Očekujemo da se diskriminacija tokom izbornog dana ne ponavlja, makar u mjeri u kojoj je do sada bila zastupljena, iako je i kampanju za predstojeće parlamentarne izbore obilježila nepristupačnost za osobe s invaliditetom.

U tom smislu, organi za sprovođenje izbora, posebno opštinske izborne komisije i birački odbori, na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima, koji će se održati u nedjelju, 11. juna 2023, imaju obavezu da osobama s invaliditetom (OSI) omoguće nesmetano ostvarivanje biračkog prava, dostojanstveno i ravnopravno s ostalim građanima. 

UMHCG je i ovog puta, zahvaljujući saradnji sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT), akreditovalo grupu posmatračica i posmatrača koja će obilaziti biračka mjesta u četiri crnogorska grada, i to: u Podgorici, Nikišiću, Bijelom Polju i Baru, ali će fokus za razliku od prethodnih izbornih ciklusa biti više na provjeri iskustava osoba s invaliditetom,  prilikom ostvarivanja prava glasa, nego na provjeri pristupačnosti samog izbornog procesa.  

Kampanja za predstojeće parlamentarne izbore trajala je relativno kratko, ali je kao i svaku do sada obilježila nepristupačnost za osobe s invaliditetom. Naime, iako je obaveza Javnog servisa RTCG da, tokom duela, odnosno sučeljavanja, obezbijedi prevod na znakovnom jeziku, to nije bio slučaj tokom svih sučeljavanja, odnosno tokom trajanja cijelih emisija, već je prevod na znakovnom jeziku prekidan, pretpostavljamo, zbog činjenice što je angažovan samo jedan tumač, kojem je, kao i svakom prevodiocu, neophodna pauza i odmor. Kada je prevod takav ili neadekvatan, iz bilo kojeg drugog razloga, onda je bolje da ga nikako nema jer je samo riječ o trošenju resursa, bez suštinske i potpune informisanosti osoba s oštećenjem sluha, koje su ionako najzapostavljenija grupacija u crnogorskom društvu. Dodatno, partije, uglavnom, a neke nikako, nijesu titlovale video sadržaj, niti je zabilježen ijedan slučaj deskripcije sadržaja koji prati video ili slika. Takođe, nije zabilježen primjer kratkih jednostavnih i lako razumljivih poruka. 

Sve navedeno su različiti segmenti pristupačnosti, za različite kategorije osoba s invaliditetom, a obaveza su Crne Gore, kao države koja je ratifikovala Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom još 2009, pa samim tim i političkih partija i koalicija koje učestvuju na izborima jer dobijaju sredstva iz budžeta svih građanki i građana Crne Gore. S druge strane, i ovog puta kao i uvijek do sada, zabilježeni su primjeri govora mržnje prema osobama s invaliditetom i primjeri korišćenja nekorektne terminologije u odnosu na njih, bilo tokom studijskih gostovanja ili u video sadržajima emitovanim u medijima ili na društvenim mrežama i drugim kanalima komunikacije. 

Ovim putem, apelujemo na sve partije, čije članstvo ili simpatizeri čine biračke odbore, da iste makar upoznaju sa zakonskim obavezama i datim preporukama, kako bi OSI, koje ostvaruje biračko pravo, ostvarile svoje biračko pravo na ravnopravan način kao i ostali građani, uz zaštitu dostojanstva, tajnosti i samostalnosti glasanja. Navedeno posebno zbog činjenice da je tokom prethodno održanih predsjedničkih izbora iz Državne izborne komisije, nekoliko puta, saopšteno da su oni obezbijedili sav materijal, kojim je trebala biti obezbijeđena pristupačnost, i uputili opštinskim izbornim komisijama. Takođe, posmatrači akreditovani od strane Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), koji su obišli značajan broj biračkih mjesta, u četiri crnogorske opštine, na brojnim biračkim mjestima, su zatekli neadekvatne uslove, ali i činjenicu da su birački odbori imali obezbijeđen materijal koji osigurava samostalnost i tajnost glasanja, ali koji nijesu bili iskoristili do trenutka dolasla naših posmatračica, odnosno posmatrača. 

U tom smislu, dodatni elementi, kao što je: polica koju treba postaviti na nižoj visini u glasačkoj kabini i dodatni, odnosno niži sto, na kojem treba postaviti glasačku kutiju, šabloni za glasački listić i Brošure na Brajevom pismu, ne mogu biti ostavljeni sa strane ili tek upotrijebljeni kada se osoba s invaliditetom pojavi na biračkom mjestu ili kada to osoba s invaliditetom upita ili zatraži, već u trenutku uređenja biračkog mjesta, kada se priprema sav birački materijal. Takođe, apelujemo na članove biračkih odbora da, u slučaju da na ulasku u biračko mjesto, postoje dvokrilna vrata, otvore oba krila vrata, i da ne parkiraju svoje automobile na linijama kretanja građanki i građana jer su sve navedeno bile zabilježene prepreke i nepravilnosti u prethodnim izbornim ciklusima. 

UMHCG je pružilo i pruža besplatno pravno zastupanje osobama s invaliditetom u pokretanju postupaka za zaštitu od diskriminacije (parnica) po osnovu invalidnosti zbog ograničavanja ili onemogućavanja nesmetanog ostvarivanja prava glasa. Svi, do sada, okončani postupci završeni su u korist osoba s invaliditetom, što znači da je sud utvrdio diskriminaciiju i naložio preduzimanje radnji kako se ista ne bi ponovila, odnosno otklanjanje posljedica diskriminacije. S obzirom na to da se, na većini biračkih mjesta, diskriminacija već ponovila, što predstavlja ponavljanje radnje diskriminacije, odnosno teži oblik diskriminacije, iste osobe s invaliditetom će pokrenuti nove postupke. Ovakva praksa je neprihvatljiva za Crnu Goru i za njen stepen ne/poštovanja ljudskih prava. 

Dodatno, u susret ovim izborima, svim partijama i koalicijama, smo ponudili i intervju za potrebe onih koji čitaju Portal DISABILITYinfo, bez namjere da bilo koga favorizujemo ili promovišemo, već isključivo zbog namjere da adekvatnije informišemo osobe s invaliditetom širom Crne Gore, međutim od 15 partija ili koalicija, odgovorile su samo tri, i to: Koalicija Zajedno (DPS – SD – LP – DUA) Koalicija Hrabro se broji (Demokrate i URA) i Preokret, a njihov intervju dostupan je na ovom linku.

