Crnogorski parastrijelac Milan Đinović kao devetoplasirani završio je drugi takmičarski dan Gran pri mitinga u Novom Sadu.

On je danas u klasi SH1, u discplini vazdušna puška R1, ostvario rezultat 596,4 kruga.

U toj konkurenciji takmičilo se 14 strijelaca.

Trener Željko Božović kazao je da je zadovoljan Đinovićevim nastupom, imajući u vidu konkurenciji i činjenicu da je to njegova slabija disciplina.

Đinović je juče u svojoj jačoj disciplini, vazdušna puška R3, osvojio zlatnu medalju sa 252,6 bodova.

U finalu svi rivali bili su mu učesnici Igara u Parizu.

Đinovića je nedavno na Evropskom prvenstvu u Granadi samo 0,1 krug dijelio od plasmana na Paraolimpijske igre u Parizu.

Konačna odluka hoće li dobiti specijalnu pozivnicu za Pariz biće poznata 9. jula, kada će zasjedati tripartitna komisija Međunarodnog paraolimpijskog komiteta.

Drugi crnogorski predstavnik u Novom Sadu, Ambroz Nikač, takmičenje u klasi SH1, u disciplini gađanje iz pištolja P1, završio je na 21. mjestu sa 533 kruga.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Crnogorski parastrijelac Milan Đinović osvojio je zlatnu medalju na Gran pri mitingu u Novom Sadu, dok je Ambroz Nikač zaustavljen u kvalifikacijama.

Đinović je u klasi SH1, u discplini vazdušna puška R3, do zlatnog odličja došao sa 252,6 bodova u finalu.

On je ranije danas u kvalifikacijama bio trećeplasirani sa 629,8 krugova.

Đinovića je nedavno na Evropskom prvenstvu u Granadi samo 0,1 krug dijelio od plasmana na Paraolimpijske igre u Parizu.

Nikač je u klasi SH1, u disciplini gađanje iz pištolja P1, završio na 21. mjestu sa 533 kruga.

Đinovića sjutra očekuje i nastup u kategoriji R1.

Crnogorske strijelce u Novom Sadu predvodi trener Željko Božović.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Ekipa Nikšića sa bronzanim odličjem završila je nastup na finalnom turniru Lige evropskih šampiona u golbalu.

Nikšićki golbalisti pobijedili su danas u belgijskom Blakenbergu, u meču za treće mjesto, njemački Čemnicer 11:3.

Plasmanom među najbolje tri evropske ekipe obezbijedili su plasman na klupsko prvenstvo svijeta, naredne godine u finskom gradu Ekspo.

To je drugo odličje nikšićkom global klubu u Ligi šampiona, nakon finala 2022. u Roštoku.

Nikšićki sastav kada je bilo najpotrebnije odigrao je najbolje.

Dobar početak krunisao je vođstvom od 7:0 i praktično već tada riješio pitanje pobjednika.

Čemnicer nije imao rješenje za odbranu rivala, prvi gol postigao je u posljednjim sekundama prvog poluvremena iz penala, a iz igre tek u 14. minutu.

Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Nikola Nikolić sa pet, dok su po tri gola postigli Marko Nikolić i Matej Ledinek.

Nikšić je u polufinalnom meču, nakon velikog preokreta, poražen od litvanskog Šaltinisa 9:5.

Serija od 6:0 i gotovo deset minuta bez datog gola koštali su nikšićki tim pobjede protiv zvaničnog i dvostrukog uzastopnog šampiona Evrope.

Crnogorski predstavnik je, poslije nešto slabijeg starta u napadu i vođstva Šaltinisa od 3:1, napravio seriju od 4:0 za vođstvo od 5:3 početkom drugog poluvremena.

Izabranici Nikole Čurovića imali su u tim trenucima i igru i rezultat, ali su dva brza gola vratili Litvance koji su do kraja pokazali zašto su u vrhu evropskog i svjetskog golbala.

Najefikasniji u nikšićkom sastavu bio je Nikola Nikolić sa četiri gola, dok se jednom upisao Miloš Rantović.

Nikšić je nastup na turniru završio sa četiri pobjede i dva poraza.

Savladao je u grupi Brisel 14:4 i Čemnicer 12:7 i izgubio od Hanze 5:2.

U četvrtfinalu eliminisao je Fukse iz Berlina 14:8, u polufinalu izgubio je od Šaltinisa 9:5 i u meču za medalju slavio je protiv Čemnicera 11:3.

