sreda, 21 novembar 2018 21:00

Konferencijom o mentalnom zdravlju obilježen Dan djeteta

Autor:

Djeca koja se suočavaju s mentalnim problemima ne ostvaruju pravo na potpunu, adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što je u suprotnosti sa međunarodnim i nacionalnim propisima – navodi se u Izvještaju Mentalno zdravlje djece u Crnoj Gori , koji je izradio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Izvještaj je predstavljen  na konferenciji, koja je organizovana povodom obilježavanja 20. novembra - Međunarodnog  dana djeteta.

Zaštitnik, Šućko Baković,  čestitao je djeci njihov parznik i poželio zdravo, srećno i bezbrižno djetinjstvo, kao i da punim potencijalima uživaju svoja prava i slobode.

Govoreći o Izvještaju, Zaštitnik Baković podsjetio je da Svjetska zdravstvena organizacija zdravlje definiše kao stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao odsustvo bolesti ili slabosti.

Prema njegovim riječima, zaštita mentalnog zdravlja obuhvata mjere i aktivnosti u nekoliko ključnih područja djelovanja: promociji i unapređenju mentalnog zdravlja; prevenciji; ranom prepoznavanju; liječenju i rehabilitaciji poremećaja ponašanja i duševnih/mentalnih poremećaja.

Zaštitnik je kazao da su predstavnici Institucije, pored korišćenja izvještaja nadležnih organa, obišli i određeni broj obrazovnih, zdravstvenih i ustanova socijalne i dječje zaštite i sproveli individualne intervjue i fokus grupe sa stručnim licima.

Kako je rekao, za fenomen mentalnog zdravlja djece i mladih i probleme koji iz njega proističu, karakteristično je nedovoljno poznavanje i stigmatizacija opšte i stručne javnosti u društvu.

„Djeca koja imaju mentalne smetnje ne ostvaruju pravo na potpunu, adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što je u suprotnosti sa međunarodnim i nacionalnim propisima“, rekao je Baković.

On je podsjetio da je Institucija na taj problem više puta ukazivala prethodnih godina. “Smatram da je izostanak hospitalnog tretmana djece, koja su u stanju potrebe, u potpunosti neprihvatljiv i da ugrožava njihov razvoj, kontrolisanje bolesti i pripremu za samostalni život”.

Ombudsman je naveo da je aktuelan problem u oblasti obezbjeđivanja zdravstvene zaštite djece nemogućnost adekvatnog liječenja psihičkih oboljenja kod djece, zbog nepostojanja dječjeg psihijatra angažovanog u javnoj zdravstvenoj zaštiti.

“Analiza je pokazala i nepostojanje specijalizovanih stručnjaka u oblasti socijalne i dječje zaštite, kao i nužno jačanje službi podrške u obrazovnim ustanovama”, ukazao je on.

Zaštitnik Baković naglasio je i nedovoljnu pravnu uređenost zaštite mentalnog zdravlja djece, kroz nacionalnu regulativu i strateška dokumenta i potrebu za njihovim usaglašavanjem sa međunarodnim standardima. On je dodao da je nedovoljna i implementacija već postojećih strateških dokumenata.

Zamjenica za oblast prava djeteta, Snežana Mijušković, detaljnije je predstavila izvještaj i navela da su ključne oblasti koje utiču na mentalno zdarvlje-obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita.

Kako je kazala, u okviru postojećih zdravstvenih ustanova na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite nije predviđeno tretiranje djece koja imaju poteškoće sa mentanim zdravljem, niti postoje kadrovski i stacionarni uslovi za tretiranje te kategorije.

Zamjenica Mijušković je ukazala da u Crnoj Gori ne postoji institucija koja se bavi liječenjem psihičkih poremećaja kod djece, niti kadar sa završenom specijalizacijom iz ove oblasti.