Podsjećamo i da su UMHCG i Misija OEBS u Crnoj Gori sproveli kampanju za promociju prava glasa osoba kojima je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, nakon što su one vraćene u birački spisak, čemu je prethodila odluka Ustavnog suda o neustavnosti odredbe kojom im je bilo onemogućeno pravo glasa. Promotivni video spotovi dostupni su na sljedećim linkovima: Video spot 1 i Video spot 2.

Na kraju naglašavamo da očekujemo poštovanje zakonskog okvira, kao i podzakonskih akata, a u suprotnom i dalje ćemo nastaviti s pokretanjem postupaka za zaštitu od diskriminacije (parnica) po osnovu invalidnosti, zbog ograničavanja ili onemogućavanja pristupa, ulaska, kretanja i boravka u objektima u kojima se održavaju izbori.

„Usluge socijalne i dječije zaštite nijesu dostupne, a ni pristupačne osobama s invaliditetom širom Crne Gore“, poručeno je na Konferenciji Saveza slijepih Crne Gore (SSCG).

Konferencija Da li su usluge socijalne i dječije zaštite dostupne osobama s invaliditetom u Crnoj Gori, je organizovana u okviru projekta Jednakošću do dostojanstvenog života OSI u Crnoj Gori.

Izvršni direktor Saveza Goran Macanović, u uvodnoj riječi, je akcentovao da sve institucije sistema treba da preduzimaju aktivnosti i mjere kako bi se stvorili uslovi za uključivanje OSI u svim oblastima života na osnovama jednakosti i principima dostajanstvenog života.

„Da bi u tome uspjele, institucije treba da rade na uklanjanju različitih prepreka i barijera koje, zajedno s državom i društvom, nameću osobama s invaliditetom u njihovom svakodnevnom funkcionisanju”, poručio je on.

Macanović je naglasio da je neophodno primijeniti individualan pristup OSI koji podrazumijeva da su sve OSI individue za sebe. Svaka ima neke svoje različite želje, ciljeve, sposobnosti i društvo, institucije i država su dužni da poštuju te različite skolonosti i želje.

„Da bi mogle da sprovedu samostalno svoje odluke ne znači da treba da urade sve same, nepohodno je da imaju određenu podršku kroz servise podrške”, rekao je Macanović.

Iako je planirano, u uvodnom dijelu je izostalo učešće predstavnice Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Projektna asistentkinja Saveza slijepih Crne Gore Anđela Dragović  predstavila je ključne nalaze Analize i programa pružanja usluge videćeg/e pratioca/teljke.

„Da bi osobe s oštećenjem vida imale mogućnost da žive po principima samostalnog života, neophodno je da država uvede nove servise podrške, prepoznate upravo kroz „druge usluge”, među kojima je i servis Videći/a pratilac/teljka koji sprovodi Savez slijepih”, kazala je Dragović.

Prema njenim riječima, osobe s oštećenjem vida nemaju preduslove za samostalno kretanje zbog nepostojanja programa obuke za korišćenje bijelog štapa, nepostojanje stručnjaka - peripatologa, koji bi izvršili obuku, te prisutnosti velikog broja prepreka i barijera u okruženju koje ih obeshrabruje da kao samouke krenu u korišćenje bijelog štapa.

Analiza je pokazala da mnoge usluge koje su prepoznate Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, i to upravo u domenu podrške za život u zajednici, nijesu zaživjele u praksi, poput: stanovanja uz podršku, svratišta, tumačenja i prevođenja na znakovni jezik.

Dragović je poručila da OSI imaju jednako pravo na samostalan život, uključenost u zajednicu, bez obzira na druga svojstva, i pravo da biraju gdje i s kim hoće da žive.

U okviru panela Dostupnost usluga socijalne i dječije zaštite osobama s invaliditetom u Crnoj Gori, predstavnici tri lokalne nevladine organizacije osoba s invaliditetom istakli su nedostupnost usluga socijalne i dječje zaštite koje su neophodne na svakodnevnom nivou, akcentujući usluge: personalne asistencije, pomoći u kući, psihosocijalne podrške, podrške za porodičan život.

Izvršna direktorica NVO Inicijativa mladih s invaliditetom  Boke Miroslava Mima Ivanović je govoreći o neophodnosti personalnog asistenta ocijenila da postoji niz prepreka u ostvarivanju toga prava. „Meni je neophodna personalna asistencija, ali mi je vrlo teško da isfinansiram da mi je personalni asistent stalno tu, mogu samo nekih 10 do 12 sati u toku dana”, rekla je Ivanović.

Prema njenim riječima, postoji niz problema koji nadležne institucije ne rješavaju, a što utiče na OSI i njihovu svakodnevicu. „Ja moram ponovo da prolazim kroz proceduru procjene”, kazala je Ivanović i dodala da OSI moraju da daju više novca za personalnog asistena nego što su njihova primanja.

„Čemu onda naša borba, ako je Ministarstvo mišljenja da nam je dovoljno 800 eura. Oni ne znaju šta to znači, niti ih zanima”, istakla je Ivanović.

Asistent na projektu i izvršni direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje Samir Guberinić odgovarajući na pitanje da li su usluge za OSI dostupne u tom gradu, kazao da situacija nije na zavidnom nivou.

„Postoje određeni servisi usluga u okviru većih organizacija u Bijelom Polju, ali nekog sistemskog rješenja nema”, kazao je Guberinić.

Ukazao je na niz problema s kojim se svakodnevno suočavaju OSI, ali i na pasivnost koju imaju nadleženi za njihovo rješavanje. „Vrlo je teško, ali se nekako snalazimo”, istakao je Guberinić.

Izvršni direktor NVO Mozaik iz Nikšića Blagoje Šturanović kazao je da ni i tom gradu stanje po pitanju dostupnosti usluga OSI nije zadovoljavajuće.

 „Kao neko ko je mlad i ko koristi kolica čitavog života premalo sam bio informisan o pravima OSI. Primjećujem da nema puno empatije od strane zaposlenih u Centru za socijalni rad i slobodno mogu da kažem da oni ne obavljaju svoj posao onako kako bi trebalo”, rekao je Šturanović.

