je objašnjeno u odjeljku o pravosuđu ovog izvještaja. Unutrašnja struktura Ministarstva za ljudska i manjinska prava trebalo bi da unaprijedi i da se bavi svim oblastima u vezi s osnovnim pravima, uključujući i obezbjeđivanje neophodnih ljudskih resursa. Promjene u rukovodstvu i strukturi Ministarstva uvedene u julu 2022. ugrozile su njegov kapacitet da promoviše osnovna prava, sprovodi pravni okvir, izrađuje nove zakone i sprovodi i prati postojeće strategije i politike. Uklonjeno je ključno osoblje odgovorno za prava osoba s invaliditetom i borbu protiv diskriminacije. Crna Gora tek treba da usvoji sveobuhvatan sistem praćenja i prikupljanja podataka kako bi ocijenila nivo implementacije zakona, politika i strategija o ljudskim pravima.

Nije bilo napretka ka usvajanju novog zakona koji bi obezbijedio punu usklađenost nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, evropskim standardima za borbu protiv diskriminacije i preporukama Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije iz 2017. Polarizacija društva, mizoginija i govor mržnje su se povećali. Ugrožene grupe, uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom i LGBTIQ zajednicu, nastavile su da doživljavaju višestruke oblike diskriminacije i izazove u ostvarivanju svojih jednakih prava i povremeno su bile izložene govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Postoji hitna potreba da se efikasno rješavaju svi oblici diskriminacije korišćenjem mehanizama pravne zaštite. 

Ljudsko prihvatanje i poštovanje pluralizma u društvu treba da se stimuliše od ranog djetinjstva, kroz angažovanje sa mladima i odraslima, kako bi se promovisale promjene u ponašanju i tolerancija različitosti. 

Kancelarija ombudsmana je 2022. godine primila 256 pritužbi na diskriminaciju, što je trend rasta u poređenju sa 2021 (173). To može značiti da raste povjerenje u rad Ombudsmana, ili da su potencijalne žrtve više ovlašćene da prijave diskriminaciju. Kao i prethodnih godina, najviše pritužbi se odnosilo na rad i zapošljavanje. Ombudsman je u 2022. obradio 16 slučajeva govora mržnje i 14 predmeta iz oblasti javnog diskursa/medija. Ombudsman je u jednom slučaju utvrdio govor mržnje na osnovu društvenog ili etničkog porijekla; na osnovu pola, prilagođavanja pola i rodnog identiteta u tri slučaja; na osnovu nacionalnosti u dva slučaja; a na osnovu političkog ili drugog mišljenja u jednom slučaju.

U oblasti javnog diskursa, Ombudsman je u jednom slučaju utvrdio diskriminaciju po osnovu nacionalnosti; po osnovu socijalnog ili etničkog porijekla u jednom slučaju; a na osnovu političkog ili drugog mišljenja u jednom slučaju. Prioritetna preporuka Evropske Komisije protiv rasizma i netolerancije iz 2017. da se uspostavi sistem za prikupljanje raščlanjenih podataka o zločinima iz mržnje još uvijek nije sprovedena jer to zavisi od izmjena Krivičnog zakonika koje su na čekanju.

Rodna ravnopravnost 

U oblasti rodne ravnopravnosti, postignut je ograničen napredak. Nastavljena je implementacija nacionalne strategije 2021-2025. Međutim, Crna Gora mora da riješi pitanje rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici kroz izmjenu strategije. Zakonodavni okvir o rodnoj ravnopravnosti i dalje ima ograničen uticaj zbog nedovoljne političke volje da se ovo pitanje postavi kao prioritet u opštim mehanizmima odgovornosti vlade.

Rodno zasnovano nasilje, posebno nasilje u porodici, ostaje ozbiljno i trajno pitanje i najekstremnija manifestacija rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori. Uprkos čvrstom zakonskom okviru, postoji nedostatak sistemskog rodnog odgovora i procedura koje su prilagođene ženama žrtvama nasilja. Ograničena specijalizacija pravosudnih, socijalnih, zdravstvenih i policijskih profesionalaca koji se bave rodno zasnovanim nasiljem i nasiljem nad ženama ostaje izazov. Istražna i sudska praksa je ostala veoma blaga, uz primenu samo nekih zaštitnih mjera u prekršajnom postupku i izricanje vrlo malo mjera bezbednosti u krivičnom postupku. Takva praksa nije u skladu sa međunarodnim standardima, prije svega sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, koja zahtijeva od državnih organa da sprovedu odgovarajuću istragu u slučaju nasilja u porodici i da preduzmu mjere za odgovarajuće krivično gonjenje. 

