Zaštitnik ljudskih prava i sloboda donio je mišljenje po Pritužbi Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) na diskriminaciju tokom lokalnih izbora koji su prošle jeseni održani u 13 opština.

Na lokalnim izborima koji su u trinaest opština održani 23. oktobra 2022, prilikom upotrebe šablona za glasački listić, birači s oštećenjem vida stavljeni su u nejednak položaj u odnosu na druge osobe i povrijeđeno je njihovo pravo na tajnost glasanja. Nije sigurno utvrđeno i da li je na svim biračkim mjestima bilo propusta prilikom upotrebe šablona za glasački listić.

To, pored ostalog, proizlazi iz Mišljenja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) na Pritužbu SSCG da na tim izborima ni na jednom biračkom mjestu nisu bili na raspolaganju propisani šabloni, zbog čega je, kako tvrde, došlo do povrede tajnosti glasanja, ponovljene i direktne diskriminacije, a naveli su i da su prekršeni i brojni standardi, smjernice i zakonske norme.

SSCG podnio je Ombudsmanu Pritužbu zbog neposredne diskriminacije i povrede prava tajnosti glasanja birača s oštećenjem vida, prilikom korišćenja šablona za glasački listić za glasanje na lokalnim izborima u 13 crnogorskih opština. U Pritužbi, oni navode da je primjena šablona pokazala da on ima određene, ozbiljne nedostatke, te da ga treba što hitnije unaprijediti.

Ukazali su i na ranije inicijative Saveza i Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), za izmjene propisa i da je sugerisana njihova primjena, kako bi se obezbijedili uslovi za samostalno i tajno glasanje osoba s invaliditetom (OSI). Tvrde, međutim, da opštinske izborne komisije u Glavnom gradu Podgorici, te opštinama Bar, Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Žabljak, Zeta, Kolašin, Plav, Plužine, Pljevlja, Rožaje i Tivat, nisu ispoštovale pravila.

U Pritužbi su dodali i da su predstavnici Opštinske izborne komisije (OIK) u tim opštinama “obmanuli birače oštećenog vida”, jer su najavili da će primijeniti smjernice Državne izborne komisije (DIK).

U Mišljenju na Pritužbu, koje potpisuje zamjenica zaštitnika Nerma Dobardžić Kurti, navodi se da su se na zahtjev zaštitnika izjasnile izborna komisija Glavnog grada, Rožaja, Bara i Bijelog Polja, da su se nakon urgencija, izjasnile i OIK Danilovgrad, Tivat i Plav, ali i da se skoro polovina opštinskih izbornih komisija nije izjasnila u vezi s Pritužbom.

Nakon uvida u izjašnjenja, piše u Mišljenju, „Zaštitnik zapaža da IK Glavnog grada, OIK Bar i Bijelo Polje, u suštini nisu osporile da je prilikom korišćenja šablona za glasanje došlo do nepravilnosti”, te da su stavile poseban akcenat na opisivanje problema tehničke i druge prirode s kojima su se suočile, a koji su u konačnom dovele do tih nepravilnosti”.

Iz tih OIK, pored ostalog, navedeno je da su na vrijeme pokrenule postupke nabavke, ali da su ih štamparije informisale da ne mogu da do traženog datuma isporuče šablone za glasačke listiće koji odgovaraju propisanim zahtjevima, da na rubovima proreza imaju metalne prstenove, da nisu opremljene za štampanje tog materijala po novim standardima ili da, ako su i obezbijedili šablone u plavoj boji, kako je propisano, zbog broja koalicija, političkih partija i kandidata Bijelo Polje nije postojala i tehnička mogućnost ugradnje metalnih prstenova oko kružnog proreza za broj. Iz OIK Bijelo Polje naveli su i da su za šablon dobili saglasnost Saveza slijepih.

OIK Danilovgrad i Tivat odgovorile su slično i navele da su obezbijedile potrebne uslove za glasanje birača s oštećenjem vida i drugih osoba s invaliditetom.

OIK Rožaje navela je da nisu dobili nijedan prigovor niti pritužbu vezano za neposrednu diskriminaciju i povredu prava tajnosti glasanja birača s oštećenjem vida. Slično su odgovorili i iz OIK Plav.