U toku panela ocijenjeno je da neophodne usluge nijesu razvijene, da nijesu dostupne, a kada su dostupne nijesu pristupačne, ni održive, te da većinu usluga sprovodi NVO sektor. Sve navedeno dovodi do socijalne isključenosti OSI, te onemogućava aktivno i svrsishodno učešće OSI u svim oblastima života.

U okviru završnog dijela Ivanović je podsjetila da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć.

„Javljajte se što više jer što više zahtjeva budemo podnosili moraće institucije da odgovore", kazala je Ivanović.

Prema njenim rijecima, 20 godina se bore za svoje i „ne želim nikog da učim njegovom poslu".

Guberinić je kazao da je teško išta uraditi.

„Ne želim da poručim ništa vlastima, jer i oni ništa i ne čuju", istakao je Guberinić.

Šturanović je poručio OSI da se uključe u lokalne organizacije, kako bi zajednički  nastavili započetu borbu.

„Nadam se da se da nećemo morati da idemo u Njemačku ili Švedsku i da ćemo uspjeti da stvorimo socijalnu državu", kazao je Šturanović.

On je pozvao nadležne da uključe OSI u svoj rad.

Konferencija se realizuje u okviru projekta Jednakošću do dostojanstvenog života OSI u Crnoj Gori, koji sprovodi Savez slijepih Crne Gore u partnerstvu s Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje, a finansira Evropska unija (EU) kroz podršku za Civilno društvo (CSF) i Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

Izvor: Portal prcentar.me

Pripremio: Ivan Čović

Lidija Radanović Vujković, živi sa suprugom u Podgorici i radi u organizaciji koja štiti prava i interese osoba s invaliditetom. Kreirala je svoj TikTok profil sa željom da pokaže ko su osobe s invaliditetom i kako se snalaze u svakodnevnim životnim situacijama. Na svom profilu Lidija je dala prostor svojim pratiocima i pratiteljkama da joj postave različita pitanja, i uvijek se trudi da iskreno odgovori na sve što ih zanima.

„Vidjela sam da tu platformu najviše koriste mladi ljudi, i željela sam da im približim život osoba s invaliditetom. Iznenadilo me je da su svi to lijepo i brzo prihvatili, skoro bez predrasuda, bili su znatiželjni i htjeli su da saznaju više o mom načinu života'', rekla je Lidija.

Uvijek sam podsticala sve moje pratioce da mogu da me pitaju sve što žele i da se ne ustručavaju, a moram reći da su pitanja djece najljepša i najiskrenija, i da istinski žele da saznaju kako osobe s invaliditetom funkcionišu. Bude mnogo zanimljivih pitanja i često mi izmame osmijeh na lice.

Njen profil na TikTok-u šalje bitne poruke, i kao takav svakako treba biti pohvaljen.

Izvor: portal lonac.pro

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje jednodnevnu Radionicu za pružaoce usluga o modelima pristupa invaliditetu i pružanju adekvatne i sveobuhvatne podrške ženama i djevojkama s invaliditetom koje su žrtve nasilja. Radionica će biti organizovana u Bijelom Polju, u ponedeljak, 12. juna 2023, u hotelu Franca, s početkom u 12.00 časova. 

Cilj održavanja Radionice je unaprjeđenje načina komunikacije i pružanja usluga i zaštite žena s invaliditetom, kao i podizanje svijesti javnosti i zaposlenih u institucijama sistema o rodno-zasnovanom nasilju i višestrukoj diskriminaciji žena i djevojaka s invaliditetom. 

Planirano je da se na Radionici obuhvate neke od sljedećih tema: Modeli pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije prava OSI, Garancije prava na mehanizme zaštite od nasilja u domaćem i međunarodnom zakonodavstvu, Zaštita od nasilja ŽSI i prava OSI i Oblici podrške za žene i djevojke s invaliditetom, članove/ice njihovih porodica, Višestruka i intersekcijska diskriminacija žena s invaliditetom, Obezbjeđivanje razumnih i proceduralnih adaptacija i druge. 

Radionica će se zasnivati na principima neformalnog učenja, i pored predavanja, sadržaće i diskusiju, razmjenu iskustava iz prakse, prezentacije i različite druge interaktivne metode.

Učešće na Radionici mogu uzeti zaposleni/e u centrima za socjalni rad, centrima bezbjednosti, tužilaštvu i sudu, kao i ostalim institucijama sistema koje se bave zaštitom od nasilja, predstavnici/e organizacija koje se bave zaštitom prava žena i prava osoba s invaliditetom, kao i predstavnici/e NVO koje se bave zaštitom žrtava od nasilja.

Ovim putem, pozivamo sve zainteresovane da pošalju prijave za učešće na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 12. juna 2023. do 10.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode, informacije se mogu dobiti na telefone: 020/265-650; 067/801-761 i 069/385-981, radnim danima, u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ovo je druga radionica koju sprovodimo u okviru projekta Prav(O) za žene (S) (I)nvaliditetom koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, u oblasti rodne ravnopravnosti.

Diskriminacija osoba s invaliditetom i nerazumijevanje invaliditeta, kao društvenog fenomena, sprečava mnoge naše sugrađane, osobe s invaliditetom (OSI), da se aktivno angažuju u politici i u izbornim procesima. U Crnoj Gori, kao i u mnogim djelovima svijeta, OSI se suočavaju s brojnim izazovima, preprekama i predrasudama. One ne samo da im otežavaju puno učešće u političkom životu, već ga nekad čine i nemogućim.

U nedjelju, 11. juna 2023, biće održani vandredni parlamentarni izbori, na kojima će crnogorske građanke i građani biti u prilici da biraju između 15 lista ko će - u naredne četiri godine, ili bar da se nadamo dvije - biti za izvršnim kormilom države.

To je, ujedno, bio povod i da svim partijama, odnosno predizbornim koalicijama i listama, uputimo pitanja o tome šta, ukoliko im građanke i građani ukažu povjerenje da osvoje i/ili čine vlast, planiraju da (u)rade po pitanju prava OSI, kao i na njihovoj punoj inkluziji u svim segmentima društveno-političkog života Crne Gore. Namjera nije promocija nijedne liste, partije i/li koalicije, već omogućavanje informisanja osoba s invaliditetom kao (potencijalnih) birača, posebno imajući u vidu nepristupačnost brojnih formi i kanala komunikacije koje koriste partije, ali i (drugi) mediji. 