Nikšićki tim u Blakenbergu, Belgijskom ljetovalištu na Sjevernom moru, nastupao je u sastavu Goran Macanović, Marko i Nikola Nikolić, Miloš Ranitović, Matej Ledinek i Velizar Obradović, koje su sa klupe predvodili trener Nikola Čurović i njegov asistent Branislav Bulatović.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Učešće organizacija osoba sa invaliditetom u svim fazama procesa, od početne analize situacije, kreiranja reformskog projekta i njegove implementacije je od velikog značaja, poručeno je sa konferencije na kojoj su prezentovani rezultati dvogodišnje inicijative Unaprjeđenje inkluzije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori, koju su organizovali Vlada Crne Gore, Zaštitinik ljudskih prava i sloboda i sistem Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori.

V. d. generalne direktorice Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Irena Rakočević u svom uvodnom izlaganju  istakla je značaj podrške koju je UNDP pružio upravo preko ovog projekta novoosnovanom Direktoratu za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom, pružanjem tehničke podrške za izradu akcionog plana za implementaciju krovnog strateškog dokumenta o pravima osoba sa invaliditetom, Strategije za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022-2027.

Rakočević je dodala da metodološki pristup politikama koje su usmjerene na stvaranje uslova za jednakost i sprečavanje diskriminacije lica sa invaliditetom mora biti mjerljiv sa jasno definisanim odgovornostima, a istovremeno uključiti reprezentativne predstavnike/ce NVO-a i organizacije osoba sa invaliditetom u razvoj svih politika koje se odnose na potpuno uživanje ljudskih prava lica sa invaliditetom i zabranu diskriminacije.

Konferencija je organizovana uz finansijsku podršku Partnerstva UN za prava lica sa invaliditetom -UNPRPD, a zajedničku inicijativu sprovode Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministasrtvo ljudskih i manjinskih prava, Institucija Ombudsmana u saradnji sa organizacijama osoba sa invaliditetom uz tehničku podršku UNDP-a, UNICEF-a I OHCHR-a.

Izgradnja snažnih partnerstava za podršku osobama sa invaliditetom  kritično je važna za jačanje institucionalnih kapaciteta za prevenciju institucionalizacije osoba sa invaliditetom, zaključeno je na Konferenciji.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Vrhovni sud Japana proglasio je neustavnim Zakon o eugenici, na osnovu kojeg je između 1950-ih i 1990-ih prisilno sterilisano 16.500 osoba s invaliditetom.

Tom presudom se okončava decenijama duga borba žrtava za pravdu, odštetu i izvinjenje.

Sud je naložio vladi da isplati odštetu za 11 žrtava iz pet slučajeva koji su razmatrani u žalbenom postupku.

Posle dugog sudskog procesa, zakon iz 2019. odobrio je odštetu preživjelim žrtvama, ali su neki nastavili da se bore za veću odštetu.

Četiri slučaja su završila na sudu, koji su donijeli odluku u njihovu korist, ali je Japanska Vlada podnijela žalbe, tako da je proces otišao na višu instancu.

U petom slučaju, zahtjevi dvije žene su odbijeni zbog zastarelosti, na šta su one podnijele žalbu.

Prema zakonu iz 1948, oko 25.000 ljudi - od kojih su mnogi imali nasljedna stanja - podvrgnuto je operacijama kako bi se spriječilo da imaju djecu koja se smatraju inferiornom.

Japanska Vlada je priznala da je 16.500 sterilizacija obavljeno bez saglasnosti.

Iako vlasti tvrde da je 8.500 drugih ljudi pristalo na operacije, advokati tvrde da su bili de fakto primorani na operaciju zbog pritiska sa kojim su se tada suočili.

Pojedine žrtve imale su samo devet godina, navodi se u izvještaju parlamenta objavljenom u junu prošle godine.

Zakon je 1996. stavljen van snage.

'Nikada neću moći da budem majka'

Vrhovni sud je odlučio i da se 20-godišnji rok zastarelosti ne može primijeniti na odštetne zahtjeve u slučajevima prinudne sterilizacije.

Advokati su prethodno tvrdili da su pojedine žrtve, posebno one koje su sterilisane bez njihovog znanja, prekasno saznale za operaciju da bi ispoštovale zakonski rok.

Prisilne sterilizacije najrasprostranjenije su bile 1960-ih i 1970-ih, tokom posljeratnog bejbi buma.

Mnogi prisilno sterilisani su imali fizička i intelektualna oštećenja, izazove sa mentalnim zdravljem ili hronične bolesti.

Prema dokumentu Japanske Vlade iz 1953, za operacije je bilo dozvoljeno fizičko obuzdavanje, anestezija, pa čak i obmana.

Zato vjerujem da Vlada mora da napravi zaokret i krene punom brzinom ka punopravnom rješenju, rekao je Jutaka Jošijama, advokat koji je zastupao dvoje žrtava.