Zaštitnik je u Mišljenju naveo  da je, u cjelini posmatrano, na izborima 23. oktobra 2023, bilo propusta prilikom upotrebe šablona za glasački listić, da je to birače s oštećenog vida stavilo u nejednak položaj u odnosu na ostvarenje biračkog prava, odnosno tajnosti glasanja, ali navodi i da se nije sa sigurnošću moglo utvrditi da je na svim biračkim mjestima došlo do propusta prilikom upotrebe šablona za glasački listić.

Kako se skoro polovina opštinskih izbornih komisija nije izjasnila u vezi s Pritužbom, Zaštitnik je mišljenja da su time propustile da eventualno argumentovano opovrgnu pritužbene navode.

Takođe, navodi da problemi s kojima su se suočile pojedine izborne komisije u postupku obezbjeđivanja šablona, „ne predstavljaju dovoljno objektivno i razumno opravdanje za nepovoljno postupanje prema biračima s oštećenjem vida”.

„Ovakvi i drugi problemi moraju se pravovremeno i efikasno rješavati kako bi birači s oštećenjem vida biračko pravo mogli ostvarivati bez diskriminacije, na bazi jednakosti s drugima”, piše u Mišljenju Dobardžić Kurti.

Opštinskim izbornim komisijama na koje se pritužba odnosi, ona je preporučila da u svim budućim slučajevima dosljedno primjenjuju relevantne nacionalne i međunarodne propise, radi ostvarivanja biračkog prava osoba s invaliditetom.

Šablon za birače s oštećenjem vida plotiran je na predsjedničkim izborima 2013. a u Zakon o izboru odbornika i poslanika ušao je 2014.

Izvor: portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

U Rezoluciji Evropskog parlamenta (EP) - čiji bi Nacrt, u narednim sedmicama, trebao biti usvojen - koju je sačinio Tonino Picula, izvjestilac EP-a za Crnu Goru, ova institucija „žali zbog tekuće rasprostranjenosti diskriminacije osoba sa invaliditetom (OSI)". 

U tom kontekstu EP, jasno i nedvosmisleno, crnogorske institucije „poziva na efikasnu primjenu strategija za rješavanje nedostataka u očuvanju prava OSI u svim sektorima i politikama“.

Evropski Parlament je, dalje, pozdravio imenovanje troje novih sudija Ustavnog suda, kao i korak ka tome da se ovaj proces završi te se, zato, novi saziv crnogorskog parlamenta poziva da, izborom još jednog sudije, privede kraju ovo pitanje.

Ovaj dokument ističe i potrebu da se „zaštite prava svih manjina i podstiče na jačanje, primjenu i sprovođenje institucionalnih i pravnih okvira u tom segmentu, uključujući i usvajanje novog anti-diskriminacijskih zakona“.

Pored toga, EP apeluje na Crnu Goru „da pojača napore u borbi protiv govora mržnje, uznemiravanja na internetu, politički pristrasnog izvještavanja i stranog uticaja u crnogorskim medijima.

„EP izražava zabrinutost zbog duboke političke polarizacije u medijskom okruženju i pritiska koji se, na lokalno medijsko tržište, vrši širenjem regionalnih konkurentskih medija“, navodi se, između ostalog, u ovom dokumentu. 

Ipak, u Rezoluciji, koju potpisuje Picula, pozdravljaju se i „neki pozitivni koraci, kao što je uvođenje strožih kazni za napade i prijetnje novinarima i formiranje ad hok (ad hoc) Komisije za praćenje istraga napada na novinare“.

No, međutim, EP „ponavlja potrebu za efikasnim sprovođenjem njenih nalaza i preporuka“. On, takođe, preporučuje da se popis stanovništva i stanova, u skladu sa EU i međunarodnim standardima sprovede do kraja ove godine.

Kada je riječ o vladavini prava, Evropski parlament donosioce odluka savjetuje da poboljšaju pristup pravdi, osiguraju bolje praćenje i ostvarivanje prava u postupcima za nasilje u porodici, kao i pojačanu zaštitu.

U Rezoluciji se, na kraju, naglašava ključna uloga organizacija civilnog društva (OCD) u funkcionisanju demokratije u Crnoj Gori. 

Vujačić: Sadržaj Rezolucije EP, u dijelu ljudskih prava OSI, uopšte nije iznenađenje

Komentarišući, za Radio Svetigoru, najnoviju Rezoluciju Evropskog parlamenta o Crnoj Gori, Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), odmah na početku je kazala da, za nju, sadržaj ovog dokumenta nije iznenađenje. 