Iako je rok za dostavljanje odgovora bio, usuđujem(o) se reći, dovoljan (pet radnih dana), na našu adresu stigla su svega tri odgovora, i to: mr Borisa Mugoše, ispred koalicije Zajedno (DPS – SD – LP – DUA), dr Tamare Vujović, u ime koalicije Hrabro se broji (GP URA – Demokrate) i Andrijane Radović, iz Preokreta. Činjenica da ostale partije i koalicije nijesu odgovorile, takođe, mnogo govori jer i izostanak odgovora je čin, sam za sebe. 

Boris Mugoša (SD): Zastupljenost OSI u institucijama sistema na veoma nezadovoljavajućem nivou

Prema riječima Borisa Mugoše, dugogodišnjeg funkcionera Socijaldemokrata (SD) i kandidata za poslanika koalicije Zajedno (DPS – SD – LP – DUA), ova politička grupacija predvidjela je set mjera, koje se odnose na problematiku položaja OSI. 

„Kao jedan od prioriteta predviđeno je da se svi objekti, u kojima rade državne institucije i organi lokalnih (samo)uprava, učine pristupačnim OSI, pri čemu će se formirati i poseban tim koji će izvršiti sveobuhvatnu analizu pristupačnosti i dostupnosti javnih površina i površina za rad OSI, uz obavezu dostavljanja redovnih izvještaja i predlaganja mjera za uklanjanje zatečenih prepreka“, kazao je, odmah na početku, Mugoša.

U cilju obezbjeđenja preduslova za puno učešće OSI u životu zajednice, naveo je on, predviđeno je realizovanje niza programa, u saradnji s organizacijama civilnog društva (OCD). 

„To, svakako, podrazumijeva osnaživanje postojećih i pokretanje novih servisa personalne asistencije (PA) i mobilnih timova za OSI, za što će biti obezbijeđena potrebna finansijska sredstva“, izjavio je Mugoša.

Mjera je, dodaje Mugoša, i oslobađanje OSI plaćanja usluga u javnom autobuskom i željezničkom prevozu.

„Kao jedna od predviđenih mjera definisan je i stalni monitoring, od strane nadležnog odbora u Skupštini Crne Gore, sa ciljem kontrole poštovanja propisa u oblasti prava OSI. Takođe, u programu je definisano i prilagođavanje zvanične web prezentacije državnih institucija osobama oštećenog vida, uz dosljednju primjenu standarda pristupačnosti“, rekao je on.

Mugoša smatra i da je potrebno ubrzati aktivnosti na unaprjeđenju normativnog okvira, koji se odnosi na zakonska rješenja u oblasti profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom i vještačenja invaliditeta, radi uspostavljanja pravednijeg sistema i efikasnijeg pristupa pravima za sve vrste materijalnih davanja, usluga i drugih prava lica sa invaliditetom.

„Sve navedeno uključuje i objavljivanje poziva za finansiranje projekata zapošljavanja lica sa invaliditetom - grant šeme i raspodjeljivanje sredstava, po navedenim pozivima, po mogućnosti, najkasnije do kraja drugog kvartala i da se navedena sredstva odnose na realizaciju aktivnosti za tu kalendarsku godinu,“ pojašnjava Mugoša.

Na koalicionoj listi, otkrio je on, koalicija koju predstavlja ima lice sa invaliditetom.

On priznaje da je zastupljenost OSI u institucijama sistema na veoma nezadovoljavajućem nivou, uz nerazumijevanje donosilaca odluka za suštinske izazove sa kojima se OSI, svakodnevno, suočavaju, te nedovoljnu spremnost da se isti, na adekvatan način, suoče sa njima.

Ovaj kandidat za poslanika i funkcioner SD-a istakao je i da, bili na vlasti ili ne, nastaviće da insistiraju na neophodnosti realizacije navedenih i programom predviđenih mjera, kao i mnogih drugih koje, u javnom djelovanju, afirmišu. 

„Samo zajedno, istrajno i odlučno moramo, konstantno, insistirati na poboljšanjima u mnogim segmentima položaja OSI, kako bi zaista bili emancipovano društvo ravnopravnih građanki i građana“, zaključio je Mugoša. 

Dr Tamara Vujović (Demokrate):  Politička participacija OSI bila bi korak bliže ka punom ostvarivanju prava OSI

U odgovorima koje, ispred koalicije „Aleksa i Dritan - Hrabro se broji (GP URA – Demokrate)“, potpisuje dr Tamara Vujović, rekli su nam da u novoj Vladi treba da postoji Ministarstvo socijalnog staranja i, u njemu, Direktorat za OSI.

Ona i koalicija koju predstavlja stava su da je za život u punoj inkluziji potrebna saradnja mnogih društvenih činilaca, počev od lokalnog nivoa, preko udruženja koja se bave pravima OSI, do same Vlade i Savjeta za OSI. 

Vujović ističe da su jake države one koje imaju odgovornu socijalnu politiku. 

„To znači za OSI da budu punopravni učesnici u svim segmentima života, da je država dužna da razvija modernu infrastrukturu, koja će biti prilagođena OSI, da omogući učešće u procesima onima koji to mogu, a koji ne mogu, zbog stepena invaliditeta, da omogući socijalna davanja za dostojanstven život njih i njihove porodice“, ističe Vujović.

Ona napominje da posebna pažnja države treba da se obrati ka porodicama koje imaju člana  sa invaliditetom i koji, u slučaju smrti staratelja, ne bi mogao da živi sam.  

Vujović uvjerava da njena partija podstiče OSI da se aktivno uključe i kandiduju, a podsjeća i da su, na prethodnim izbornim ciklusima, imali OSI na izbornim listama. 

„Žao nam je što nismo uspjeli i da, ovog puta, motivišemo osobe sa invaliditetom da se priključe našoj listi ili programu. Vidimo da to nije slučaj samo sa našom listom i, zaista, pitam se zašto je to tako“, zapitala se Vujović.  