“Dijagnostika i liječenje psihičkih poremećaja dječje i adolescentne dobi obavlja se u zemljama regiona, što je naslijeđena praksa iz prethodnog perioda. Iako ne postoje zvanični statistički podaci, poslednjih godina je evidentan trend porasta broja djece i adolescenata koji trebaju pomoć psihijatra, naročito onih traumatizovanih porodičnim i vršnjačkim nasiljem”, rekla je ona.

Zamjenica je konstatovala i da je na osnovu analize zapažena nedovoljna posvećenost realizovanju programa promocije važnosti mentalnog zdravlja djece od strane svih sektora i na svim nivoima. Takođe, kako je kazala, nedovoljan je broj programa podrške i usluga u zajednici djeci i porodici usmjerenih na adekvatan rast i razvoj u skladu s individualnim mogućnostima.

Ona je predstavila i preporuke koje se navode u izvještaju a upućene su Vladi Crne Gore, kao i resorima prosvjete, rada i socijalnog staranja, sporta i kulture kao i lokalnim samoupravama.

Savjetnica iz sektora za prava djeteta, Duška Šljivančanin, rekla je da su problemi mentalnog zdravlja djece i adolescenata često praćeni drugim problemima poput nezaposlenosti u porodici, problemima u školi i u porodičnim odnosima, devijantnim ponašanjem i zloupotrebom psihoaktivnih supstanci ili alkohola. Ona je kazala da širok spektar različitih stanja i poteškoća zahtijeva angažovanje još stručnjaka različitih profila koji bi obezbijedili kontinuirano praćenje i podršku kako djetetu tako i samoj porodici.

U Izvještaju se navodi da su najzastupljenija oboljenja djece koja su na tretmanima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti govorno-jezičke smetnje dislazija, disfazija, mucanje, intelektualna oštećenja,  kombinovana oštećenja,, pervazivna oštećenja, senzorna oštećenja, poremećaji raspoloženja, hiperkinetički poremećaji, poremećaji ponašanja, epilepsija i td.

Prema raspoloživim podacima Kliničkog centra, od januara do novembra ove godine pregledano je ukupno 278 pacijenata, a upućeno na liječenje 223 djece.

Izvještaj sadrži i stavove djece Zlatnih savjetnika Zaštitnika,  koji su u svojim sredinama sproveli anketu među djecom uzrasta 13-16 godina. Na konferenciji neki od njih predstavili su stavove svojih vršnjaka.

Milica Radulović je kazala  da  smatraju  da treba probuditi svijest prije svega djece, da se mogu slobodno obratiti psihologu škole kada god osjete potrebu.

“ Isto tako s ovog mjesta apelujemo na jačanje ove službe u okviru škola jer školski psiholog bi morao biti naš glavni saveznik u očuvanju mentalnog zdravlja posebno u tinejdžerskom periodu”, navela je ona.

Jovan Aleksić je, predstavljajući stavove vršnjaka, kazao da su se među njihovim odgovorima, kao ključne stvari koje izazivaju stres, neraspoloženje i nervozu  našli: školske obaveze i odnos s nastavnicima, odnos s roditeljima i prevelika očekivanja od strane istih, emotivne veze i fizički izgled.

“Pored ovih, javili su se i drugi razlozi kao što su: odnos s prijateljima, vršnjačko nasilje, ljubomora, siromaštvo, društvene mreže, želja za odlaskom iz Crne Gore i dr. U razgovorima s vršnjacima saznali smo da društvene mreže predstavljaju veliki problem kad je u pitanju mentalno zdravlje. Veliki broj djece kaže da su nekad svjedočili ili bili žrtve nasilja putem interneta”, rekao je on.

Nikola Ristić je saopštio da su djeca srećna što se govorilo o toj temi. “Nadamo se da će svi oni koji rade sa djecom i za djecu nakon ovog skupa makar da se zamisle i preispitaju da li su u svom poslu učinili sve da nam pomognu i da nam se nađu onda kada treba”.

Izvještaj je dostupan na linku: http://www.ombudsman.co.me/img-publications/25/mentalno-zdravlje-2018-1010.pdf 

 

Izvor: Ombudsman.co.me

 

Pročitano 2933 put(a)

Back to top