„On je, zapravo, potvrdio ono što već duže vrijeme konstatujemo, a to je da se dešava stagnacija ili i regresija u oblasti ljudskih prava OSI“, izjavila je Vujačić za Radio Svetigoru.  

Ona je pojasnila da se engleska riječ strategija, koja se pominje u ovogodišnjoj Rezoluciji, ne odnosi samo na dokument/e koji/e donosi Vlada, već na dugoročne strategije koje podrazumijevaju različite mjere, akcije i aktivnosti i koje, sveukupno, treba da doprinesu sprečavanju diskriminacije OSI, te garantuju puno poštovanja njihovih prava. 

Ova Vlada, kategorična je Vujačić, nije uradila ništa na tom planu.

„To se ogleda u tome da, za posljednjih godinu dana, nije usvojila nijedan zakon, a jednako tako nije formirala ni Savjet za prava OSI, kao institucionalni mehanizam saradnje“, ocijenila je Vujačić. 

S druge strane, podsjeća ona, Vlada je ukinula i Direktorat za zaštitu od disrkiminacije OSI, koji je funkcionisao u okviru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, što je imalo i ima - kada je ova oblast u u pitanju - ozbiljne posljedice u praksi.

„Jer, on je, između ostalog, trebao da prati usklađivanje crnogorskih propisa i, uopšteno, zakonodavstva sa Konvencijom UN o pravima OSI, te da podstiče komunikaciju sa drugim institucijama i organima“, pojasnila je izvršna direktorica UMHCG-a.

Naše zakonodavstvo, ističe Vujačić, u oblasti pristupa pravdi je diskriminatorno, a pristup pravdi ograničen ne samo zbog fizičke nepristupačnosti, već i zbog neprimjenjivanja proceduralnih adaptacija.

To je, prvenstveno, odgovornost Vlade, ali i Skupštine koja donosi zakone i koja, osim u dijelu nekih konsultativnih i kontrolnih saslušanja, nije sprovodila neke značajnije aktivnosti u cilju praćenja primjene Konvencije, tj. usklađivanja zakonodavstva sa njom. 

Ono na šta se, u izjavi za Svetigoru, ona pozvala jeste i popis kao značajan, zbog činjenice da je vođenje statistike i podataka, u oblasti prava OSI, preduslov adekvatnijih politika prilikom zaštite ljudskih prava. 

Takođe, naglašava Vujačić, napredak se, a što i potvrđuje tekst Rezolucije, nije osjetio ni kada je u pitanju borba protiv nasilja.

„Naprotiv,puno je problematičnih slučajeva u praksi, koji nijesu, na adekvatan način, adresirani“, primijetila je Vujačić. 

Stoga izvršna direktorica UMHCG-a od nove vlasti, koja bi se trebala formirati što prije, očekuje da, zaista, pristupi ozbiljno svim obavezama, koje Crna Gora ima, kada su pitanju prava OSI. 

„To nije stvar političke volje, nego (ne)odgovornosti, odnosno, ne preuzimanje odgovornosti kada su u pitanju prava OSI“, zaključila je, u izjavi za Radio Svetigora, Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG.

Pripremio: Milovan Marković

„Oko 14.000 birača nije moglo da glasa na lokalnim izborima u Engleskoj zato što nisu priložili ličnu kartu, u skladu s novim zakonom“, saopštila je izborna komisija.

„Kako se navodi, preliminarni nalazi ukazuju na to da je veća vjerovatnoća da osobe s invaliditetom i nezaposleni nisu mogli da glasaju zbog zakonskih izmjena“, prenosi Rojters.

„Neki ljudi nisu mogli da glasaju na biračkim mjestima zbog zahtjeva, a znatno više njih jer im je nedostajala tražena legitimacija”, rekao je Kreg Vestvud (Craig Westwood) iz izborne komisije.

On je dodao da je, od glasača koji su izašli na biračka mjesta, 0,7 odsto njih prvobitno odbijeno, ali dvije trećine birača se kasnije vratilo da glasa.

Među onima za koje je zabijeleženo da su odbijeni na biračkom mjestu, 70 odsto nije donijelo nikakvu legitimaciju, a 30 odsto je donijelo tip legitimacije koji nije prihvaćen.