Ona vjeruje da bi politička participacija OSI bila još jedan korak bliže ka punom ostvarivanju prava OSI. 

„Zaista, što se tiče OSI, primjećujem da u NVO sektoru postoje sjajni pojedinci, eksperti u raznim oblastima i da, zaista, iz tog ugla, pomjeraju granice. Ipak, ponoviću da politčka participacija bi samo još više doprinijela ostvarenju teških zadataka koji su, još uvijek, pred nama“, ocijenila je Vujović.

Ona, takođe, podvlači da bi zastupljenost OSI u institucijama trebala da bude bolja, ali mišljenja je i da je oblast ljudskih prava, kroz crnogorsko zakonodavstvo, tretirana korektno, „prateći i usaglašavajući se sa EU regulativom“.

„Podsjetiću da imamo poseban Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, uz osnovni Zakon. Međutim, kod nas je uvijek problem primjena tih zakona. Pogledajte, samo, koliko se bure diglo oko Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, ili oko zapošljavanja OSI. To su stvari koje treba ispitati i nadzirati primjenu“, konstatovala je ona. 

Vujović nam je, dalje, objasnila i da, na ovim izborima, njena koalicija ne govori toliko detaljno o socijalnoj politici i, generalno, temama koje se tiču posebno OSI, „jer je i vremena i prostora malo“. 

„Svoj fokus smo stavili na borbu protiv mafije“, kaže ona. 

Ukoliko osvoje vlast i uđu u parlament, obećava, koalicija HRABRO se broji će raditi na tome da se poboljša status OSI u našem društvu.

„Prvo će nam biti stvaranje uslova za puno učešće OSI u društvenom životu zajednice. Afirmisaćemo učešće pojedinca do njegovih maksimalnih mogućnosti. Kao što smo rekli, nisu to samo socijalna davanja, već - participacija, saobraćaj, dostupnost, rad, zdravstvo, školovanje, ljudska prava. Poseban osvrt na žene sa invaliditetom! Poseban osvrt na diskriminaciju OSI“, obećava Vujović.

Ona je konstatovala i da je, po pitanju borbe protiv diskriminacije OSI, potrebno primijeniti inoviran princip u procjenjivanju invaliditeta.

„Znamo da je oformljena radna grupa koja radi na izradi procjene i novih pravilnika. Ne znamo za njene učinke. Provjerićemo da li je taj pristup učinkovit. Takođe, potrebno je revidirati te procjene nakon određenog vremena. Potrebna su i stručna lica za procjenu, sa stalnim unaprjeđenjem znanja. Izmjena pravilnika o procjeni invaliditeta“, prokomentarisala je ona. 

Sve to, zaključuje dr Tamara Vujović, kandidatkinja za poslanicu koalicije Demokrata i GP URA, zahtijeva veliku ažurnost stručnjaka i podršku sistema, koji je potrebno urediti tako da ima(mo) registre, informacije, socijalni karton u punom obimu... 

Andrijana Radović (Preokret): Uslovi za samostalan život OSI u Crnoj Gori kreću se u spektru od lošeg do katastrofalnog

Andrijana Radović, kandidatkinja za poslanicu Pokreta Preokret - koja/i nam je, takođe, odgovorila/o na upućena pitanja – napomenula je da ovaj politički subjekt, u svom programu – koji je dostupan na njihovom sajtu,  ima dio koji se (do)tiče prava OSI. Međutim, kroz rad organizacije, nastoje raditi na osnaživanju koncepta poštovanja ljudskih prava uopšte. 

„Prije svega, iz želje da prekinemo jednu ružnu praksu, koja postoji u našem društvu, a to je da se tretmanom bilo koje izdvojene i, po pravilu, marginalizovane grupe, nastoje prikupljati politički poeni, pogotovo tokom kampanja“, kategorična je Radović.

Osnovni cilj Preokreta je, tvrdi Radović, ostvarivanje poštovanja prava svakog pojedinca, bez obzira na to kojoj grupi pripada.

„Naravno, uz poseban akcenat na one kojima je ostvarivanje prava otežano ili, usljed diskriminacije i/ili drugih faktora, onemogućeno“, decidna je ona.

Uprkos dobroj komunikaciji i razgovorima koje su imali, ispričala nam je Radović, Preokret, na predstojećim izborima, nema predstavnika OSI na listi.  

Ona je mišljenja da OSI, kao i bilo koja druga marginalizovana grupa u Crnoj Gori, „na papiru i u zakonu uživaju u blagodetima jednog društva koje naginje ka utopijskom, ali da stvarnu zastupljenost diskriminisanih nemamo“.

Radović ističe da je izdvajanjem prava OSI iz osnovnih ljudskih prava napravljena jedna od prvih grešaka, „koja se ogleda u tome da je pristupljeno radu na nečemu za šta nisu ispunjeni osnovni preduslovi“. 

„Mišljenja smo da u Crnoj Gori moramo hitno raditi na implementaciji i edukacijama na polju ljudskih prava uopšteno, samim tim i edukacijama u segmentu koji se tiče OSI. Ne smijemo sebi dozvoliti da, usljed diskriminacije, barijera i predrasuda, imamo pojedince koji ne mogu da ispolje svoj pun kapacitet jer, na taj način, gubimo produktivne članove društva.“

Na pitanje kakvi su uslovi za samostalan život OSI u Crnoj Gori, Radović je bila direktna: kreću se u spektru od lošeg do katastrofalnog.

„Čak i u samom centru Glavnog grada - koji bi, po svim pravilima, morao da bude mjesto koje je prilagođeno svima, jer se nameće kao centar ukupnog poslovnog, društvenog i kulturnog života jedne zemlje - mi se susrijećemo sa barijerama, koje su kod OSI nepremostive, u smislu samostalnog funkcionisanja i ispunjavanja svakodnevnih obaveza“, primjetila je ona.

Radović poručuje da će njihov osnovni cilj, nakon raspodjele mandata, bez obzira da li će biti konstituenti vlasti ili opozicioni poslanici, biti upoznavanje sa činjenicama kako, na što bolji način, u neposrednoj komunikaciji, a kroz institucije sistema, targetirati stvarne i urgentne probleme sa kojima se susrijeću OSI. 

