Željko

Željko

ponedeljak, 17 februar 2020 11:38

Za stipendiranje 25,2 hiljade eura

Paraolimpijski komitet (POK) za stipendiranje sportista u 2020. godini, uz podršku Ministarstva sporta i mladih, opredijelio je 25, 2 hiljade EUR, kazao je predsjednik krovne sportske asocijacije osoba sa invaliditetom Igor Tomić. On je naglasio da je stipendijske ugovore potpisalo 17 sportista.

Biće stipendirani atletičari Marijana Goranović, Radmilo Baranin, Maja Rajković, Miloš Spaić i Miloš Ranitović, stonoteniseri Filip Radović, Luka Bakić, Slobodanka Gurešić i Milijana Ćirković, golbalisti Nikola i Marko Nikolić i Mirnes Ramović, plivači Ilija Tadić i Andrija Đurović, džudista Adnan Kujović, parabicikista Danilo Gojković i skijaš Petar Kasom.

Tomić je podsjetio da je iznos za stipendiranje sportista u 2020. veći nego što je bio budžet POK prije samo dva olimpijska ciklusa, 2012. godine.

“Godina je rekordna i po podršci koju ćemo opredijeliti našim sportskim organizacijama članicama POK i po budžetu koju smo dobili od države, odnosno Ministarstva sporta i mladih – 195 hiljada eura”, rekao je Tomić.

On vjeruje da će POK uz podršku lokalnih zajednica i sponzora uspjeti da zaokruži izazov paraolimpoijske 2020. godine.

“U ovoj godini imamo preko 40 međunarodnih izazova, od kojih pored krucijalnih POK u Tokiju, čak četiri Evropska prvenstva”, rekao je Tomić.

On je kazao da stipendisti dolaze iz sedam sportova koji su na programu Paraolimpisjkih igara.

Prema tiječima Tomića, to je iskrena podrška, iskreni zajednički trud porodice koji čine POK.

“Naši sportisti znaće da cijene ne iznos, nego odnos, da najbolji način vratre svojim briljantnim rezultatima u izazovnoj, 2020. godini. Hvala sportistima na dosadašnjem odnosu prema POK. Hvala Ministarstvu sporta i mladih. Osjećamo podršku Ministarsva sporta, vjetar u leđa i senzibiltet koji iskreno u kontinuitetu pokazuje prema crnogorskim poaraolimpijcima i paraolimpijkskom pokretu”, kazao je Tomić.

Stonoteniser Filip Radović kazao je da će paraolimpijcima stipendije mnogo značiti u napretku i ostzvarivanju zacrtanih ciljeva za 2020. godinu.

On se zahvalio POK na dugogodišnjoj podršci, kao i Ministarstvu sporta i ministru Nikoli Janoviću.

“Nadam se da ćemo opravdati ukazano povjerenje dobrim rezultatima. Olimpijska je godina, moj cilj je plsman na POI. Trenutno imam dobru poziciju, treći sam na rang listi. Ostaje turnir u Italiji, na kojem dobrom igrom mogu da sačuvam poziciju i ostvarim plasman među najbolje stoinotenisere svijeta”, kazao je Radović.

On je istakao da mu je cilj da u Tokiju nastupi i u ekipnom dijelu sa Lukom Bakićem.

“Bakića očekuju tri sankcionisana mitinga, a ukoliko to bude potrebno i na završnom, Viner turnira sa kojeg se ide direktno u Tokio”, kazao je Radović.

Direktor direktorata za sport, Miloš Lalević kazao je da Vlada i Ministarstvo sporta i mladih rekordnim izdvajanjem četvrtu godinu zaredom pokazuju na koji način vrednuju sve rezultate koje paraolimpijci ostvaruju i šta u budućnosti očekuje od njih.

“Činjenica da imamo 17 stipedista ove godine najbolje govoti o kvalitetu i očekivanjima koje imamo od POK. Ministarstvo ima za cilj da unaprijedi uslove, prije svega finansijske, za rad svih sportskih saveza i krovnioh institucija u sportu. Ne tako davno godišnji budžet bio je ravan onom koji sada izdvajate za stipendije. To je najbolji pokazatelj koliko je politika unapređenja uslova za rad napredovala. Ponosnoi smo na paraolimpoijce i na njihove rezultate”, rekao je Lalević.

On je istakao da takav odnos dovoljno govori da je paraolimpizam visoko u agendi Vlade Crne Gore.

Teks preuzet s portala agencije Min@

Američka nacionalna studija utvrdila je da su osobama s invaliditetom opcije za stanovanje ograničene, a često i ne odlučuju same o tome gdje će živjeti kad napuste svoj dom

Trenutno oko 75 posto odraslih osoba s invaliditetom živi sa starijim roditeljem ili starateljem, i većina ne koristi javne usluge, navodi se u novom izvještaju organizacije Di Ark (The Arc). Više od polovine porodica nema plan za budućnost, piše Dizabiliti Skup (Disability Scoop).