„Po novom zakonu, glasači u Engleskoj su morali da prvi put daju ličnu kartu s fotografijom prilikom glasanja, a vlasti su saopštile da je to neophodno za borbu protiv izborne prevare.“

Međutim, opozicioni političari i aktivisti su kritikovali novi zakon, rekavši da je njegova namjera da se suzbije izlaznost, kao i da je veća vjerovatnoća da će pogoditi siromašnije ljude, etničke manjine i mlade koji su manje glasaju za vladajuću Konzervativnu partiju.

Takođe su naveli da je, generalno, u Velikoj Britaniji zabiljeležen mali broj izbornih prevara.

Izvor: portal politika.rs

Pripremio: Ivan Čović

Uprkos svim naporima, morala je čekati pet godina zbog nedostatka odgovarajućeg vozila za nju.

Laza Vahid Bakr (Lazha Wahid Bakr), djevojka niskog rasta, podnijela je zahtjev za vozačku dozvolu kada je napunila 18 godina.

Zahtjev je podnijela kao osoba s invaliditetom.

Međutim, uprkos svim naporima, morala je čekati pet godina zbog nedostatka odgovarajućeg vozila za nju.

Dizajnirano je vozilo koje joj odgovara i napokon je položila vozački ispit.

Bakr je kazala da nakon zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole 2018. proces nije napredovao zbog nedostatka odgovarajućih vozila za osobe niskog rasta.

Nakon toga je otišla u inostranstvo gdje, takođe, nije uspjela u svojoj namjeri.

Bakr je ispričala da ju je Ako Mohamed Kadir (Mohammed Kadir), koji vodi autoškolu u gradu, jednog jutra nazvao i rekao da želi riješiti njen problem.

Nakon mjerenja njenih nogu, autoškola je pomoću kovača prilagodila pedale vozila kako joj odgovaraju.

Bakr, koja je konačno postigla svoj cilj kao osoba s invaliditetom, srećna je što je uspjela položiti vozački ispit.

„Veoma sam sretna što sam ispunila svoj san. Molim sve osobe s invaliditetom da ne odustaju od svojih snova", dodala je Bakr.

Izvor: portal trtbalkan

Pripremio: Ivan Čović

„Lidl Srbija u oktobru 2022.  pokrenuo je projekat Hoćeš da menjamo mesta? Pomeri se s mesta koji je podržala Nacionalna organizacija za osobe sa invaliditetom Srbije – NOOIS. Cilj projekta je rješavanje problema nepropisnog parkiranja na parking mjestima za osobe s invaliditetom ispred Lidlovih prodavnica i podizanje svesti o pravima i potrebama osoba s invaliditetom,“ stoji na sajtu ove kompanije.

„S ovim projektom smo započeli i dodatno obeležavanje parking mjesta za osobe s invaliditetom ispred Lidlovih prodavnica tablama koje prenose snažnu poruku:

Hoćeš da menjamo mjesta?

Bahato parkiranje je samo još jedna od prepreka za osobe s invaliditetom.

Pomjeri se s mjesta

Obilježavanje parking mjesta ispred Lidlovih prodavnica biće nastavljeno i tokom narednih godina;“ navodi se na sajtu Lidl Srbija.

Propisano ili nepropisano parkiranje

Povodom nepropisnog parkiranja na obeleženom mestu za osobe s invaliditetom nedavno smo dobili mejl s fotografijama od našeg sugrađanina Milenka Markovića.

„Prve dve fotografije su iz tržnog centra. Vlasnica je bila izuzetno uvređena kada sam je upitao „može li bahatije?“ Zatim je osula s prijetnjama policijom, advokatom, tužbom.“

Treća je ispred Lidla normalno

Jedna inicijativa: Da što više savesnih i vaspitanih vozača i učesnika u saobraćaju fotografiše što više prekršaja, a vi objavljujete, mislim da ćemo bar malo da podignemo svest vozača, a najveći benefit je svakako bezbednost.

„Normalno kada bi nam se priključili i organi reda (policija), rezultat bi bio zagarantovan. Veliko hvala na dosadašnjim objavama.“

Ispod je dostupan video. 

Izvor: portal gminfo.rs

Pripremio: Ivan Čović 

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda uspostavio je Nezavisni monitoring mehanizam za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom (UNCRPD) u Crnoj Gori, koji čini deset nevladinih organizacija i predstavnici institucije Zaštitnika. Najavljuju da će se danas i sjutra u Bijelom Polju održati trening za članove monitoring mehanizma.