U posmatranom periodu, od svih izrečenih prekršajnih kazni, novčane kazne su činile jednu trećinu (32, odnosno 36%), a uslovne kazne petinu (21, odnosno 6%), dok se kazne zatvora i dalje rijetko izriču (10%). Ženske organizacije ostaju važan faktor u podršci žrtvama rodno zasnovanog nasilja i u organizovanju različitih obuka i kampanja za podizanje svijesti. Međutim, ove organizacije se suočavaju sa stalnim finansijskim ograničenjima. 

U avgustu 2022, Ministarstvo rada i socijalnog staranja formiralo je Direkciju za rodno zasnovano nasilje, što je važna prekretnica u razvoju odgovarajuće institucionalne infrastrukture koja će omogućiti odgovarajuću implementaciju Istanbulske konvencije i posvetiti dužnu pažnju praćenju i unaprjeđenju sistemi zaštite i prevencije. Međutim, Crna Gora treba da dodijeli odgovarajuća finansijska sredstva Direkciji, kako bi osigurala da ona bude u potpunosti operativna, jer trenutno nije u mogućnosti da pruži efikasnu i odgovarajuću podršku. U decembru 2022, Odbor za rodnu ravnopravnost bio je domaćin 15. sjednice Ženskog parlamenta na temu borbe protiv nasilja nad ženama, u okviru kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja. Krizni centri i jasni protokoli za žrtve seksualnog nasilja još nisu napravljeni.

Prava osoba s invaliditetom 

Što se tiče prava osoba s invaliditetom, nije bilo napretka. 

Osobe s invaliditetom u Crnoj Gori ne mogu u potpunosti da ostvare svoja prava i dalje se suočavaju sa višestrukim oblicima diskriminacije. 

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je u julu 2022. ukinulo Direktorat za zaštitu i jednakost osoba sa invaliditetom. Crna Gora treba ponovo da uspostavi takav direktorat ili da dodijeli relevantne nadležnosti drugoj službi za nadgledanje implementacije Strategije za zaštitu od diskriminacije osoba s invaliditetom 2022-2027 i njenog akcionog plana za 2023

Crna Gora treba usvojiti Nacrt zakona o jedinstvenom tijelu za procenu invaliditeta, koji će biti osnova za reformu sistema kako bi se ostvario pravedniji, ravnopravniji i lakši pristup pravima, omogućavajući prelazak sa medicinskog na model zasnovan na ljudskim pravima. Do usvajanja predloga zakona o jedinstvenom tijelu za procjenu invaliditeta čeka se odluka o dodjeli prostorija za budući Zavod za utvrđivanje invalidnosti. Crna Gora tek treba da usvoji zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, koji bi, takođe, regulisao opredjeljivanje i upravljanje pripadajućim fondom. 

Nacionalni savjet za prava osoba s invaliditetom, tijelo zaduženo za praćenje sprovođenja svih zakona i strategija za unaprjeđenje prava i podršku boljoj koordinaciji u oblasti invaliditeta, ne funkcioniše. U maju 2023. Kancelarija ombudsmana je uspostavila Nezavisni mehanizam za praćenje u skladu sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Ne realizuju se preporuke Komiteta UN za prava osoba s invaliditetom iz 2017. posebno u dijelu neophodnih reformi u odnosu na starateljstvo i donošenja odluka u ime osoba s invaliditetom (zamjensko odlučivanje). 

Crna Gora nije usvojila akcioni plan za sprovođenje preporuka Komiteta. Neke definicije invaliditeta u crnogorskom zakonodavstvu koriste pogrdnu terminologiju. 

Izrada nacionalne strategije o deinstitucionalizaciji je spora i organizacije osoba s invaliditetom nisu uključene u proces. 

Dana, 7. decembra 2022, Viši sud u Podgorici potvrdio je raniju presudu Osnovnog suda u Podgorici, kojom je utvrđeno da je jedno lice više puta diskriminisano po osnovu invalidnosti od strane Centra za socijalni rad Kotor, Tivat i Budva i države Crne Gore. Ovo je prva pravosnažna presuda u Crnoj Gori u vezi sa zaštitom osoba s invaliditetom od diskriminacije u pristupu informacijama iu postupcima pred nadležnim organima.

S engleskog prevele: Elmira Dizdarević i Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

petak, 17 novembar 2023 21:23

Ovdje i sada: Ima li života u miru?

U Domu omladine u Banjoj Luci danas će biti održana predstava Ovdje i sada, u režiji Ajle Bešić.

Predstava govori o miru i ličnom doživljaju mira mladih ljudi danas. Na sceni, uz mlade glumce, uključena je osoba s invaliditetom, te pripadnica romske populacije, što predstavi daje inkluzivan karakter. U trenutku kada se istorijski ponovo potvrđuje nejednakost među ljudima, ova predstava na intiman, topao i jednostavan način govori o borbi svakog ljudskog bića za bolju budućnost.

U predstavi su uloge ostvarili sljedeći glumci: Alen Konjicija, Mirna Jogunčić, Merima Sorguč, Dragana Seferović Pilav, Edis Bilić, Dušan Arnaut i Matea Mavrak.

Pozorišna predstava Ovdje i sada kreirana je u okviru aktivnosti projekta Zbližimo se čiji je cilj promovisanje društvene kohezije, smanjenje predrasuda i diskriminacije, te podsticanje interkulturalnog dijaloga među mladima u Bosni i Hercegovini (BiH) koji sprovodi Fond Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA) uz finansijsku podršku Ambasada Italije u BiH i Ministarstva vanjskih poslova Italije. Predstava će biti prikazana u okviru Sedmice italijanske kuhinje u BiH.

Izvor: Portal Oslobođenje

Pripremio: Ivan Čović

ponedeljak, 20 novembar 2023 08:30

Slobodan let u padobranskom tunelu

Let u tunelu traje mnogo duže od skoka iz aviona, kaže za Politiku nekadašnji pripadnik 63. padobranske brigade, koji je 2003. doživio pad s visine od 1.200 metara i zbog povrede postao korisnik kolica.

Osjećate se kao na koncertu grupe EJSI/DISI (AC/DC) u zahuktalom vozu koji juri punom brzinom. I umjesto nizbrdo, vi hodate po oblacima nevidljivom putanjom. Gradite je svakom, produženom padobranskom sekundom, magičnim nitima. I u ovome nema ničeg lažnog, niti preuveličanog, jer vam istu bajkovitu priču mogu opisati svi, mališani, iskusni padobranci i starije osobe. Ovako doživljaj najnovijeg podviga opisuje Goran Todorović (Faca). On je prva osoba s invaliditetom iz Srbije koja je letjela u padobranskom tunelu.

Padobranski tunel u kojem je bio nalazi se u Sloveniji, tačnije u mjestu Logatec.

Osmišljen je da pomogne da polaznici padobranskog kursa ili već iskusni padobranci lakše i brže postignu viši nivo. Kako Todorović kaže za Politiku, „padobranski tunel” je magija.

„Bitka koju vodim je važna, no za istu treba čelična volja i strpljenje. Nijedan put, kada kažem „put” mislim na onaj kojim se ređe ide, nije lak. Nosi posledice u sebi, ali ujedno ruši granice u umovima ljudi. Nakon kraćeg brifinga, susret oči u oči sa vazdušnom nemani – tunelom. Da bi približili osećaj i kontrolisali nailazeći adrenalin osoba koje ulaze, instruktori kroz stakleni otvor puštaju vodu. Kapi se tom prilikom raspršuju obrazujući nestvaran prizor kiše koja lebdi ka vrhu”, objašnjava Todorović.

Zatim slijedi video-zapis, opremanje i ulazak u tunel.

„S obzirom na to da sam osoba s invaliditetom, bez kontrole donjih ekstremiteta, na nogama, kolenima, stavili su mi mehaničke nastavke, štitnike sa šipkama, fiksirajući nekontrolisane pokrete nogu. Sa mnom su u tunel ušla dva iskusna instruktora. Pratili su me, pomagali i vizuelno, rukama ponavljajući već poznate detalje kojih je trebalo da se pridržavam da bi let bio uspešan”, priča nam Todorović.

Za razliku od samog skoka iz vazduhoplova, po pitanju „slobodnog pada”, navodi Todorović, u tunelu let traje mnogo duže, i u njemu su jedan ili dvojica instruktora. Prvi, takve vrste, napravljen je u Kanadi davne 1972.

„Osećaj leta kada nogama ne dodiruješ tlo, bestežinsko stanje slobode, ne upoređuješ sa visinom već dužinom trajanja. Svaka sekunda znači, gradi most preko večnosti – 60, 120 sekundi. Pesak vremena koji curi pretvaraš u dan i noć koji se neprestano prepliću. Najpribližniji opis. Jer te to vraća u prošle dane. Zahuktalu energiju pronalazim u svakom treptaju oka”, dočarava Todorović

Na pitanje kako se odlučio da se upusti i u ovu avanturu kaže da mu se radeći na ideji novog rekorda ukazala prilika da proba nešto drugačije.

„Svaka magija može se gledati kroz prizmu različitih snova, kao i sama ljubav. Možeš je opisati na hiljade različitih načina. Jer ona kao i san, to jeste. Zato što ljubav kao i sanjari, nikada ne umire”, poetičan je Todorović u želji da nam što vjerodostojnije opiše svoje iskustvo.

Kako kaže, svako može da proba let u tunelu, a najinteresantnije je da to mogu i djeca starija od četiri godine. „Prelepo je gledati decu dok ulaze, lete, poigravaju se i napuštaju isti nasmejanog lica, prepunog srca. Videli smo i starije osobe koje se prepuštaju ovoj avanturi bez straha. Jer isti je deo sveta čarolije, ne samo nas padobranaca. Dakle, svako ko je spreman da napravi iskorak u prazno, prepusti se osećaju slobode može i treba da proba tunel. Iako izgleda lako, život je na našu žalost dokazao da nisu svi spremni da ga žive. Zatvoreni, okovani problemima ljudi se neretko prepuštaju stihiji. Što je vrlo opasno i gura nas ka ambisu”, provlači Todorović svoju životnu filozofiju dok govori o iskustvu u padobranskom tunelu.

Navodi da ogromnu zahvalnost za ostvareni san u Sloveniji duguje Urošu, glavnom instruktoru u padobranskom tunelu, Janu Perniku i Neji Mrak, pomoćnim instruktorima, Zvonku Momirskom, Vladi Kraljeviću i Ireni Avbelj, petnaestostrukom prvaku svijeta u padobranstvu.

„Oni su bili moj mač i štit na dugom putovanju punom nepoznanica”, naglasio je Todorović.

Goran Todorović, zvani Faca, kako ga svi oslovljavaju, bivši je pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije. Fatalni pad s 1.200 metara nadmorske visine, brzina udara u zemlju od 120 kilometara na čas 18. decembra 2003., polomljena rebra, četiri pršljena, zastoj srca, 120 dana samo pod infuzijama, oči u oči sa smrću, i borba koja nakon toga slijedi, kaže Todorović, govore sami za sebe. Od tada je korisnik kolica i  s oštečenim  sluhom, postigao je dva Ginisova i svjetska rekorda, skokovi u tandemu s preko 8.000 metara nadmorske visine, gdje je, kako je objasnio, i zona smrti. Skakao je u tandemu iz balona u Sloveniji iznad mjesta Bohinska Bela. Na leđima, kako navodi, divova Gorske službe spasavanja Srbije, Gorske rešavalne zveze Slovenije, Vojske Slovenije iznesen je na vrh Triglava. Ronio je kao prvo lice s invaliditetom iz Srbije u Kastrovom moru i imao susret s morskim psom. U njegovim avanturama su i ziplajn u Sloveniji iznad mjesta Bovec, i nedavno, prošle godine, spust niz najduži ziplajn u Evropi, u Hrvatskoj, u mjestu Vrhovine interesantnog naziva Pazi medo.

„Bez obzira na težinu života, borba za surovu stvarnost se nastavlja. Ponosan,previše gruba i teška reč. Nazvao bih to bitkom za treću dimenziju, jer celog života se borim da san pretopim u javu”, zaključuje Todorović.

Izvor: Portal Politika

Pripremio: Ivan Čović

U oblasti prava djeteta, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima, uključujući sve oblasti obuhvaćene Konvencijom UN o pravima djeteta i njenim fakultativnim protokolima. Međutim, ostaju izazovi u efikasnoj implementaciji zbog lošeg okvira odgovornosti, neodgovarajućeg i nedovoljnog kapaciteta, nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja, i nedostatka osiguranja kvaliteta postojećih zakona, strategija i akcionih planova. 

Sistematsko prikupljanje pouzdanih i uporedivih podataka, razvrstanih po uzrastu i polu, je od suštinskog značaja za određivanje prioriteta politike zasnovane na dokazima i obezbeđivanje efikasne zaštite djece. 

U julu 2022. Vlada je prvi put osnovala Savjet za prava djeteta na nivou premijera. 

Međutim, njegova konstituitivna sjednica održana je tek 13. marta 2023. kada je usvojen Akcioni plan za 2023-2024. Savjet je 26. maja 2023. usvojio konkretne mjere koje Vlada mora da primijeni u 2023. kako bi spriječila slučajeve nasilja među djecom, adolescentima i mladima. 

Crna Gora mora pojačati napore u praćenju implementacije nacionalne Strategije o ostvarivanju prava djeteta (2019-2023), ocijeniti njen uticaj i pripremiti četvrti periodični izvještaj Komitetu UN za prava djeteta koji treba da bude do novembra 2023. 

Ombudsman je primio 225 pritužbi u vezi sa pravima djeteta (2021: 216). Ovi slučajevi su se pretežno odnosili na obrazovanje, socijalnu i dečju zaštitu, zdravstvenu zaštitu, prava djece u porodičnim odnosima, vršnjačko nasilje, kao i prava djece sa smetnjama u razvoju. Pored porasta nasilja u porodici, vršnjačko nasilje u školi ostaje alarmantan trend. 

Pristup djece pravdi, posebno ranjivih grupa, tek treba da se poboljša, a postupci prilagođeni djeci za svu djecu koja su u kontaktu sa zakonom tek treba da budu osigurani. Ovo se odnosi kako na djecu u krivičnim postupcima (djeca prestupnici, djeca žrtve i djeca svjedoci), tako i na djecu u građanskopravnim ili porodičnim i prekršajnim postupcima. 

Nije bilo napretka u praćenju preporuka nadzornih tijela UN i Rezolucije 1468 Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o izmjeni Porodičnog zakona i podizanju minimalne starosne granice za stupanje u brak na 18 godina. Praksa ugovorenih dječjih brakova, posebno među zajednicama Roma i Egipćana, i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Istraživanje MONSTAT-a o prihodima i uslovima života iz 2021, objavljeno u decembru 2022, pokazuje da svako treće dijete u Crnoj Gori živi u riziku od siromaštva.

Ne postoji zadovoljavajući nivo zaštite djece od počinilaca seksualnih delikata i još uvijek nedostaju sistematski prikupljani razvrstani podaci o seksualnom zlostavljanju djece i seksualnoj eksploataciji. Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja i njen akcioni plan istekli su 2021. i tek treba da se ažuriraju. 

Važeći Krivični zakonik predviđa pooštravanje kaznene politike u vezi sa krivičnim djelima seksualnog zlostavljanja djece (u skladu sa preporukama Lanzarote konvencije) sastavljanje registra prestupnika i mjere nadzora prema počiniocima nakon boravka u zatvoru. Međutim, ova nova pravila se ne sprovode zbog nedostatka implementacionog zakonodavstva. 

U 2022. Uprava policije je registrovala 23 krivična djela seksualnog zlostavljanja djece (tri se odnose na silovanje, pet je kvalifikovano kao zlostavljanje djece, 11 na nedozvoljene polne radnje i četiri na dječju pornografiju). Krivični zakonik tek treba da se revidira kako bi u potpunosti bio u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta i njenim Prvim fakultativnim protokolom (o prodaji djece, dečjoj prostituciji i dječjoj pornografiji) a zakonodavstvo treba da se bavi seksualnim iskorišćavanjem djece na mrežama.

Nacionalna SOS dječja linija ponovo je počela sa radom u jesen 2022. nakon što je bila neaktivna zbog nedostatka sredstava. Međutim, njeno radno vrijeme je skraćeno na osam radnih sati dnevno u odnosu na prethodni 24/7 zbog nedostatka resursa, kako finansijskih tako i ljudskih.

Crna Gora treba da preduzme neophodne korake kako bi osigurala da sva djeca budu sistematski upisana u matične knjige rođenih. U decembru 2022. broj djece koja žive u ustanovama bio je 110, nešto manje nego u februaru 2022. (115). Izrada nacionalne strategije o deinstitucionalizaciji je spora i organizacije osoba s invaliditetom nisu uključene u proces

Izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici nisu na snazi. Sistematski pristup postupanju sa žrtvama i pružanju informacija žrtvama još uvijek nedostaje. U pripremi je nacionalna strategija za zaštitu prava žrtava. Crna Gora i dalje treba da zaustavi suspenziju Zakona o obeštećenju žrtava i obezbijedi dovoljno sredstava za podršku žrtvama (Alimentacioni fond).


S engleskog prevela i pripremila:
Marina Vujačić  

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

Strana 11 od 89

Back to top