Na kraju, apelovala je ona, Crna Gora sebi nikada više ne smije dozvoliti korišćenje potreba bilo koje grupe za ostvarivanje kratkoročnih političkih profita. 

„Potrebno je saživjeti se sa ljudima koji nas okružuju, kako bi shvatili njihove potrebe, bez obzira iz koje grupe dolaze. Tek uspostavljanjem sistema poštovanja ljudskih prava, bukvalno svakog pojedinca, možemo očekivati da društvo počne da se razvija u svom punom kapacitetu“, zaključuje Andrijana Radović, kandidatkinja za poslanicu Pokreta Preokret.

Pripremio: Milovan Marković

U dosadašnjoj karijeri, američka glumica Selma Bler, snimila je na desetine igranih filmova, da bi se, sada, našla u centru dokumentarca koji govori o njenoj dugogodišnjoj borbi.

„Selma je snaga prirode, glumica, majka, a trenutno i portparol osoba s invaliditetom. Njena hrabra borba i spremnost da kroz suze i smijeh podijeli svoju duboko ličnu priču čine je simbolom ogromne istrajnosti koja nam je svima potrebna”, poručuju iz kompanije Warner Bros. Discovery uoči premijere filma Predstavljanje, Selma Bler, održane 3. maja 2023, na kanalu TLC.“

„Izuzetno sam zadovoljna i ponosna što je Warner Bros. Discovery dom za moj filmski debi. Vjerujem u moć pripovijedanja kao načina da nas sve poveže. Možda sam ja tema ovog filma, ali nadam se da će svako u njemu vidjeti sebe i da će ljudi pronaći malo snage i radosti za koje, možda, nisu ni znali da ih imaju”, kaže glumica koja se 2018. suočila s dijagnozom koja joj je promijenila život, ali i zatvorila vrata Holivuda, gdje je prestala da dobija uloge.“

Duboko lična priča Predstavljanje, Selma Bler u centar pažnje stavlja ženu koja se bori s izazovima zbog iskustva invaliditeta, kao što su: seciranje duboko ukorijenjenih mitova o ljepoti, kolektivni strah oko invaliditeta i smrtnosti, kao i borba za samoprihvatanje i potraga sa spokojem.

Izvor: Portal CDM

Pripremio: Ivan Čović

Edvard Eninful (Edward Enninful) će otići s pozicije glavnog urednika britanskog Voga nakon što je šest godina pokušavao da pomjeri granice u popularnom modnom časopisu. Kako pišu strani mediji, neslužbeni razlozi njegovog odlaska su sukobi s Anom Vintur (Anna Vintour). Njoj se nije svidjelo što je Edvard želio da uvede radikalne promjene u časopis.

Smetale su joj njegove ideje?

Najmoćnijoj modnoj urednici na svijetu, koja drži sve konce u rukama kada je u pitanju magazin Vog i ostala modna izdanja, Konde Nasta (Conde Nasta), nisu se svidjele njegove ideje. Eninful je rekao zaposlenima da napušta radno mjesto te da preuzima savjetodavnu poziciju u publikaciji.

„Uzbuđen sam što mogu da podijelim s vama da ću od sljedeće godine biti na novoimenovanoj poziciji uredničkog savjetnika britanskog Voga i globalnog kreativnog i kulturnog savjetnika Voga, gdje ću nastaviti doprinositi kreativnom i kulturnom uspjehu brenda Voga globalno", napisao je u mejlu svojim zaposlenima. Još nije objavljeno ko će ga zamijeniti.

Prvi muškarac na čelu britanskog modnog časopisa

Edvard je i prvi muškarac koji je bio na čelu britanskog modnog časopisa. Karijeru je započeo s 18 godina, a Ana Vintur ga je zaposlila u američkom Vogu prije nego što je imenovan za direktora mode u publikaciji W. Britanski Vog preuzeo je 2017. Jedan od prvih njegovih poteza bio je otpuštanje modne direktorke časopisa Lučinde Čembers (Lucinda Chambers), koja je tamo radila 36 godina.

Tokom šest godina, koliko je bio na čelu, zagovarao je raznolikost. Pod njegovim uredništvom, Vog je prvi put predstavio transrodnu manekenku, Timoti Šalame (Timoty Shalamme) postao je prvi muškarac na naslovnici, a Sined Burke (Sinead Burke) postala je prva osoba s invaliditetom koja se pojavila na naslovnici. Na prošlomjesečnoj naslovnici našlo se pet osoba s invaliditetom.

Otkako je Edvard postao urednik, izvori su govorili da je on jedina stvarna prijetnja Ani Vintur i nagađalo se da će je zamijeniti.

Izvor: portal superzena

Pripremio: Ivan Čović

Kako je prošao septembar i već evo par godina od mog preseljenja iz Nikšića u Podgoricu i kako ovih dana često čujem šaljivu rečenicu: “Ti si sad već Podgoričanka“, često sam se vraćala na početke samostalnog života, ili da budem preciznija, na tu moju želju da živim odvojeno od svojih roditelja, a od želje do realizacije ima dosta, sada to znam, tada i ne baš.

I tako, jedno veče dok sam se vraćala s posla na stan pita me taksista, kako se snalazim ovdje, ja kažem dobro i pomalo nesigurno dodah, da živim samostalno jer nekako znam da ljudi to doživljavaju baš senzacionalistički, ili baš se ne mogu „čudu načuditi“ (Kakvu je i ovaj taksista, uostalom, reakciju i imao) a moj odgovor na to je bio „Da živim lijepo, najljepše.“ On ostao u čudu kao da je dobio odgovor na nekom drugom jeziku, ja ostah s mojim lijepim osjećajem i osmijehom na licu. Dva svijeta različita. 

Kad smo već kod ovih drugih „svjetova“ nijesam još uvijek uspjela da shvatim to da kada tražite stan na iznajmljivanje i ako kažete da ste osoba s invaliditetom i pitate kakav je prilaz zgradi, da li ima lift i sl. (Jer nema ni jedno ni drugo baš svaka zgrada) po srijedi su dva scenarija: Prvo ili će vas odmah eliminisati i neće vam dati priliku da pogledate stan jer ste, jelte OSI, a drugo: Ako vam se, ipak, pruži prilika da dođete, sačekaće vas porodica, ovdje pri tom ne mislim na jednu ili više osoba iz jedne porodice, nego tri, četiri, ili više osoba, uža i šira familija, kao svatovi kad čekaju mladu, kako sam znala da kažem, i još i ne uđete u stan, a oni vas ubjeđuju kako to nije za vas i kako se tu ne možete snaći. I onda tu dolazimo do onoga što sam vam na poćetku rekla Ž-E-LJ-A i R-E-A-L-I-Z-A-C-I-J-A ili  ovako prosto rečeno „jedno je teorija drugo je praksa“. 