Cilj je jačanje kapaciteta, znanja i ekspertize o samoj Konvenciji UN o pravima osoba sa invaliditetom, kao i modelima i instrumentima praćenja primjene Konvencije. Na obuci koju će voditi Darijo Jurišić, zamjenik Zaštitnika za osobe s invaliditetom (Republika Hrvatska), Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) i Miroslava-Mima Ivanović, izvršna direktorica Inicijative mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) prvog dana razmatraće se teme: Invaliditet kao pitanje ljudskih prava i pravna zaštita osoba sa invaliditetom; Značaj Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom; Izvještavanje Komitetu UN o pravima osoba sa invaliditetom, Zagovaranje prava osoba sa invaliditetom (državni i akteri civilnog društva). Drugi dan obuke posvećen je temama: Važnost mehanizama praćenja ostvarivanja prava (i interesa) osoba sa invaliditetom; Iskustva Hrvatske u implementaciji Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom; Prepoznavanje invaliditeta kao pravnog i društvenog fenomena; Diskriminacija osoba sa invaliditetom (međunarodno i nacionalno pravo i praksa), saopštili su iz institucije Zaštitnika.

Nezavisno tijelo uspostavljeno je u okviru projekta Podrška nezavisnom monitoringu UNCRPD, koji institucija Zaštitnika realizuje uz tehničku podršku sistema Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori.

Projekat predstavlja dio dvogodišnje inicijative Unapređenje inkluzije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori, finansirane od strane Partnerstva Ujedinjenih nacija za prava osoba sa invaliditetom, navodi se u saopštenju Zaštitnika.

Priredila: Anđela Miličić

Izvor: Dan

Prirodnjački muzej, poslije 15 godina, prvi put izlaže van države. Postavka je prilagođena i osobama s invaliditetom.

Prvi put, nakon više od 15 godina, Prirodnjački muzej Crne Gore gostuje van granica Crne Gore. Nakon što se s tom postavkom predstavio publici u Podgorici, izložba Priroda na dodir, redizajnirana i obogaćena novim eksponatima, otvorena je i u Beogradu, u Ustanovi kulture Parobrod, u gradskoj opštini Stari grad.

„Njen značaj je još veći činjenicom da je ovo prva izložba Prirodnjačkog muzeja u potpunosti prilagođena osobama s invaliditetom”, navode iz te institucije.

Izvršna direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore dr Natalija Čađenović kazala je da su pristup većine muzeja da se eksponati ne dodiruju, u ovom slučaju, promijenili u želji da prilagode izložbu osobama s invaliditetom, ali i udovolje znatiželji ostalih posjetilaca da dodiruju muzejske predmete i na taj način upotpune doživljaj.

Eksponati su, kako su pojasnili, prilagođeni osobama s oštećenjem vida i osobama s oštećenjem sluha, tako da mogu da dodirom osjete izgled, strukturu, građu nekog živog bića kroz trodimenzionalne modele koji predstavljaju uvećane kopije originala, od spora mahovina, preko gljiva, insekata, vodozemaca i riba, do ptica i delfina, i da dodirom dožive prirodno nasljeđe Crne Gore.

„Osim dodira, izložba je i na druge načine prilagođena osobama s invaliditetom. Posjetilac može da uključi audio vodič i čuje glasovni opis predmeta, da uz KuAr (QR) kod otvori i video zapise, kao i da pročita tekstualni opis zanimljivosti u vezi sa određenim eksponatom. Cijelu izložbu prati i katalog na Brajevom pismu”, kazali su iz Prirodnjačkog muzeja.

Izvršna direktorica Ustanove kulture Parobrod Marija Pavlović rekla je da je to i vizuelno i po sadržaju jedinstvena izložba koja je gostovala u tom izložbenom prostoru, dokazujući da ne moraju muzejske izložbe gostovati samo u muzejima.

Izložba će biti otvorena do 17. jula 2023.

Izvor: portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Podaci Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT) pokazuju da je posljednjih godina u učionicama više dječaka s  invaliditetom, nego što je djevojčica koji su stekli osnovno obrazovanje. Udruženje mladih sa hedikepom Crne Gore (UMHCG) godinama se pita kako je moguće da ima dvostruko manje djevojčica s invaliditetom u odnosu na dječake s invaliditetom i traže reakciju nadležnih.

Tokom 2021/2022. zabilježeno je da je osnovno obrazovanje steklo 84 dječaka s invaliditetom i 43 djevojčice. Godinu ranije je bilo 29 djevojčica i 67 dječaka, a godinu prije 41 djevojčica i 68 dječak. I tokom 2018/2019. bilježi se razlika, školu je završilo 36 djevojčica i 73 dječaka. A 2017/2018. registrovano je više djevojčica – 48, a dječaka je bilo 33.

„Godinama se pitamo kako je moguće da u obrazovanju ima dvostruko manje djevojčica s invaliditetom u odnosu na dječake s invaliditetom, a na tržištu rada je 60% žena s invaliditetom među osobama s invaliditetom. O čemu se radi? Odgovor nije jednostavno dati bez detaljnih i sveobuhvatnih analiza i istraživanja, a posebno bez potpunih statističkih podataka o osobama s invaliditetom, pa među njima i o broju žena i muškaraca“, kaže za portal MNE magazin izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić.

Idu li svi u školu

Dodaje da se, ipak, može naslutiti da je riječ o tome da se sve djevojčice s invaliditetom ne upisuju u školu i ne pohađaju osnovno obrazovanje, ili da žene s invaliditetom teže dolaze do zaposlenja u odnosu na muškarce s invaliditetom, pa su duže na evidenciji nezaposlenih, ili status osobe s invaliditetom žene tek stiču na tržištu rada, odnosno nakon prijave na evidenciji nezaposlenih.

„Šta god da je razlog, ili i nešto treće, država se mora ozbiljnije baviti, ili konačno se mora baviti adekvatnijim statistikama, prikupljanjem podataka, analizama i istraživanja i podsticajnim mjerama koje će dovesti do izjednačavanja mogućnosti između žena s invaliditetom i muškaraca s invaliditetom“, rekla je ona.

Dodaje da u suprotnom ni dalje se neće znati da li su sva djeca s invaliditetom uključena u osnovno obrazovanje, iako je ono obavezno, a kamoli zašto je u nekoj oblasti više ili manje djevojčica i žena s invaliditetom. Očekuju da će konačno naredni popis dati osnovne vjerodostojnije podatke, koje bi onda institucije, u različitim oblastima, morale razraditi i koristiti za ono što im je svrha i obaveza u skladu s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom.

„U tom smislu i  ovim podacima MONSTATA bi se morao pozabaviti sektor obrazovanja i ljudskih prava“, rekla je Vujačić.

Djeca zanemarena

Kaže da ih svakako interesuje kada će se institucije, pa i obrazovne, hvaliti istinskim rezultatima i kvalitetom obrazovanja za djecu s invaliditetom, a ne samo brojkama, koje uvijek ističu u prvi plan. Naravno, ističe Vujačić, da su i brojke važne, ali ne zarad puke statistike i mahanja statistikom kao pokazateljem inkluzije, koju, usput rečeno, nemamo ni u sistemu obrazovanja.

„Tek kada sva ta djeca, bila ona djeca s invaliditetom ili djeca bez invaliditeta, završe srednju školu i upišu fakultet vidimo koliko su opismenjena i pismena, a tek kada stignu na tržište rada vidimo da li su stekli osnove znanja iz procesa obrazovanja, jer se ne može smatrati da je sve potrebno naučeno u formalnom sistemu obrazovanja. Ali često imamo utisak i iskustvo da su djeca s invaliditetom zanemarena u sistemu obrazovanja, iako su formalno uključena“, rekla je ona.

Zaključuje da nema pitanja ljudskih prava osoba s invaliditetom koje nije nekada i intersekcijsko i nema govora o rodnoj ravnopravnosti, ako u njoj nema riječi o djevojčicama i ženama s invaliditetom. Smatra da je crnogorska praksa značajno drugačija, a institucije sistema, pa i obrazovne institucije ne razumiju značaj i značenje pojma intersekcionalnost i intersekcijska diskriminacija, ni u zakonodavstvu, pa samim tim ni u praksi.

„A upravo su ovoj vrsti diskriminacije najčešće izložene djevojčice i žene s invaliditetom“, rekla je Vujačić.

Izvor: portal MNE magazina

Priredila: Anđela Miličić

Photo credits: Miloš Vujović 

Dvadesetčetvorogodišnji Vasilije Šućur iz Nikšića osvojio je titulu mistera na regionalnom takmičenju Izbor za Miss i Mister djece i omladine sa Daunovim sindromom koje je održano u Novom Pazaru.

Vasilije Šućur uspješan je sportista, prvak je u stonom tenisu u Specijalnoj olimpijadi, bavi se streljaštvom, igra fudbal i košarku.

Grad Novi Pazar, Turistička organizacija i Udruženje Ljubav za ljubav iz Crne Gore organizuju Izbor za MISS/ MISTER – Daunov sindrom. Djeca iz regiona,  koja su učestvovala na ovoj manifestaciji, boravila su u Novom Pazaru dva dana, s idejom da se druže, razvijaju nove vještine i realizuju zajedničke aktivnosti.

Izbor za miss mister Daun sindroma okupio je djecu iz čitavog regiona. Ovo je prvi put da se ovakva manifestacija održava u Novom Pazaru i uopšte u Srbiji.

Izvor: portal mladiniksica

Pripremio: Ivan Čović 

„Srednjoškolci i srednjoškolke moraju biti u dovoljnoj mjeri edukovani o upotrebi pravilne terminologije i adekvatnom pristupu osobama s invaliditetom (OSI), kako bi u većoj mjeri prihvatali, pružili podršku i razumijevanje prema vršnjacima s invaliditetom. Važno je podsticati mlade da otvoreno razgovaraju o načinu funkcionisanja osoba s invaliditetom, kako bi se, na taj način, formirao pravilan stav i slika o njima i kako bi, u što manjoj mjeri, oni bili izloženi segregaciji.", zaključak je Radionica sa srednjoškolcima/kama o Modelima pristupa invaliditetu i ljudskim pravima osoba s invaliditetom (OSI). 

Ovakva vrsta edukacije, smatraju u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), je značajna za njihovo buduće obrazovanje i zastupanje prava osoba s invaliditetom, doprinosi smanjenju distance između vršnjaka, odnosno vršnjakinja s invaliditetom i one bez invaliditeta i podstiče komunikaciju među njima.

UMHCG je organizovalo šest edukativnih Radionica sa srednjoškolcima/kama na temu Modeli pristupa invaliditetu i ljudskim  pravima OSI, u periodu od 8. decembra 2022. do 23. juna 2023. Radionice su održane u: Srednjoj ekonomskoj školi Mirko Vešović, Srednjoj medicinskoj školi u Podgorici, Školi za srednje i više stručno obrazovanje Sergije Stanić, Gimnaziji Slobodan Škerović, Srednjoj stručnoj školi Ivan Uskoković i u prostorijama Udruženja. Prisustvovalo je ukupno 158 srednjoškolaca, odnosno srednjoškolki.

Učesnici i učenice su se edukovali  o upotrebi adekvatne terminologije, načinima komunikacije i pružanja podrške vršnjacima, odnosno vršnjakinjama s invaliditetom, zastupljenosti osoba s invaliditetom u medijima. Bilo je riječi o terminima kojima se oslovljavaju OSI u literaturi, propisima, u svakodnevnom govoru, bez obzira na to da li oni lično te pojmove smatraju korektnim ili nekorektnim. 

Kroz interaktivne metode postavljanja pitanja, davanja komentara i odgovora, objašnjeno im je koji su termini adekvatni, koji su neadekvatni, odnosno kakav uticaj imaju termini na garancije prava. Takođe, razgovarano je o procesu samoprihvatanja i odnosu prema invaliditetu kao društvenom fenomenu i koliko je važno omogućiti osobama s invaliditetom adekvatne i potrebne servise podrške kako bi, u budućnosti, bili samostalni i imali kvalitetniji način života.

Radionice su se realizovale u okviru grant projekta Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 virusa i budućih kriza kojim koordinira Crveni krst Crne Gore i Crveni krst Srbije, a koji je podržan od strane Evropske unije, Austrijske razvojne agencije i Austrijskog Crvenog krsta.

Napominjemo, takođe, da je UMHCG prošle godine izradilo Video o upotrebi terminologije o OSI u cilju informisanja šire javnosti o pravilnoj terminologiji u vezi s invaliditetom. Ujedno, očekujemo da će buduće vlasti konačno početi sprovođenje programa i obuka o fenomenu invaliditeta i pravima osoba s invaliditetom, uključujući posebno žene s invaliditetom i djecu s invaliditetom, što je jedna od ključnih obaveza i preduslova adekvatnih stavova o invaliditetom i osobama s invaliditetom.