Izvještaj se temelji na ispitivanju 615 osoba u cijeloj Americi, otprilike polovina njih su osobe s intelektualnim i psihofizičkim invaliditetom, a polovina su članovi njihovih porodica. Istraživači su, takođe, sproveli niz grupnih breinstorming sesija s 111 osoba s invaliditetom i njihovim porodicama u Ilinojsu (Illinoisu), državi koja je poznata po tome što odraslima nudi ograničene mogućnosti života u zajednici.

Porodice su izvijestile o značajnim preprekama u pronalaženju smještaja. Više od polovine ispitanih izjavilo je da im je trenutna životna situacija jedina na raspolaganju. Na pitanje o domu iz snova za sebe ili za voljenu osobu s invaliditetom, više od 60 posto odgovorilo je da bi to bio njihov vlastiti dom ili stan, dok je samo 14 posto navelo grupni dom, a manje od 12 posto dom člana porodice ili prijatelja.

Nema centralizovanog mjesta za pronalaženje podataka o stambenom smještaju za ovu populaciju, navodi se u izvještaju. Umjesto toga, porodice su rekle da su se za ideje obratile vladinim agencijama, lokalnim centrima za nezavisni život, društvenim medijima i neformalnim mrežama porodici i prijatelja.

Pojedinci s intelektualnim i psihofizičkim invaliditetom rekli su da žele biti uključeni u odluke o tome gdje će živjeti, ali često su o tome odlučivali članovi porodice, stoji u izvještaju.

- Tamo gdje živite i karakteristike tog okoliša utiču s toliko mnogo aspekata nečijeg svakodnevnog života. Realnost je da ljudi s invaliditetom nemaju dovoljno opcija i oni su prečesto samo posmatrači kad se donose velike odluke o njihovom životu, rekao je Peter Berns, izvršni direktor organizacije Di Arc (The Arc).

- Nadamo se da će ovaj izvještaj pokrenuti dijalog koji vodi napretku u mogućnostima integrisanog stanovanja, te da će podsticati planiranje usmjereno na osobu i donošenje odluka uz podršku, u trenucima kad se ljudi s intelektualnim i razvojnim poteškoćama i njihove porodice pripremaju za budućnost.

Izvor: In portal

Uredio: Ivan Čović

Osobe s invaliditetom u BiH nailaze na mnoge prepreke koje im otežavaju normalan život. Da bi se to promijenilo, organizacija “Bosanski doktori za osobe s invaliditetom” (Bosnian Doctors For Disabled) je u sklopu kampanje "Šta za vas znači sloboda?" pokrenula peticiju za uvođenje servisa personalne asistencije za ovu populaciju.

Jelena Backović, koordinatorka u ovom udruženju, pojasnila je da servis personalne asistencije podrazumijeva podršku za samostalan život osobama s invaliditetom gdje asistent obavlja sve vrste pomoći.

"Sve što osoba s invaliditetom nije u stanju sama uraditi, od oblačenja, spremanja, odlaska na fakultet, školovanja, zapošljavanja, putovanja. Ono što radi osoba bez invaliditeta samostalno za svoje funkcionisanje, osobe s invaliditetom i onim najtežim oblicima koriste ovaj oblik pomoći. Ovaj odnos bi trebao biti baziran kao “zaposleni-poslodavac” jer osoba s invaliditetom postaje zapravo poslodavac personalnom asistentu koji joj pruža navedene usluge", navela je Backović.

U FBiH servis personalne asistencije nema svoju šifru zanimanja

Backović je naglasila da servis personalne asistencije u BiH nije uopšte prepoznat kao ključni element za samostalan život osoba s invaliditetom i čak se pravilno ne tumači njegovo značenje. Dodala je i to da u FBiH ne postoji šifra zanimanja "personalni asistent" i da u ovom entitetu samo nevladine organizacije pružaju tu vrstu usluge i to zahvaljujući donatorima.

"U FBiH servisne usluge personalnog asistenta pruža organizacija “Bosanski doktori za osobe s invaliditetom” i to već posljednjih sedam godina zahvaljujući internacionalnim donatorima i našoj sestrinskoj organizaciji “Austrijski doktori za osobe s invaliditetom” (Austrian Doctors for Disabled), međutim, zbog toga što ovo pitanje nije sistemski riješeno i uprkos dobrim rezultatima donatori gube interesovanje jer ukoliko država ne ulaže u građane, zašto bi onda i oni to radili", rekla je Backović i dodala: "Ako se osobi s invaliditetom pruži mogućnost za personalnu asistenciju onda je ona obezbijeđena za egzistenciju, može se školovati, zaposliti i početi doprinositi društvu, a osigurano je i radno mjesto za asistenta. Dakle, riješili ste direktno dvije osobe, a indirektno njihove porodice".

Kada je riječ o entitetu Republika Srpska, samo se u Banja Luci pruža određeni vid sistemskog rješenja i servisa podrške, iako ni to, kako je navela Backović, nije dovoljno rješenje zbog toga što je jedan personalni asistent raspoređen na nekoliko osoba.

"Taj sistem je djelimično riješen zato što svaka osoba s invaliditetom maksimalno šest sati dnevno ima personalnu asistenciju i jedan asistent radi sa četiri osobe. A sam princip ovakvog pružanja usluga je “jedan na jedan” i ja često volim pitati šta se dešava narednih 18 sati s osobom s invaliditetom, šta da ona u tom trenutku radi, ako joj podrška treba 24 sata. Naravno, ja bih, takođe, istakla da nije svim osobama neophodna cjelodnevna podrška jer naravno sve zavisi od vrste i težine invaliditeta", pojasnila je.

Neophodno je raditi na procjeni invaliditeta i poredati stvari po prioritetima


Zbog toga je neophodno raditi na procjeni invaliditeta i odrediti prioritete, kako kaže naša sagovornica i razviti metodologiju koja ne zahtijeva dodatna finansijska sredstva.

"Takođe, neophodno je obezbijediti i potrebna budžetska sredstva u oba entiteta za ovu svrhu. Ukoliko se pronađe novac za neke druge ne toliko važne stvari, onda može i za ovo. Potrebno je drugačije posložiti prioritete jer novac nije problem, samo je potrebna volja. I naravno, personalnu asistenciju je bitno odvojiti od socijalne kategorije, to je investicija jer je osposobljena jedna osoba, a druga zaposlena. Ova vrsta pomoći je propisana i UN konvencijom čija je BiH potpisnica. Uprkos tome, realizacija uvijek izostane", poručila je Backović.
Peticija će biti predata donosiocima odluka na svim nivoima vlasti i koristit će se kao alat u zagovaranju i pregovaranju u svrhu uvođenja servisa podrške personalne asitencije u BiH, a koji za osobe s invaliditetom znači život i slobodu.

Sarajevo je kao glavni grad veoma malo prilagođen osobama s invaliditetom

Naša sagovornica je pojasnila i to da se osobe s invaliditetom u BiH suočavaju s mnogim vrstama barijera koje im onemogućavaju normalno funkcionisanje te ih ograničava u svakom smislu počevši od prevoza, pristupa institucijama pa do inkluzije u društvu.

"Inkluzija ne znači da se osobe s invaliditetom moraju prilagoditi društvu, već da je društvo uključivo za sve nas. Bitno je da se nađemo negdje na pola puta i pronađemo rješenje, a ne da se ova populacija stavlja u kalup po kojem žive osobe koje nemaju invaliditet. Sarajevo je kao glavni grad veoma malo nama prilagođen i vrlo teško dolazimo do institucija", ispričala nam je Backović i navela neke od primjera koji su dio njene svakodnevnice.
"Nedavno sam morala završiti određene obaveze gdje su me u zgradi muškarci iz osiguranja morali nositi do lifta jer nisam imala pristup ili ako dođem negdje gdje je neprilagođen pristup, uvijek me pitaju zašto nisam nekog drugog poslala, a ja to ne želim jer imam pravo na normalan život. Želim imati podršku personalnog asistenta, da na primjer, odem po lična dokumenta, uđem u prevoz bez problema i u javnu instituciju, a da me ne gledaju sa čuđenjem. To je moje građansko pravo i kao nekog ko radi i doprinosi ovom društvu", zaključila je Backović.

Izvor: portal Klix.ba 

Pripremio:: Ivan Čović

petak, 14 februar 2020 13:41

Crnogorski golbalisti u Ljubljani

Golbal reprezentacija Crne Gore nastupiće za vikend na prvom turniru Srednjeevropske lige u Ljubljani, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Navodi se da će na turniru, osim crnogorske i selekcije domaćina, igrati i Rumunija. U ovogodišnjem izdanju tog takmičenja nastupiće još Danska, Mađarska i Italija.

Crnogorski golbalisti turnirom u Ljubljani počeće četvrti uzastopni nastup u tom takmičenju.

“Turnirom u Ljubljani počinje, nikada jača, Srednjeevropska liga. Na prvom turniru igraće se trokružno, po tri meča. Nije nam prioritet forma i da jurimo rezultat, bitno je da se uigravamo. Sve je podređeno B prvenstvu Evrope, da što spremnije dočekamo to takmičenje i ostvarimo što bolji rezultat u Izraelu”, kazao je kapiten Marko Nikolić.

Selektor Nikola Čurović u Ljubljani računa na Marka i Nikolu Nikolića, Gorana Macanovića, Mirnesa Ramovića, Miloša Ranitovića i debitanta u ligi, Mujo Babović.