Ne bih bila iskrena kada bih vam rekla da sam na takve stvari u početku lako odmahnula rukom, i ne baš, teško sam ih prihvatala, ali sam i dalje išla za svojom željom i znala da će se to desiti odnosno da ću se useliti u svoj stan koji ću ja plaćati od svog zarađenog novca. Dok sad pišem ovaj tekst, imam i ne tako lijep osjećaj da one stvari koje su nam, što bi se ovako malo poslovnije reklo, zagarantovane pravom, kao pravo na stanovanje u teoriji postoji, u praksi i ne baš. Dva svijeta različita.

I da vam kažem treći scenario, koji je pokazao u mom slučaju pozitivan ishod: Pozovete gazdu/aricu koji/a izdaje stan i ne govorite mu ništa (Mislim na invaliditet) i ne pitate ništa ili se pokušate raspitati ko živi blizu u tom dijelu grada ili u toj zgradi. I eto ga džek pot, nakon odlaska i ličnog razgovora s osobom koja izdaje stan, možda se i odluči na to da Vi budete sljedeća osoba koja će se useliti da živi u njemu. 

Mislim, ja ne želim da budem pesimistična ili kako volim da često kažem „mrak žena“,☺ ali to nije neki džek pot niti vam može biti lijep osjećaj da se ponašate kao da čekate dobitak na lotou, ukoliko želite da vam neko izda stan ili makar da vam omogući da ga pogledate. To što sam ja željela da vam ispričam neke stvari u vezi sa samostalnim životom iz drugog ugla, ne znači da ovo nije važno. Jeste, naravno, jer zaista pokazuje kako ljudi doživljavaju osobe s invaliditetom, koliko imaju predrasude prema nama: Da li ćemo mi možda nešto polomiti u stanu, znamo li da spremamo, kuvamo, da li ćemo uopšte održavati stan i ispunjavati ostale obaveze koje kao stanari imamo? Dijelom možda i jesu, na neki način, opravdane jer neko i ko nije OSI može da ih ne obavlja kao treba ili u skladu s prethodnim dogovorom.

Sporna je druga stvar - Što se nama i ne pruža prilika da budemo samostalni, kako od samog sistema, tako i od pojedinaca jer nam se ne omogućavaju, na pravi način, adekvatni servisi podrške, pa onda i pojedinci reaguju na način kako sam gore već pomenula. Kada bi u našem društvu bio veći broj samostalnih OSI, onda mislim da se i ne bi posmatrao kao jedan od „izuzetaka“ samostalnost OSI, bilo bi „manje taksista" ili situacija u kojima bismo razmišljali kao dva svijeta različita. Zato je važno da govorimo o njima na ovaj ili onaj način jer je priča, razgovor i dijeljenje iskustva spona (razumijevanje) među ljudima.

Tekst je objavljen u UMHCG Časopisu DISABILITYinfo, izdanju posvećenom djeci i dječjim pravima.

Autorka: Anđela Miličić

,,Ljudi, ja ću ovo danas da uradim. Ja ću ovo danas da uradim. Moj najveći strah je strah od visine. Šta je jače? Želja ili strah? Nije stvar u tome šta je jače, jer ovo nije takmičenje. I nije stvar u tome da se ja više neću plašiti visine posleg ovoga. Ja ne idem tamo da se borim sa strahom. To nije borba. Ja se predajem strahu. Osjećam strah, svjesna da emocija ne ubija. S druge strane, postoji ono ,,zašto raditi nešto protiv sebe“ ali ne radim ništa protiv sebe, radim ono što želim, svjesna da ću se vjerovatno i posle ovoga plašiti. Možda ću se plašiti više, možda ću se plašiti manje, možda jednako...nije važno, baš nije važno...“ Nisam uspjela da završim snimanje svog videa, prekinuo me je momak koji je tog dana skupio sav moj strah i rasuo u vazduh, poput sjemenki maslačka koje čekaju da budu oduvane i raznesene vjetrom. Potrčala sam i poletjela. Kao mnogo puta do sada! Svaki let je bio takav od kada znam za sebe.

Kada čovjeku daš mogućnost da bira, on zapravo stvara svoju mini istoriju. Pravi izbore i ti izbori utiču na njegovu budućnost. Čovjek želi da bira. Čovjek se plaši da izabere. Evolucijski gledano, nismo oduvijek imali privilegiju da previše biramo, bili smo ili lovac ili plijen. Savremenom čovjeku je data privilegija da izabere gdje će da živi, sa kim će da živi i kako će da živi. To je tako velika stvar! U svakom trenutku možemo da pravimo izbore i da biramo od ovog trenutka kako će se odvijati naš dalji život na Zemlji. Ja sam odlučila da je ova godina, moja godina izbora! Desile su se stvari koje nisam mogla da biram i na koje nisam mogla da utičem. Suočena sa informacijom koja izvrće čitav tvoj svijet i tvoj smisao pretvara u običnu kašu, bez ukusa, bez mirisa, bez boje i oblika. Jedno ništavilo, duplo golo, statistička greška. Suočena s mogućnošću da jednu noć mogu zaspati, sa svim svojim planovima za sjutra, sa svim svojim snovima, s toliko toga što treba da uradim, ne sluteći da ću se 7 ili 8 sati kasnije probuditi i da ništa neće biti važno. Da će nastupiti tama i da će se moj život okrenuti za 180 stepeni. Trenutak nakon dobijanje te informacije ništa više nije isto. Srce se bori da brže kuca, šire se zjenice, disanje postaje ubrzano, oslobađaju se veće količine adrenalina i noradrenalina, tijelo je spremno za bijeg! Ali, nemaš gdje da pobjegneš. To je šta je, takvo kakvo je i jedino to imaš u tom trenutku. Misliš kako ti je neko ukinuo mogućnost izbora, ti ne možeš da biraš i svi tvoji napori su beznačajni. Nakon toga, nalaziš se u stanju šoka, pa pokušavaš da negiraš situaciju, da je odbacuješ i da misliš ako tome ne razmišljaš – pa to je isto kao da ona ne postoji. Sa svakim novim danom se sve više adaptiraš, da bi preživio... tu se završava ova tužna saga! Neću da preživljavam, hoću da živim!