Dodao je da je Japan do danas žmurio na užasnu štetu žrtava i njihovih porodica, kao i da je nekoliko žrtava u međuvremenu umrlo, a da nisu primile odštetu.

Prema zakonu iz 2019, usvojenom posle jednog od ovih slučajeva, preživjele žrtve mogu dobiti po 3,2 miliona jena (19.800 dolara ili 2,1 milion dinara).

Za nju se prijavilo oko 1.300 ljudi, a do sada ih je dodeljeno 1.100, navodi se u izvještajima.

Ipak, pojedine žrtve navode da im nadoknada ne znači mnogo.

Kada sam saznala da sam shvatila da nikada ne mogu biti majka. To mi je slomilo srce, rekla je Jumi Suzuki, rođena sa cerebralnom paralizom i prisilno sterilisana sa 12 godina, 2021. u intervjuu za BBC.

Ova 68-godišnjakinja je među 11 žrtava čiji su slučajevi iznijeti pred sud.

Ne želim novac, želim da ljudi znaju šta nam se dogodilo, da se to više nikada ne ponovi. Želim da se prema osobama s invaliditetom postupa kao i prema drugim ljudima.

Mi nismo stvari. Mi smo ljudska bića.

Izvor: BBC

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve zainteresovane adolescente/kinje s invaliditetom i adolescente/kinje bez invaliditeta, uzrasta 14-19 godina, iz cijele Crne Gore, da se prijave za učešće u Školi dječjih prava.

Planirano je da se Škola organizuje u perodu od 29. do 31. jula 2024, na imanju Rakočević (Hotel & Resort Gacka), u Mojkovcu.

Cilj Škole je da se, između ostalog, doprinese informisanju djece (adolescenata/kinja) s invaliditetom o pravima i slobodama osoba s invaliditetom i garancijama dječjih prava koja proističu iz Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. 

Škola će se temeljiti na principima interaktivnog, neformalnog učenja koje će se sastojati od razgovora, grupnog rada i rada u parovima, prezentacija, društvenih igara, gledanja filmova i diskusije o njihovom sadržaju. Na ovaj način učesnici/e će saznati više o svojim pravima, razmjenjivati svoja iskustva i mišljenja, provoditi vrijeme zajedno, razvijajući prijateljstva i međusobno razumijevanje. Škola će obuhvatiti neke od sljedećih tema: Modeli pristupa invaliditetu; Uvod u prava djece, s akcentom na prava djece s invaliditetom; Inkluzivno obrazovanje; Zaštita od nasilja (s posebnim akcentom na  vršnjačko i onlajn nasilje); Servisi podrške za djecu i mlade s invaliditetom, (Samo)procjena potreba i kultura, Volonterstvo i aktivizam mladih, Kreativnost mladih i djece s invaliditetom.

Treneri/ce na Školi će biti osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta koje se bave mladima i promocijom ljudskih prava.  

UMHCG pokriva sve troškove učešća na Školi. Nakon završene Škole polaznicima/ama će biti uručeni sertifikati.

Zainteresovani/e kandidati/kinje se mogu prijaviti ispunjavanjem kratkog upitnika klikom na Link s naznakom Prijava za Školu dječjih prava. Izabrani/e učesnici/e će nakanadno biti obaviješteni/e o organizacionim aktivnostima Škole.

Škola se sprovodi u okviru projekta Škola antidiskriminacije, koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati i na brojeve telefona: 020/265-650 ili 067/801-761 (uključujući i Viber).

U okviru projekta U Kontaktu (In touch), Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) uspješno je realizovalo Razmjenu mladih. 

Sa sedmodnevne aktivnosti poslata je poruka i napomena o važnosti podizanja svijesti o invaliditetu i inkluziji, te da ne treba praviti jaz i razliku između mladih sa i bez invaliditeta. Kao rezultat, dobijen kroz evaluciju učesnika, imamo to da su svi izašli bogatiji za mnogo vještina, znanja i iskustava.

Sa učesnicima, omladinskim radnicima, u toku trajanja Razmjene testirali smo različite aktivnosti koje su prethodno razvijene u Didaktičkom priručniku za inkluzivne, neformalne obrazovne aktivnosti za mlade sa i bez invaliditeta. Na ovaj način, dobili smo povratne informacije o mogućim slabostima koje aktivnosti imaju, kao i o načinima kako da ih unaprijedimo da budu još bolje, inkluzivnije i pristupačnije za sve osobe s invaliditetom.

U svim aktivnostima koje smo realizovali, akcenat je bio na stimulisanju socijalne inkluzije, a kroz pružanje mogućnosti da na jednak i ravnopravan način učesnici razmjenjuju znanja, iskustva i vještine koje posjeduju. 

Sam cilj Aktivnosti, ogledao se u podsticanju interkulturalnog dijaloga i neformalnog učenja, a sve u cilju podizanja svijesti o invalididetu i inkluziji.

Program rada bio je takav da učesnicima damo dovoljno prostora da, osim znanja, sa sobom ponesu i lijepe uspomene iz našeg grada i države, te smo iz tog razloga nastojali da im, u skladu s mogućnostima, prikažemo sve ljepote, pejzažne i kulturne, koje Podgorica i Crne Gora posjeduju.

Razmjena mladih održana je u Podgorici, u periodu od 24. do 30. juna 2024. Ovom prilikom, učešće je uzelo preko 30 mladih sa i bez invaliditeta, iz šest zemalja partnera na Projektu i to: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kipra, Malte i Italije.

Svi učesnici, kao dokaz učešća i stečenih znanja tokom Razmjene, dobiće Youthpass kao mjeru prepoznavanja. 

Projekat ima za cilj da unese inovacije u aktivnosti neformalnog obrazovanja i obezbijedi kvalitetnije učenje u omladinskom radu za mlade s invaliditetom, što ujedno podrazumijeva i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva, kroz ažuriranje i inovacije dostupnih materijala. 

Projekat je finansijski podržan od strane Evropske edukativne i kulturne izvršne agencije, delagirane od strane Evropske komisije, a uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

U Crnoj Gori je trenutno 948 građana kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost, dok je 38 osoba s djelimično oduzetom poslovnom sposobnošću.

Podaci iz Nacrta strategije deinstitucionalizacije ukazuju na ekstremno nizak broj osoba kojima je u periodu 2022–2023. vraćena poslovna sposobnost (samo tri lica).

Poslovna sposobnost podrazumijeva sposobnost samostalnog odlučivanja o pravima i obavezama. Prema zakonskoj regulativi, punoljetno lice koje zbog duševne bolesti, duševne zaostalosti ili kojeg drugog uzroka nije sposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima potpuno se lišava poslovne sposobnosti, dok se djelimično lišava poslovne sposobnosti punoljetno lice koje svojim postupcima ugrožava svoja prava i interese, ili prava i interese drugih lica, zbog duševne bolesti, duševne zaostalosti, prekomjernog uživanja alkohola ili opojnih sredstava, senilnosti ili drugih sličnih razloga.

Prema poslednjim podacima, bez poslovne sposobnosti su 493 osobe muškog i 455 osoba ženskog pola.

Operativnim ciljem ove strategije planira se smanjenje broja lica s invaliditetom kojima je oduzeta poslovna sposobnost u skladu sa preporukama Komiteta Ujedinjenih nacija (UN) za 20 odsto do kraja 2027.

U tom dokumentu Ministarstva rada i socijalnog staranja navodi se da je, između ostalih, pokazatelj uspješnog procesa deinstitucionalizacije i smanjen broj korisnika koji su djelimično i potpuno lišeni poslovne sposobnosti, te veći broj onih kojima je ona djelimično ili potpuno vraćena.

Tokom 2023. godine nastavilo se sa postupcima oko preispitivanja oduzete poslovne sposobnosti pokrenutim od strane nadležnog osnovnog suda. Svim korisnicima ustanove bila je potpuno oduzeta poslovna sposobnost. Do kraja 2023. godine, od momenta pokretanja postupaka, jednom korisniku je djelimično vraćena poslovna sposobnost, dok je za 61 korisnika po završetku sudskog procesa odbijen predlog o vraćanju poslovne sposobnosti. Kod preostalog broja korisnika procedure preispitivanja oduzete poslovne sposobnosti još uvijek su u toku, navodi se u Nacrtu strategije.

Izvor: Dan

Pripremila: Dajana Vuković

Crnogorska pjesnikinja Nada Matović autorka je pet zbirki, a nedavno je u Šapcu na konkursu Zlatno pero 2024. nagrađena za tri pjesme: U ime ljubavi, Cvijet i Vezujem te.

Kako ja kazala u razgovoru za MNE magazin, ponosna jeste, ali smatra da položaj umjetnika nije na zavidnom nivou.

Rođena Beranka dobitnica je brojnih priznanja i članica nekoliko književnih udruženja.

Stvaralaštvo mom životu daje pokret, inspirisana Kostićevom Santa Marijom, a u traganju za promjenama, jer svako od nas teži ka tome da negdje ostavi trag, tako je sve počelo. Koraci nekada idu u tom smjeru da ne mogu ni da pohvatam koliko uspjeh raste, ali opet u Crnoj Gori me nema, poručuje ona.

Ističe da je poeziju oduvijek voljela, ali se u početku plašila reakcija vezanih za njeno stvaralaštvo.

Kada sam vidjela da stižu pozitivne reakcije, dobila sam želju da ostanem u tom svijetu. Ma koliko položaj same poezije poteškoća sa sobom nosio. Poezija je nažalost najmanje čitana danas, ali nadamo se da će i to s vremenom biti prošlost, dodaje ona.

Matović smatra da se njene nagrade ne cijene dovoljno.

Što se tiče književnih udruženja, smatram da sam tu samo na papiru, jer nemam sa te strane nikakvu pomoć, bar ne u Crnoj Gori i ja sam umjetnik, ali iskreno se nadam da ću isto imati bar približan položaj kao drugi. Očigledno je još uvijek važnije ono fizičko stanje, nego intelektualni posao, istakla je ona.

Apeluje na Ministarstvo kulture i medija da bi trebalo otvoriti kulturne forume za mlade umjetnike.

Kako bi svako od nas mogao da javno iznese svoje ideje, tako bismo mogli svi aktivno učestvovati u oporavku položaja kulture, jer o njoj se nikako ne diskutuje, kao da ne postoji, poručuje.

Pisanjem poezije se bavi još od srednje škole i kaže da poezija jeste promijenila njen život, stavove prema drugima.

Ali opet sam malo vidljiva. Zato što ljudi dosta provlače invaliditet kroz moj rad, a ja stvaram zato što volim umjetnost, a ne zbog problema koji imam. Objavite zbirku, ali nemate kanale distribucije, prodaju, marketing, ništa od navedenog. Kada ste osoba s invaliditetom ta situacija je još gora, priča ona.

Poručuje da društvena situacija kada su osobe s invaliditetom u pitanju nije baš najbolja, te da nijedan objekat nema elektromotorne rampe za korisnike kolica, pa im je onemogućeno praćenje sadržaja, koji se odvijaju na spratu.

Takođe, još uvijek nažalost postoji visok stepen predrasuda, pa nam i to otežava sticanje prijateljstava. Ovim putem želim da apelujem na knjižare da me potraže da zajedno pronađemo način na koji bih bila bar malo vidljivija, zaključila je ona.

Izvor: Fos Media

Pripremila: Dajana Vuković

Životi osoba s invaliditetom ugroženi su zbog akutne nestašice vode, hrane, energije, lijekova, medicinskih i rehabilitacijskih usluga.

Sektor mreža za rehabilitaciju, palestinska nevladina organizacija, upozorio je na strahovite posljedice aktuelne i eskalirajuće izraelske agresije na Gazu.

Grupa je saopštila da je oko 10.000 osoba dobilo različite vrste invalidnosti zbog napada.

Prema saopštenju objavljenom u subotu, stotine osoba s invaliditetom je ubijeno, a hiljade su ranjene kao rezultat izraelskih napada. Kriza je natjerala desetke hiljada osoba s invaliditetom da pobjegnu, izlažući ih teškim uslovima raseljenja i teškoj psihičkoj traumi, otkrila je grupa.

Ugroženi životi

U saopštenju se naglašava da su izraelske akcije, uključujući uništavanje infrastrukture, glavnih puteva i rehabilitacionih centara, ozbiljno ograničile kretanje i pristup uslugama za osobe s invaliditetom. To je značajno umanjilo njihovu sposobnost da se mobilišu, sigurno evakuišu, i rezultiralo je gubitkom ključnih pomoćnih uređaja, napuštenih pred bombardovanjem.

Nadalje, životi osoba s invaliditetom ugroženi su zbog akutne nestašice vode, hrane, energije, lijekova, medicinskih i rehabilitacijskih usluga. Raseljene osobe s invaliditetom suočavaju se s ogromnim poteškoćama u prenaseljenim i loše opremljenim skloništima koja nemaju osnovne pogodnosti, što pogoršava njihovu borbu za pristup humanitarnoj pomoći, sanitarnim objektima i drugim osnovnim potrepštinama.

Grupa je naglasila da neuspjeh u smještaju u skloništa prilagođenih osobama s invaliditetom, skupa s prenatrpanošću, predstavlja dodatni izazov u pristupu ionako oskudnim uslugama. Osobe s invaliditetom posebno su osjetljive na pothranjenost i hronične bolesti, što značajno povećava njihov rizik od smrtnosti, prenosi palestinska zvanična novinska agencija WAFA.

Izvor: Fokus

Pripremila: Dajana Vuković