Crnogorski golbalisti prošlogodišnji nastup u Srednjeevropskoj ligi završili su kao trećeplasirani na finalnom turniru u Ljubljani.

Izvor: agencija Mina

ponedeljak, 10 februar 2020 11:00

Veliko iskustvo za mladog Kujovića

Crnogorski džudista Adnan Kujović je sa dva poraza završio nastup na međunarodnom turniru za osobe s oštećenjem vida German Open 2020. Turnir se održavao proteklog vikenda u njemačkom gradu Hajdelbergu. 

Mladi Bjelopoljac je u prvom kolu bio slobodan, dok je u drugom iponom poražen od Brazilca Pereira Arude, koji ga je povukao u repasaž gdje je izgubio od Britanaca Džimi Aldersona.

Konkurencija je bila prejaka za nas. To su takmičari koji se bore za paraolimpijsku vizu. Veliko iskustvo za nas i veoma lijep prijem kao mlade članice u borilačkim paraolimpijskim sportovima. Naredna dva dana ćemo učestvovati na prestižnom kampu koji će nam puno značiti u daljem razvoju ove atraktivne paraolimpijske discipline“, rekao je Adnanov trener Enes Camić.

Izvor: DN Dan 

Ptipremila: Anđela Miličić

Akcionim planom za realizaciju preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za prava osoba s invaliditetom (OSI), čije usvajanje je planirano za drugi kvartal ove godine, trebalo bi da bude uređena izrada registra OSI, kazali su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Iz tog resora rekli su da će usvajanje akcionog plana biti jedna od najznačajnih aktivnosti u domenu zaštite OSI za ovu godinu.

„Vjerujemo da ćemo tim akcionim planom urediti i način izrade registra OSI“, rekli su iz Ministarstva agenciji MINA.

Kako su objasnili, za potrebe izrade tog dokumenta angažovan je konsultant u saradnji sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore i formirana radna grupa koja se sastoji od međuresornih i četiri predstavnika nevladinih organizacija (NVO).

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja najavili su da do 2022. godine očekuju uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta, a budžet za realizaciju tog projekta je milion eura.

„Potpisivanje ugovora sa Evropskom komisijom (EK) očekuje se u martu, a prenos sredstava u aprilu ove godine kada je moguće očekivati početak aktivnog rada na realizaciji tog projekta u saradnji sa UNDP-om“, kazali su iz tog resora.

Kako su naveli, u toku je konstituisanje Savjeta za prava OSI na nivou Vladinog tijela.

„Pet kandidata, predstavnika NVO sa najvećim brojem predloga su Slobodan Vuković, Rasema Hekalo, Mitar Radonjić, Goran Macanović i Milenko Vojičić“, kazali su iz Ministarstva.

Iz Ministarstva su rekli da je urađena Analiza pristupačnosti objekata centara za socijalni rad i projektovana njihova odgovarajuća adaptacija i prilagođavanje prema važećim propisima i standardima.

Urađena analiza, kako su dodali, služiće samo kao polazna osnova, dok je u februaru ove godine Delegacija EU raspisala tender za izradu Analize potreba u svim centrima i za Dječji dom u Bijeloj (izrada glavnih projekata za adaptaciju i rekonstrukciju i nadzor nad radovima).

Kako su naveli iz Ministarstva, raspoloživi budžet za te projekte je oko 400 hiljada eura.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kazali su da je u januaru ove godine otpočeta procedura za objavljivanje novog javnog konkursa za finansiranje projekata NVO u oblasti zaštite OSI, za šta je obezbijeđeno oko 400 hiljada eura.

Kako su podsjetili, u toku prošle godine taj Vladin resor finansirao je 12 projekata NVO koje se bave zaštitom OSI u iznosu od 390 hiljada eura.  

Iz Ministarstva su dodali da su finansirani projekti Udruženja za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju, Udruženja paraplegičara Bijelo Polje i Mojkovac, Saveza udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Naša inicijativa”, NVU roditelja djece sa teškoćama u razvoju “Zračak Nade”.

Prošle godine finansirani su i projekti Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju – Podgorica, Kulturnog centra Homer, Udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju “Puževa kućica” Budva, Udruženja roditelja, djece i omladine sa smetnjama u razvoju “Pružite nam šansu”.

„Finansirani su i projekti Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom – Bijelo Polje, Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, Nova šansa u Novom i Demokratski progres“, naveli su iz Ministarstva.

Iz Ministarstva su rekli da je kroz poziv za dodjelu bespovratne pomoći „Podrška pružanju usluga socijalne i dječije zaštite“, koji se realizuje u okviru „Programa EU i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu 2015-2017“, koji se finansira iz IPA Fonda, obezbijeđeno oko 2,9 miliona eura.

Taj novac obezbijeđen je za podršku pružaocima usluga na lokalnom nivou za razvoj usluga socijalne i dječje zaštite koje su u skladu sa potrebama korisnika i lokalnih zajednica, podršku ciljevima deinstutionalizacije i decentralizacije i transformacije rezidencijalnih ustanova.

Kako su kazali iz Ministarstva, taj novac je obezbijeđen i za podršku pružaocima usluga socijalne i dječije zaštite na lokalnom nivou, u ispunjavanju zahtjeva procesa licenciranja.

„Potpisivanje ugovora za projekte čiji je kvalitet zadovoljio kriterijume i prioritete poziva i koji su odabrani za finansiranje, očekuje se krajem februara ili početkom marta ove godine“, dodali su iz Ministarstva.

Crna Gora je Konvenciju o pravima OSI ratifikovala 2009, a u avgustu 2017. godine delegacija Vlade, koju je predvodilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, predstavila je Inicijalni izvještaj Crne Gore o primjeni Konvencije o pravima OSI.

Unapređenje položaja OSI u Crnoj Gori uređeno je Strategijom za integraciju lica sa invaliditetom u Crnoj Gori za period od 2016-2020. godine, kojom koordinira Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

Osim te strategije unapređenje položaja OSI propisuje i Strategija za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti za period od 2017-2021. godine, kojom koordinira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja dodali su da se završni izvještaj o primjeni Startegije za integraciju OSI očekuje u prvom kvartalu ove godine.

Tekst preuzet s portala Vijesti

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore poziva zainteresovane mlade s invaliditetom i mlade bez invaliditeta, učenike/ce srednjih škola s teritorije Crne Gore, uzrasta od 14 do 18 godina, da se prijave za učešće na Treningu za vršnjačke edukatore koji će biti održan od 20. do 22. februara.

Trening će se sastojati iz teorijskog i praktičnog dijela, a pratiće ga i radionice, prikazivanje filmova, vježbe i rad u grupama.

Namjera je da se kroz Trening adolescenti s invaliditetom i adolescenti bez invaliditeta edukuju o pružanju vršnjačke podrške, načinima edukacije i adekvatnoj komunikaciji sa svojim vršnjacima iz različitih društvenih grupa, uključujući i one iz marginalizovanih grupa. 

Nakon edukacije vršnjačkih edukatora, planirano je uspostavljanje Mreže volontera u srednjim školama u Crnoj Gori. Lideri ove aktivnosti će biti mladi s invaliditetom i mladi bez invaliditeta koji su prošli trening za vršnjačke edukatore.

Fasilitatori i treneri na treningu će biti osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta koji se bave promocijom ljudskih prava i zalažu za volonterizam u zajednici. 

Zainteresovani učenici/ce se mogu prijaviti dostavljanjem motivacionog pisma i osnovnih ličnih podataka (ime, prezime, škola, razred, godište),  najkasnije do 16. februara  na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za Trening za vršnjačke edukatore. 

Broj mjesta je ograničen. Odabrani učesnici/ce biće informisani o detaljima i vremenu polaska, kao i o mjestu (hotelu) održavanja treninga.  

Trening se sprovoditi u okviru projekta Mladi zajedno za promjene koji je podržan od strane UNICEF kancelarije Crnoj Gori.

Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati i na brojeve telefona: 020 -265 -650 ili 067 - 801 -761 od ponedeljka do petka u periodu 8.30 - 16.00 časova.

Ovo je jubilarni deseti put da Evropska komisija (DG EMPL) u saradnji s Evropskim forumom osoba s invaliditetom (European Disability Forum) bira najpristupačniji grad za osobe s invaliditetom.

Ova nagrada je pokrenuta prvenstveno sa željom da se podigne svijest o preprekama s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, u cilju promovisanja inicijative i dobre prakse za bolju „dostupnost“ u evropskim gradovima.

Svečana dodjela Nagrade za najpristupačniji grad za osobe s invaliditetom (Access City Award) bila je vrhunac godišnje konferencije održane 28. i 29. novembra 2019. u Briselu, kojom je obilježen i 3. decembar - Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Grad koji će zamijeniti prošlogodišnjeg pobjednika, holandski grad Bredu u 2020. je Varšava.

Na adresu organizatora krajem 2019. pristiglo je 47 prijava za ovu nagradu. Treba napomenuti da učešće mogu uzeti svi evropski gradovi koji imaju više od 50.000 stanovnika ili zajednice susjednih gradova koje prelaze navedeni broj stanovnika u zemljama članicama koje nemaju više od dva grada veća od 50.000 stanovnika. 

Postupak odabira vrši se u tri faze. Najprije se na nacionalnoj osnovi vrši preliminarna ocjena i selektiranje do tri grada, a onda stručna komisija odabire gradove koji ulaze u uži izbor. Na kraju se od tih izabranih gradova biraju tri prvoplasirana. Dana 23. oktobra 2019. Evropska komisija objavila je imena šest gradova koji su ušli u uži izbor za nagradu. To su: Kastelo de la Planja (Španija), Hanija (Grčka), Evre (Francuska), Šelefteo (Švedska), Tartu (Estonija) i Varšava (Poljska). Od navedenih gradova Varšava je ovogodišnja pobjednica i dobitnica novčane nagrade u iznosu od 150.000 €. Drugo mjesto i novčana nagrada u iznosu od 120.000 € pripala je gradu Kastelo de la Planja, a treće mjesto i novčani iznos od 80.000 € osvojio je Šelefteo. Ostala tri grada koja su ušla u uži izbor dobili su posebna priznanja.

„Uključivanjem osoba s invaliditetom i nastojanjem da grad učini pristupačnijim, Varšava je pokazala bolju dostupnost u temeljnim aspektima gradskog življenja i ima posebne planove za dalji napredak u tom smislu. Poljska prijestonica osvojila je nagradu zbog svoje sposobnosti za kratko vrijeme sprovede značajan ukupni napredak u „lakoći pristupa“ gradu“ – stoji imeđu ostalog u odluci komisije.

Veliki dio stare infrastrukture zamijenjen je funkcionalnijom i pristupačnijom osobama s invaliditetom. Sve ceste, javni prostori i obnove zgrada moraju se sada pridržavati pravila i propisa o pristupačnosti. Vozovi i svih 30 stanica metroa u Varšavi su već dostupni, a svi autobusi i 87 autobusnih stajališta su obnovljeni kako bi zadovoljili standarde pristupačnosti.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www. gradonacelnik.hr

Povodom već izvršenh i najavljenih izgradnji ili rekonstrukcija vrtića i škola, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) apeluje na Ministarstvo prosvjete da se poštuju odredbe Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, posebno u dijelu koji propisuje obavezne elemente pristupačnosti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, te da se zahtijeva poštovanje standarda pristupačnosti i od drugih pravnih lica (investitora, projektanata, revidenata, izvođača radova i nadležnih inspekcija)

Podsjećamo da je jedan od ciljeva planiranja i izgradnje stvaranje uslova za pristup, kretanje i boravak lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, dok se izgradnja objekata u javnoj upotrebi vrši na način kojim se licima smanjene pokretljivosti i licima sa invaliditetom obezbjeđuje nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad

Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom propisani su obavezni elementi pristupačnosti koje je u obavezi svaka obrazovna ustanova da posjeduje, i to: adekvatan prilaz (ravan prostor, odnosno izgrađenu rampu za korisnike kolica, koso-podiznu ili vertikalno-podiznu platformu), lift, izvedene taktilne površine za kretanje osoba s oštećenjem vida, hodnike, stepenište, učionice i toalete za OSI u skladu sa standardima predviđenim ovim Pravilnikom.

UMHCG je u skladu s objavom na sajtu Ministarstva prosvjete, dana 15.1.2020. a koja se tiče rekonstrukcije pet škola uputilo Ministarstvu Inicijativu za poštovanje standarda pristupačnosti prilikom adaptacije/rekonstrukcije tih škola, ali i nakon 15 dana nijesmo dobili odgovor. U međuvremenu, u proteklim nedeljama, imali smo prilike da se informišemo putem sredstava javnog informisanja, s već izvršenim rekonstrukcijama i najavljenom gradnjom ili adaptacijom i rekonstrukcijom još oko 20 drugih škola i vrtića u Crnoj Gori. Još jednom podsjećamo da je Ministarstvo prosvjete, kada je u pitanju rekonstrukcija postojećih škola i/ili izgradnja i gradnja novih, u obavezi da postupa u skladu s navedenom zakonskom regulativom i da istu primjenjuje. 

Ovo je posebno važno imajući u vdu da je prošlogodišnj monitoring pristupačnosti 23 srednje škole, koliko smo ih obišli, pokazao da je: 

¬ 10 srednjih škola nepristupačno (43,5%), odnosno da je nemoguće ući u školu jer škola nema rampu, već ima samo stepenice, odnosno škola nema nijedan od elemenata pristupačnosti, 

¬ Isto toliko škola je uglavnom nepristupačno (43,5%), odnosno u školama je bilo moguće ući samo na prizemlju ili samo u neke/nekolike učionice na prizemlju, 

¬ dvije škole su djelimično pristupačne (8,7%) odnosno, omogućen je pristup/ulazak u glavni prostor (učionice, hodnici), 

¬ Samo jedna srednja škola je uglavnom pristupačna (4,3%) odnosno omogućen je pristup/ulazak na svim nivoima što podrazumijeva da škola ima i lift, dok nijedna škola nije u potpunosti pristupačna, odnosno nema sve elemente pristupačnosti. 

Zbog svega navedenog, apelujemo na Ministarstvo prosvjete da prilikom izvođenja bilo kakvih radova, uvijek prioritetno planira i poštuje standarde pristupačnosti jer je ova odredba važeća još od 2008, dok su svi prethodno sagrađeni javni objekti trebali biti rekonstrusani do avgusta 2013. Svako dalje kršenje propisa mimo ovih rokova je neprihvatljivo i neodgovorno, zbog čega je ovo poslednji javni poziv prije preduzimanja drugih zakonskih ovlašćenja koja su nam na raspolaganju u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije i Zakona o zabrani diskriminacije llica sa invaliditetom. 

Očekujemo i nadamo se da će Ministarstvo prosvjete shvatiti važnost ove iniciijative, i u cilju njene realizacije smo otvoreni za saradnju i podršku u tom procesu.

Država je poslodavcima isplatila ukupno 11,54 miliona eura po osnovu subvencija za zapošljavanje osoba s invaliditetom (OSI), za šest godina od kada je ta mjera na snazi.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), iz godine u godinu raste broj poslodavaca koji koriste subvencije države na zarade ako zaposle OSI i tu mogućnost ovog mjeseca imalo je 840 poslodavaca za 1.453 zaposlena.

Savjetnica u Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI U ZZZ Gracijela Rakonjac za “Vijesti” je kazala da smatraju da je jedan od razloga za povećanje i rad na promociji mogućnosti i benefita u slučaju zapošljavanja te grupacije, kao i realizacija drugih programa koji su za rezultat imali povećanje informisanosti poslodavaca i smanjenje predrasuda.

Grant šeme

U Udruženju mladih sa hendikepom za “Vijesti” su istakli da se ta brojka povećava zato što poslodavci koriste projekte “grant šeme”, pa je zato i došlo do povećanja troškova za subvencije za zarade.

Oni u korišćenju “grant šema” vide problem, jer veliki broj OSI ne uspije zadržati posao nakon završetka projekta, a kažu da se nadaju da poslodavci ne koriste subvencije za fiktivna zapošljavanja.

“’Grant šeme’ su pokazale da veliki broj OSI ne uspije zadržati zaposlenje nakon projekta, što znači da je jednostavno kratak rok prilagođavanja tržištu rada i sticanja konkretnih vještina za radno mjesto, u toku trajanja projekata koji su vremenski ograničeni. Povećanje troškova ne mora značiti nužno i zloupotrebu, ali svakako je činjenica da su poslodavci, pored svih subvencija koje su im na raspolaganju, većinski jedino zainteresovani da se uključe u realizaciju projekata. ‘Grant šeme’ nikako ne smiju biti ključno sistemsko rješenje za zapošljavanje OSI, pa bi s obzirom na to država morala sprovoditi konstantne mjere. Nadamo se da pored svih zloupotreba OSI ne postoji ova oko fiktivnog zapošljavanja, jer bi onda zaista pokazala da ne samo da poslodavci ne poštuju obaveze prema OSI, nego da i državi nije stalo do suštinskog poštovanja i omogućavanja uživanja prava na rad. U tom smislu, država bi morala imati i drugačiji odnos prema poslodavcima kojima se moraju nametnuti i obaveze, ne samo mogućnosti”, pojasnii su iz Udruženja.

Statistika pokazuje da je ZZZ od 2014. do 2019. donio 2.824 rješenja o priznavanju prava na subvenciju zarade za zaposlene OSI.

Rakonjac je rekla da će u ovoj godini za programe Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI (program profesionalne rehabilitacije, subvencije zarade, bespovratna sredstva za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada i finansiranje ličnih troškova asistenta u radu, finansiranje grant šema, mjere aktivne politika zapošljavanja i podrška razvoju preduzetništva lica sa invaliditetom) izdvojiti 8,3 miliona eura. Koliko će biti potrošeno samo za subvencije za zarade za OSI, nijesu precizirali.

“Budžet Zavoda za ovu godinu planiran je u skladu sa programom rada, podacima iz prethodne godine, kao i analizama i projekcijama rasta broja zahtjeva poslodavaca za ostvarivanja prava na subvencije. Shodno Zakonu o upravnom postupku, Zavod mora odlučiti po svakom zahtjevu za subvenciju zarade, pa samim tim nije moguće u potpunosti predvidjeti potrošnju po osnovu isplate subvencija. Zavod će pratiti izvršenje budžeta za ovu godinu, a u cilju adekvatne reakcije na nepredviđene situacije koje se eventualno mogu desiti kao instituciju koja se na najneposredniji način bavi zapošljavanjem OSI ohrabruje nas činjenica da su poslodavci u Crnoj Gori postali otvoreniji za zapošljavanje OSI”.

Budžet pune na račun OSI

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI, poslodavac sa više od 50 zaposlenih dužan je da zaposli najmanje pet odsto OSI u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Ako to ne uradi, plaća doprinos za svaku OSI koju bi morao da zaposli.
Iz Udruženja mladih sa hendikepom su istakli da redovno prate sprovođenje Zakona o profesionalnoj rehabiitaciji i zapošljavanju OSI, te da su u tu svrhu prošle godine sproveli istraživanje o prihodima po osnovu posebnog doprinosa i potrošnji tog novca.
Na osnovu istraživanja dobili su podatak da su od 2009. godine, od kada je osnovan Fond u koji se uplaćuje novac, pa do kraja 2018. godine, prihodi po osnovu posebnog doprinosa iznosili 73,31 milion eura.

“Namjenski, odnosno za mjere profesionalne rehabilitacije, je potrošeno ukupno 19,50 miliona eura. Ta suma uključuje i 103.785,28 eura potrošenih za javne radove. Iznos od 53,805 miliona eura je potrošen za svrhe koje nijesu predviđene Zakonom, odnosno nenamjenski. Međutim, nažalost ne može se reći i nezakonito, jer je problem u zakonskom rješenju koje Vladi, odnosno Ministarstvu finansija, omogućava da navodno preostali novac usmjeri u deficit budžeta. Kako smo neformalno saznali ovaj novac je preusmjeren u budžetski deficit, što mogu biti i zarade zaposlenih u javnom sektoru, njihova putovanja, možda i stanovi, ili penzije i slični rashodi”, kazali su u Udruženju.
Iz te NVO su pojasnili da je Fond u koji se uplaćuje doprinos organizovan u okviru Zavoda, a da se u godišnjim zakonima o budžetu ovi doprinosi prikazuju kao projekcije u okviru stavke “ostali doprinosi”.

“Na osnovu čega se ne može zaključiti koliki je godišnji očekivani prihod isključivo za doprinose za zapošljavanje OSI. Zakonom o budžetu Zavodu se od 2014. godine opredjeljuje novac za program ‘profesionalne rehabilitacije’ i ove godine je planirano 8,2 miliona. Ovakve formulacije i rješenja su dovela do zbunjivanja javnosti, posebno zainteresovanih grupa i pojedinaca, a posebno OSI, kao i do problema u praksi prilikom primjene zakona i teško izvodljivog monitoringa finansijskog aspekta zakona”.

Pojašnjavaju da ZZZ nije posebno pravno lice i nema svoj račun, te da samo “tehnički” upravlja Fondom tako što procesuira ka Ministarstvu finansija zahtjeve za uplatu novca.

“Zavod do 2014. nije imao nikakvu značajniju funkciju, već su se za mjere profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja OSI osoba izdvajao novac iz mjera aktivne politike zapošljavanja kojima je upravljao Zavod, nezavisno od novca Fonda. Kako je pokazala dosadašnja praksa iz godine u godinu, od 2009. pa zaključno s 2018. je rastao ukupan iznos sredstava uplaćenih u Fond jer se povećavao ukupan broj poslodavaca i zaposlenih u Crnoj Gori, samim tim ovakvo rješenje jedino i isključivo odgovara državi, dok ide na štetu OSI. Tek je 2014. na zahtjev OSI Zakonom o budžetu predviđeno dva miliona u okviru stavke ‘program - Fond za profesionalnu rehabilitaciju’ budžeta Zavoda. Ovih dva miliona predstavljalo je rashode, dok ni dalje nije bio prikazan ukupan prihod, što je i dan-danas slučaj”, naglasili su u Udruženju.

Ministarstvo rada ne želi da smanji posebni doprinos

Iz Unije poslodavaca (UPCG) za “Vijesti” podsjećaju da su ranije ukazali na potrebu smanjenja posebnog doprinosa za OSI u toku izrade novog zakona, te da resorno Ministarstvo rada i socijalnog staranja nijedan predlog (UPCG je ponudio više alternativa) za smanjenje doprinosa nije prihvatilo.
Iz UPCG objašnjavaju da Savjet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI na osnovu dostavljene dokumentacije daje predlog za odobravanje subvencije zarade, shodno zakonskim procedurama.

“Važno je naglasiiti da poslodavci kojma je odobrena subvencija za zapošljavanje OSI imaju pravo na istu samo onda kada nadležnoj službi ZZZ dostave dokaze da su uredno izmirili sve obaveze, odnosno da su uplaćeni svi porezi i doprinosi i da je isplaćena neto zarada licu s invaliditetom. Na taj način izbjegava se mogućnost da poslodavci vrše zloupotrebu na način da bi dobijali subvenciju, a da nisu prethodno izvršili isplatu svojih obaveza”.

Preuzeto s portala Vijesti

Strana 31 od 32

Back to top