Od tada ja koristim privilegiju i pravim izbor. Pravim mnogo izbora, koje nikada ranije nisam napravila. Biram da neću da se samosažalijevam, da neću da čekam dan koji nigdje nije zakazan, koji niko ne može da predvidi. Ne želim da mi život prođe čekajući katastrofu, koja možda nikada neće ni doći. Biram da iskustvo koje otvara oči iskoristim u svoju korist i da živim smislen život, u skladu sa svojim životnim vrijednostima. Odlučila sam da vidim najviše što mogu vidjeti, da osjetim i doživim sve što je u skladu sa mogućnostima, da planiram i da se nadam. Da radim stvari kojih sam se oduvijek plašila, da probam sve što sam željela da probam, a nikad nisam imala vremena. Sad biram da uradim sve to. Biram da imam vrijeme za sebe. Da radim stvari koje volim, da ispunjavam svoje želje i da se svemu tome posvetim kao da su najvažnije stvari u mom životu. Skijanje, ronjenje, paraglajding, motori, plivanje, trčanje... sve što mi padne na um. Biram sve i sve to bira mene. Ne znam da li je ovo samo početak i gdje će me sve to odvesti, i ne želim ni da znam. Prepuštam se životu koji za mene ima smisla i polijećem u nove životne avanture. Od svega na svijetu, nema ništa ljepše nego raditi nešto prvi put. Još ako se plašiš toga! To je iksutvo za sva vremena! Dio tebe i tvog postojanja! Za sami kraj moram da ponovim: Ljudi, ja ću ovo danas da uradim! Šta god požel

Tekst je objavljen u UMHCG Časopisu DISABILITYinfo, izdanju posvećenom djeci i dječjim pravima.

Autorka: Dragana Đokić

U skladu s odredbama Zakona o medijima (članovi 48, 49 i 51), tražimo ispravke navoda, emitovanih u prilogu Dnevnika 2 RTCG, od 1. juna 2023, i tekstu objavljenom na Portalu RTCG, u kojem je prenesena informacija sa Konferencije za medije Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) i Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), koja je organizovana povodom kontinuirane negativne propagande u oblasti rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom (OSI), s akcentom na navodne zloupotrebe subvencija koje ostvaruju poslodavci osoba s invaliditetom.

Hronološki, neispravano je prenijeto „da mogućnosti za zloupotrebu postoje svjesni su u Udruženju mladih sa hendikepom“. Jer Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG, nije izjavila da je Udruženje, kao organizacija koja predstavlja OSI, svjesna toga da zloupotrebe postoje, već je pozvala nadležne institucije da to detaljno ispitaju i da, ukoliko utvrde da ih ima, procesuiraju počinioce i adekvatno ih sankcionišu. U tom smislu, tekst, objavljen na Portalu RTCG, pod naslovom Moguće zloupotrebe pri isplati subvencija, država da reaguje je tendenciozno naveden, a cijeli prilog i tekst doživljavamo kao stav zbog kojeg smo upravo konferenciju i organizovali – da su osobe s invaliditetom nedostojne visokih zarada, pa je, kada je riječ o njihovom zapošljavanju, „riječ o biznisu ili o osjećaju solidarnosti‟ kako istače novinarka. 

Takođe, predmetna konferencija nije organizovana, kako stoji u emitovanom prilogu, ,,povodom sumnji u zloupotrebe subvencija“ i to „kroz enormne iznose koji im se, navodno, isplaćuju“, nego zbog medijskih navoda koje, proteklih mjeseci, kontinuirano objavljuju mediji, među kojima je i Vaša kuća. 

Nadalje, Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, predstavljen je kao predstavnik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju iako je on, više puta, čak i na samom početku konferencije, ponovio da je predsjednik Savjeta Fonda za profesionalnu rehabilitaciju. Podsjećanja radi, Fond za profesionalnu rehabilitaciju organizovan je kao dio Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG), dok je Savjet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, čiji je Macanović predsjednik, savjetodavno tijelo u čijem radu - osim predstavnika Ministarstva rada i socijalnog staranja, predstavnika poslodavaca i sindikata - učestvuju i dva predstavnika organizacija OSI. Stoga, stavovi koje je iznio Macanović nijesu, niti mogu biti, stavovi državnih institucija jer su u pitanju njegovi lični stavovi, koje je iznio kao predstavnik tog tijela, odnosno Savjeta Fonda, te kao izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore.

Pored toga, netačna je i tvrdnja da svaki poslodavac, ukoliko zaposli OSI, dobija subvenciju od 75% bruto zarade. Naprotiv, poslodavac, ako zaposli OSI, dobija subvenciju maksimalno do 75% bruto zarade u zavisnosti od procenta invaliditeta zaposlene osobe s invaliditetom.

Još jedna od netačnih informacija je i ta da je „na adresu Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, od januara stiglo 800 zahtjeva za zapošljavanje osoba s invaliditetom“ jer je riječ o 800 zahtjeva za subvencije zarada, od kojih je 300 zahtjeva za novozaposlene, a 500 zahtjeva je za produženje prava na subvenciju zarade već zaposlenih OSI.

Na kraju, ali ne i manje važno, moramo dodatno prokomentarisati i zaključnu rečenicu kojom je novinarka i autorka pomenutog priloga završila reportažu s konferencije. Ona, dakle, kaže da „stigmatizacija, izgleda, ne destimuliše poslodavce“, što samo implicira da je ona, zapravo, i došla sa stavom da zloupotreba ima, te da je na konferenciji dobila argumente kojim ga potkrepljuje. 

Zbog svega navedenog, tražimo integralno prenošenje ovog Reagovanja i emitovanje u istim medijima, odnosno u istim formatima emisija/portala. 

Savez slijepih Crne Gore i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore