Kristian

Kristian

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i NVU INVICTUS u okviru projekta PUT do SigurnOStI organizuju jednodnevnu Radionicu za predstavnike (lokalnih) službi o pravima osoba s invaliditetom u drumskom saobraćaju.

Radionica će se održati 16. septembra 2022, u Podgorici s početkom u 12.00 časova u prostorijama Hotela Hilton. 

Cilj Radionice je informisanje o pravima osoba s invaliditetom (OSI) kao aktivnih učesnika u drumskom saobraćaju, procedurama za ostvarivanje tih prava, administrativnim barijerama, i odgovornosti navedenih institucija u tom segmentu, uz promociju proaktivnog pristupa i otvorenosti ka građanima s invaliditetom.

U okviru Radionice biće obuhvaćene neke od sledećih tema: modeli pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije i zaštitu prava OSI, propisi u oblasti drumskog saobraćaja.

Učešće na Radionici mogu uzeti zaposleni/e u lokalnim sekretarijatima, Upravi carina, Komunalnoj inspekciji, autoprevoznici.

Sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode informacije se mogu dobiti na telefon: 020/265-650 i 069/385-981 od ponedeljka do petka u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ovo je samo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru projekta PUT do SigurnOStI  koji je finansijski podržan od strane Ministarstva kapitalnih investicija.

Osobe s invaliditetom svakodnevno se susreću sa predrasudama, počev od uvjerenja da ne mogu biti (dobri) roditelji, imati emotivne partnere ili stupati u seksualni odnos, rekla je novinarka i aktivistkinja Lana Nikolić, koja smatra da situaciju otežava što su ove teme veliki tabui i za njih nema razumijevanja.

Navodeći svoj primjer kao osobe s fizičkim invaliditetom, Nikolić je opisala da su ljudi veoma radoznali i da njenog partnera često pitaju „šta“ je njoj ili mu čestitaju i tapšu ga po ramenu kada ih vide zajedno, komplimentirajući isključivo njemu.

Kada se susretne sa ljubopitivim ljudima koji svojom radoznalošću prelaze granice, ona se trudi da bude ljubazna i da ih „smiri“, jer vidi da kod njih postoji ogroman strah da je neko nesrećan.

Prema njenim riječima, sve te naizgled smiješne situacije ukazuju na to koliko "nismo navikli da osobe sa invaliditetom imaju pun, normalan i kvalitetan život".

Kako je objasnila, "ono što se razlikuje jeste način funkcionisanja, ali ne život kao takav i ne potrebe kao takve, jer svi imamo iste potrebe, ali ih ispunjavamo na različite načine".

Nikolić smatra da su mladi znatno senzibilniji kada je u pitanju odnos i stav prema osobama s invaliditetom, za razliku od starijih, koji bez pardona postavljaju pitanja ili nameću pomoć koja im nije tražena.

"Mladi mnogo više imaju tog senzibiliteta i takta i znaju da to ne treba da se radi, ali su isto tako osetljivi. Hoće da pomognu, ali neće da pomažu ukoliko nisu pitani da pomognu", istakla je Nikolić.

To je nešto što je ona pokušavala da prenese mladima sa kojima je radila - "kada se pomoć pruža, mora da se pita da li je pomoć potrebna i kakva".

Sa druge strane, Nikolić ukazuje da mediji nisu senzibilni, uprkos sve više priče o osobama s invaliditetom i izvještavanja o tome.

Kao jedan od autora priručnika za novinare, ona poručuje da u medijskim prilozima ne treba puštati "tužnu muziku", fokusirati štake, kolica ili oči, ukoliko će se sagovornik rasplakati ako mu je teška tema, niti postavljati pitanja poput "šta ti se desilo", ako osoba ne želi da priča o tome.

"Čini mi se da osobe sa invaliditetom nisu ni svesne da u kontaktu sa medijima imaju pravo da odbiju nešto da urade, niti znaju da imaju pravo da vide tekst pre nego što bude objavljen", naglasila je Nikolić.

Kako je predočila, mediji osobu s invaliditetom često predstavljaju kao heroja ili jadnu i tužnu osobu koja traži neki lijek ili izlečenje, ali nigdje ne možemo vidjeti "ono između", a to je jedan običan život.

Nikolić rješenje vidi u tome da se u sistem školstva uvedu kontakti među djecom, ali i kontinuirano organizovanje treninga i radionica, da bi se razumjele i prihvatile različitosti.

Ona, istovremeno, upozorava da su ljudi koji su pripadnici više marginalizovanih grupa suočeni sa znatno težim uslovima funkcionisanja u društvu.

"Katastrofalan je set okolnosti kada čovek, ne samo što mora da izlazi na kraj sa ispunjavanjem osnovnih životnih potreba, već da mora da izlazi na kraj s tim kako će opstati", ocenila je Nikolić.

Kako je napomenula, "možemo samo da zamislimo kako je osobama sa invaliditetom iz romske populacije i nemaju pristup pijaćoj vodi, struji, lekovima i osnovnoj medicinskoj nezi".

Izvor: portal N1

Priredila: Anđela Miličić

Koliko smo svi slični i pored različitosti, koliko je svaka različitost i bogastvo i kako niko zbog nje ne treba da bude isključen iz svakodnevnog života, sve je češća tema, koju u poslednje vrijeme vrlo prati i modni svijet.

Prvo je na Njujorškoj nedelji mode svijetu predstavljena prva manekenka s Daun sindromom, a onda je i svima poznati brend onlajn kupovine predstavio novu kolekciju na Londonskoj nedelji mode u saradnji sa TV licem Moli Mej Hag. Ono što je ovu reviju izdvojilo u svijetu mode je to što je akcenat stavljen na inkluzivnost i diverzitet u krojevima, veličinama, ali i samim modelima koji su nosili ove kreacije.

Nove odjevne komade su ponele već dobro poznati plus sajz modeli, među kojim su i ona sa vitiligom, kao osobe s invaliditetom, poput Tes Dejli, influenserke koja svojom pričom i sadržajem na društvenim mrežama ohrabruje mnoge. Tokom defilea primijećena je ista garderoba na ženama koje se razlikuju po mnogo čemu. Svaka je uspješno iznijela dizajnirane komade i predstavila šta to bilo koja od nas treba i može imati u ormanu.

Kolekcija je dizajnirana kao večna, odnosno kao nešto bez čega moda nikada neće moći. Tu spadaju klasični krojevi kaputa, odijela i kombinezona, klasičan londonski izgled za svakoga.  Sve ono što je uvijek neophodno i nosivo bez obzira na najaktuelnije trendove, printove i palete boja. Kolekcija se može nositi uvijek i svuda, ali i u svim veličinama, na šta je stavljen poseban akcenat. Dobro nam je poznato da nešto kao što je "univerzalna veličina" ne postoji i da svaki model mora biti skrojen posebno za svaku veličinu kako bi odgovarala građi osobe za koju je namenjena.

Svjedoci smo toga da u poslednje vreme mnogi brendovi uzimaju učešća u ovakvim ili sličnim kampanjama, ali rijetko ko uspije da adekvatno odgovori na zadatu temu i zapravo ponudi konkretne i koriste komade garderobe u različitim veličinama i krojevima.  To često bude svedeno na sezonsku kampanju, a brendovi koji sami po sebi jesu plus sajz se ne prilagođavaju trendovima, već imaju svoju zacrtanu sliku i viziju toga kako jedna plus sajz osoba treba da bude obučena. Složićete se da cvetni print i pruge koje nas vizuelno smanjuju nisu jedino rešenje.

Moda treba da bude dostupna svima i svi u njoj treba da uživaju. Upravo to je poruka ove revije i glas modnih eksperata koji se sve dalje čuje. Moda je progovorila glasom svih ljudi, sličnih i različitih.

Izvor: portal Ona.trelegraf

Priredila: Anđela Miličić

Mlada Arijel Kurtagić iz Bihaća kroz svoj dugogodišnji aktivizam ruši predrasude o osobama s invaliditetom. Trenutno je predsjednica Evropskog parlamenta mladih u Bosni i Hercegovini, članica Upravnog odbora Omladinske banke u Bihaću, i još nekoliko nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini.

Ova 21-godišnja Bišćanka uključena je u mnoge sfere aktivizma, od ljudskih prava, zagovaranja za prava mladih i izgradnje mira, a vjeruje da je to obojilo njen pogled na svijet koji joj pružio priliku da govori o mnogim temama.

Nedovoljno poštivanje inkluzivnih praksi

„Moj ulazak u svijet aktivizma desio se 2018. odlaskom na regionalnu sesiju Evropskog parlamenta mladih. Događaj je trajao tri dana, te predstavljao simulaciju rada Evropskog parlamenta. U komitetima smo istraživali i učili o datim temama, dolazili do rješenja i pisali rezolucije, koje smo branili u žustrim i uzbudljivim debatama. Tu sam razvila svoje vještine javnog govora i kritičkog razmišljanja, pronašla sam sebe. Ta sesija me dovela do internacionalne sesije Evropskog parlamenta mladih, koja bi, da nije pandemije korona virusa, okupila 300 učesnika u Milanu, ali se održala onlajn (online)“, priča Arijel.

Moramo početi od promjene jezika prema osobama s invaliditetom, poručuje Kurtagić. Smatra da nije iznenađujuće što osobe s invaliditetom nemaju priliku da učestvuju u izazovima svakodnevnog života.

„Pored arhitektonskih barijera, nedovoljno poštivanje inkluzivnih praksi u sistemu obrazovanja, prepreke pri zapošljavanju, te nedostatak razumne prilagodbe, ostavljaju osobe s invaliditetom u jako nepovoljnom položaju. Zakon o roditeljima njegovateljima u Federaciji Bosne i Hercegovine predstavlja pokušaj da se razumiju naše potrebe, ali, u pružanju neophodne podrške našim roditeljima, nama se oduzima pravo na samostalnost, ukoliko osoba s invaliditetom provodi više od četiri sata u obrazovnoj ili bilo kojoj ustanovi bez pomoći roditelja, prema članu 9. ovog zakona, što je pokazatelj da se naše potrebe i dalje ne razumiju“, tvrdi ova mlada Bišćanka.

Prema njenim riječima, ono što sprečava veći stepen inkluzije jeste nedovoljna komunikacija s porodicom osobe s invaliditetom, i više direktne komunikacije s udruženjima osoba s invaliditetom.

„Ukoliko vladajuća tijela doista žele da uklone barijere za osobe s invaliditetom, mora se komunicirati s grupama koje te barijere doista najbolje razumiju. Također, moramo početi od promjene jezika prema osobama s invaliditetom. Ne postoje „invalidne osobe“, ali postoje osobe s invaliditetom. Ne postoje „posebne potrebe“, postoji razumna prilagodba i potrebe koje su za sve ljude, sasvim normalne i prirodne. Ne postoji „uprkos invaliditetu“ jer invaliditet daje kontekst cijelom našem životu, našim uspjesima, našoj svakodnevici. Sve što postižemo, postižemo sa svojim invaliditetom, a ne uprkos njemu“, naglašava Arijel.

Odlazak u Brisel

Ona posebno izdvaja ulogu mlade ambasadorke za budućnost Evrope.

„Projekt je trajao tri mjeseca, te kulminirao odlaskom u Brisel, gdje smo sastali sa potpredsjednicom Evropske komisije za demografiju i demokratiju Dubravkom Šuicom, potpredsjednicom Evropskog parlamenta Klarom Dobrev, te još nekoliko članova Evropskog parlamenta. Predstavili smo im svoje ideje vezane za klimatske promjene, zdravstvenu Uniju Evrope, sigurniju i stabilniju ekonomiju, Evropsku uniju na svjetskoj sceni, ljudska prava i migracije, te brojne druge o kojima se također govorilo na Konferenciji o budućnosti Evrope“, kaže Arijel Kurtagić.

Osjećaj ogromne odgovornosti

Zbog svog predanog aktivističkog rada, dobitnica je mnogih nagrada za doprinos unapređenju života u zajednici, a najdraža joj je ona prva od Grada Bihaća Japodski konjanik.

„Ta nagrada pružila mi je osjećaj ogromne odgovornosti, koju ne smijem iznevjeriti, čak ni u teškim trenucima. Japodski Konjanik je podsjetnik da odgovornost prema razvoju društva ne prestaje onog trenutka kada primimo nagradu u ruke“, navodi Kurtagić.

Ističe da je najviše motiviše njena porodica, prijatelji i kolege, a ne može izostaviti ni svoje nastavnike ni profesore, koji su je izgradili u ono što je danas te ne krije da ima velike ambicije u budućnosti.

„Kada sebe okružite izvrsnošću, podrškom i pozitivnošću i sami reflektiramo takvu energiju, i to je ključ ispunjenog i sretnog života. Također, želim nastaviti putanjom kojom idem sada, te ispuniti ciljeve imam u ovoj godini“, izjavljuje Arijel.

Poručuje kako znatiželja mora biti veća od straha, te da nas mora  zanimati koje su to naše najveće mogućnosti, na koji način možemo ispuniti svoj potencijal.

„Balans je potreban u svakom, ali baš svakom aspektu života, što je lekcija koju sam imala priliku naučiti u posljednjih nekoliko mjeseci. Vjerujem da svako od nas, barem podsvjesno ima želju da bude superheroj u svakoj ulozi koju obavlja u životu: da li bili očevi, supruge, studenti ili zaposleni, ali ne smijemo predugo zanemariti da budemo superheroji prema sebi samima“, zaključuje ova mlada Bišćanka.

Izvor: potrtal Al Jazeera Balkans

Priredila: Anđela Miličić

Domovi zdravlja i druge medicinske ustanove uglavnom su fizički i informaciono nepristupačni svim osobama s invaliditetom (OSI), pa i osobama oštećenog vida, zbog čega bi do kraja ove godine trebalo okončati fizičko prilagođavanje svih tih ustanova.

To je saopšteno na konferenciji povodom predstavljanja rezultata monitoringa pristupačnosti zdravstvenih institucija, koju je organizovao Savez slijepih Crne Gore.

Koordinatorka projekta, Katarina Bigović Kulić, kazala je da je monitoring sproveden od 1. februara do 30. juna ove godine, a da su njegov predmet bili elementi pristupačnosti: istaknuti natpisi na Brajevom pismu, orjentacioni plan, taktilne trake vodilje, označena i rezervisana parking mjestima za osobe s invaliditetom, kao i pristupačne informacije.

Kazala je da je monitoringom obuhvaćeno 19 domova zdravlja u Crnoj Gori, sedam opštih bolnica, tri specijalne bolnice, Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje i Zavod za hitnu medicinsku pomoć.

„Monitoring je pokazao da, kada su u pitanju istaknuti natpisi na Brajevom pismu, isti se ne nalaze na svim vratima dajući adekvatne i neophodne informacije osobama oštećenog vida. Natpisi se nalaze ugavnom samo na ulaznim vratima, obezbjeđujući tako elemente za pristup samom objektu“, navela je Bigović Kulić.

Upozorila je da najčešće natpisi izostaju kada se radi o: toaletima, salama za sastanke, što je zabrinjavajuća činjenica, koja diskriminiše osobe oštećenog vida, ne samo u odnosu na zdravstvenu zaštitu, već i u odnosu na neke od fizioloških potreba, kao i u odnosu na mogućnost rada, odnosno zaposlenja.

„Orjentacioni planovi i taktilne staze vodilje su uglavnom u planovima rada zdravstvenih institucija. Prema navodima članova Saveza slijepih Crne Gore, ukoliko neki dom zdravlja ima samo jedan od elemenata pristupačnosti, oni se odlučuju za Dom zdravlja koji je pristupačniji, pa čak i onda ako je ta institucija na drugom kraju grada (opštine) u kojoj on/ona stanuje“, istakla je Bigović Kulić.

Govoreći o preporukama, Bigović Kulić je kazala da je potrebno omogućiti dobijanje informacija osobama oštećenog vida u adekvatnom formatu, obliku (uvećani format, Brajevo pismo, pristupačni digitalni format).

 „Potrebno je raditi na intenzivnoj edukaciji medicinskog osoblja i drugih zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i službama u smjeru da se medicinska pomoć pruža uz poštovanje prava osoba s invaliditetom i uvažavanje njihovog urođenog dostojanstva, sa rezultatom koji se odnosi na poboljšan način komuniciranja i podizanje nivoa svijesti o ljudskim pravima, dostojanstvu, autonomiji osoba s invaliditetom putem treninga i promovisanja etičkih standarda za javnu i privatnu zdravstvenu zaštitu“, rekla je Bigović Kulić.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović, podsjetio je da se kao načelo i princip Konvencije UN o ljudskih pravima pristupačnost pojavljuje u svim članovima tog dokumenta koji se odnose na pojedinačne oblasti života.

„Među svim tim oblastima je i zdravstvena zaštita. Član 25 Konvencije propisuje minimalne standarde koje je svaka država, pa i Crna Gora, dužna da primjeni i u svom zakonodavstvu i u praksi kako bi omogućile jednak i ravnopravan položaj u oblasti zdravstvene zaštite i kako bi OSI imale pristup zdravstvenoj zaštiti zasnovan na modelu ljudskih prava i na dostojanstven način“, kazao je Macanović.

Pojasnio je da je jedan od više razloga neravnopravnosti, nejednakosti i ne postojajanja jednakih startnih pozicija kada su osobe sa oštećenim vidom u pitanju, bila je fizička pristupačnost zdravstvenih ustanova.

„Osim nedovoljnu fizičku pristupačnost zdravstvenih ustanova, imamo nepristupačnost informacija koje pružaju zdravstvene ustanove, prepreke i barijere u administrativnim procedurama koje se nalaze u zdravstvenim ustanovama“, naveo je Macanović.

Kazao je da su kroz ovaj projekat, kroz više konkretnih slučajeva, podstakli zdravstvene ustanove da u toku projekta krenu u primjenu elemenata pristupačnosti.

Generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Aleksandra Popović, kazala je da taj resor pitanju zaštite OSI pristupa iz ugla ljudskih prava.

„U prvom kvartalu ove godine usvojen je finalni izvještaj o implementaciji Strategije za zaštitu lica s invaliditetom o diskriminaciji i promociji jednakosti za prethodni petogodišnji period. Finalni izvještaj je pokazao određeni napredak u pravcu zaštite ljudskih prava OSI, posebno u pogledu harmonizacije, prava djece s invaliditetom, zdravstvene zaštite, implementacije Strategije i Konvencije na lokalnom nivou. Ostvaren je određeni napredak i u pogledu stvaranja pristupačnog okruženja“, navela je Popović.

Istakla je da predstoji još puno obaveza i prostora za zajednički rad.

„Takođe, uskoro će biti usvojena nova Strategija za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije za petogodišnji period, sa akcionim planom za 2022. i 2023. godinu. Ovaj dokument je u potpunosti utemeljen na Konvenciji UN-a i preporukama Komiteta UN-a u odnosu na koje Crna Gora mora da podnese izvještaj krajem naredne godine. Već početkom sledeće godine ćemo raditi na pripremi periodičnog izvještaja o implementaciji Konvencije UN-a“, rekla je Popović.

Događaj je organizovan u okviru projekta Pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti bez diskriminacije koji sprovodi Savez slijepih Crne Gore u partnerstvu sa Organizacijom slijepih za Bijelo Polje i Mojkovac, a koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Izvor: Saopštenje za javnost PR Centra

Priredila: Anđela Miličić

U okviru kampanje za upis na fakultet koju smo nedavno pokrenuli Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje info štand na Fakultetu političkih nauka u utorak, 5. jula 2022. u terminu od 10.00h do 13.00h u cilju motivisanja mladih s invaliditetom da nastave svoje školovanje nakon srednje škole.

Ovo je drugi info štand od planirana tri za buduće studente s invaliditetom kako bismo uticali na povećanje broja studenata s invaliditetom i motivisali ih da upišu fakultet.

Pored toga, ova aktivnost ima za cilj informisanje budućih studenata s invaliditetom o pravima i servisima podrške za vrijeme visokog obrazovanja. Prije svega mislimo na podršku pri odabiru željenog fakulteta i prilikom upisa na fakultet, redovno ili po principu afirmativne akcije (ovo uključuje i pomoć prilikom prikupljanja i predaje dokumentacije), pružanje informacija u cilju ostvarivanja prava na studentsku stipendiju i smještaj u studentskom domu. 

Kroz ovu aktivnost učenici će biti informisani i o pravima i mogućnostima koje mogu ostvariti kao brucoši u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. Prije svega ističemo: 

upućivanje inicijative za primjenu principa afirmativne akcije prilikom upisa, i u situaciji kada se kandidat za upis na studijski program na osnovnim i specijalističkim studijama nalazi ispod crte odnosno ispod propisanog broja kandidata za upis. 

- upućivanje inicijative fakultetskoj jedinici/konkretnom profesoru da omogući polaganje predispitnih i ispitnih obaveza na način, u vrijeme i u formi koja studentu najbolje odgovara, uključujući i pomjeranje kolokvijuma/ispita ukoliko je student s invaliditetom bio spriječen da izađe u prvobitno zakazanom terminu;

- upućivanje Zahtjeva za povraćaj novca uplaćenog po osnovu naknade za školovanje ili drugih administrativnih troškova fakultetskoj jedinici/univerzitetu, i dr.

Ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane da posjete info štand na Fakultetu političkih nauka i iskoriste priliku da se informišu o pravima koje mogu ostvariti u oblasti obrazovanja, konkretno na nivou visokog obrazovanja ili da nam se obrate za informacije i savjete pozivom na brojeve telefona UMHCG: 020 265 650; 067 801 761; 069 385 981. 

Ova aktivnost je finansijski podržana od stane Sekretarijata za lokalnu samoupravu - Kancelarije za mlade u okviru Glavnog grada Podgorica.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) je organizovalo Obuku za organizacije OSI i osoba s invaliditetom o ljudskim pravima OSI u periodu 8-10. juna 2022. u Baru. Obuku je pohađalo 17 polaznika/ca.

Obuka je organizovana s ciljem da unaprijedi nivo znanja organizacija OSI o pravima osoba s invaliditetom u skladu sa savremenim modelima pristupa invaliditetu koji se zasnivaju na ljudskim pravima, odnosno, na Konvenciji UN o pravima OSI. Na ovaj način se doprinio ujednačavanju pristupa invaliditetu s aspekta ljudskih prava i lakšem pokretanju zajedničkih inicijativa organizacija OSI na nacionalnom i lokalnom nivou.

Obuka se sastojala iz teorijskog i praktičnog dijela, a pratile su ga i radionice, prikazivanje filmova, vježbe i rad u grupama. Polaznici su se upoznali s temama kao što su: Modeli pristupa invaliditetu, jezik i terminologija, Domaći instrumenti i mehanizmi za ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava OSI, Društvena slika i medijsko izvještavanje o OSI, Međunarodni instrumenti za zaštitu prava OSI s posebnim naglaskom na Konvenciju UN o pravima OSI, Filozofija samostalnog života, Izjednačavanje mogućnosti ili abilizam, Inkluzivno obrazovanje, Prava žena s invaliditetom, Pravo na zapošljavanje i socijalnu zaštitu, Pristupačnost na međunarodnom nivou i pristupačnost u Crnoj Gori, Porodični život OSI i Učešće u političkom i javnom životu. 

Zaključeno je da bez aktivnog učešća osoba s invaliditetom u svim oblastima ne može biti suštinskog ostvarivanja ljudskih prava. Pored toga, učesnici su istakli da kroz slične obuke treba da prošu i kreatori politika i donosioci odluka, kako bi na bolji način razumjeli potrebe OSI i djelovali u skladu s adekvatnim modelima pristupa. 

Obuka se sprovodila u okviru projekta ForUM za prava OSI koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES)NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) NVO Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva zainteresovane stručne radnike/ce zaposlene u ustanovama socijalne i dječje zaštite da se prijave za učešće na Treningu na temu socijalno-edukativnih usluga za djecu s invaliditetom i odrasle OSI koji će biti održan u periodu 28-30. juna 2022. u hotelu Komovi, u Andrijevici. 

Trening će se sprovoditi po akreditovanom programu UMHCG-a kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu i obuhvatiće teorijska i praktična znanja, kao i iskustva iz prakse i dati smjernice za rad s osobama s invaliditetom prilikom procjene, obezbjeđivanja, razvoja, pružanja i nadgledanja usluga socijalne i dječje zaštite, koji uključuje ravnopravan i dostojanstven život i osnaživanje za samostalan život. Obuka, takođe, omogućava stručnim radnicima i saradnicima da adekvatnije sagledaju individualne potrebe korisnika i predlože najadekvatnije mjere, tj. usluge kojima će se postići najefektivniji ishodi i rezultati

Pored usluga podrške za život u zajednici koje su neizostavni segment ove obuke, glavni akcenat će biti stavljen na socijalno-edukativne usluge s ciljem da se stručni radnici osnaže za pružanje i podsticanje razvoja ovih usluga za OSI, ali i da se podstaknu na pravilan uticaj procesa (samo)prihvatanja invaliditeta i (samo)procjene potreba, ličnog osnaživanja, savjetovanja, podsticanja grupa samopodrške i dr.

Obuka će za krajnji rezultat imati: aktivnije, produktivnije i samostalnije osobe s invaliditetom, s osjećajem uvažavanja njihovih prava, potreba, mogućnosti i cijele ličnosti. 

Na ovaj Trening se mogu prijaviti stručni radnici/ce i/li saradnici u centrima za socijalni rad i kod pružalaca usluga socijalne i dječje zaštite, odnosno svi zaposleni u ustanovama socijalne i dječje zaštite na nacionalnom i lokalnom nivou: centrima za socijalni rad, centrima za smještaj djece, mladih, odraslih i starijih osoba s invaliditetom i kod licenciranih pružalaca usluga.

Pored Zakonom propisanih uslova za status zaposlenih u ustanovama socijalne i dječje zaštite -  posjedovanje licence za rad, odnosno položenog stručnog ispita, ova obuka je primarno namijenjena zaposlenima u institucijama koje direktno ili indireknto rade s osobama s invaliditetom, odnosno odlučuju i imaju ulogu u ostvarivanju njihovih prava. Pored toga, kao važan uslov uzeće se u obzir motiv i inicijativa od strane institucija socijalne i dječje zaštite, Ministarstva finansija i socijalnog staranja i samih stručnih radnika, odnosno drugih zaposlenih u ustanovama socijalne i dječje zaštite i kod pružalaca usluga socijalne i dječje zaštite. Obuka može biti namijenjena i kreatorima politika, kao i ostalim stručnjacima koji pišu zakone, podzakonske akte, strategije, planove i programe. 

Izuzetno, učesnici/e na obuci mogu biti i zainteresovani kandidati za polaganje stručnog ispita u socijalnoj i dječjoj zaštiti uz prethodnu prijavu za polaganje ispita (u periodu između prijave i datuma polaganja). 

Obuka će trajati tri dana. Učesnici su u obavezi pohađati najmanje 90% obuke kako bi stekli uslov za izdavanje sertifikata. 

Zainteresovani kandidati se prijavljuju dostavljanjem biografije i motivacionog pisma najkasnije do 21. juna 2022. na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.s naznakom Prijava za Trening o socijalno-edukativnim uslugama.

Ova obuka planirana je za 10 učesnika/ca i troškove organizacije, snosi UMHCG (prostor, materijal i opremu, osvježenje i ručak), uključujući i smještaj za učesnike koji žive van opštine održavanja Treninga. Odabranim učesnicima obuke biće poslat detaljan program rada.

Trening se sprovodi u okviru projekta Roditeljstvo = za sve koji sprovodi UMHCG u partnerstvu sa Savezom slijepih Crne Gore uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja u okviru konkursa za NVO raspisanog u oblasti društvene brige o djeci i mladima za 2021.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), povodom 28. aprila, Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu, izražava zabrinutost zbog činjenice da veliki broj poslodavaca nije upoznat s mjerama i aktivnostima profesionalne rehabilitacije koje imaju za cilj stvaranje uslova za adekvatnije radno okruženje i olakšavanje procesa rada svake osobe s invaliditetom, te stvaranje uslova za bezbjednost i zaštitu na radu i u toku radnog procesa, bez obzira na vrstu i stepen invalidnosti, i to kroz uklanjanje i/li minimalizovanje prepreka i prilagođavanje radnog okruženja (radnih prostorija) i obezbjeđivanje pristupačnog radnog mjesta (radni proces, materijal, oprema i alati za rad i drugo).

S druge strane, zaposlene osobe s invaliditetom (OSI) često nijesu ni informisane, niti psihološki i pravno osnažene za aktivnosti koje doprinose smanjenju progresije invalidnosti, upravo izazvane uslovima rada, trajanjem radnog vremena i opisom posla, koji nerijetko znače mnogo manju mobilnost i kretanje OSI u odnosu na ostale zaposlene, korišćenje i nabavku neprilagođene opreme i sredstava za rad. Za posljedicu navedena situacija ima nemogućnost prepoznavanja i upravljanja rizicima u vezi s radom i uslovima rada, nepreduzimanje mogućih mjera i aktivnosti za adekvatnije uslove rada, i većeg stepena zaštite na radu, i vremenom u vezi s tim i smanjenje stepena funkcionalnosti, motivacije i uspješne realizacije radnih zadataka i aktivnosti zaposlenih OSI i nedovoljan stepen zadovoljstva ili nezadovoljstvo poslodavaca. Zbog navedenog, a često zbog straha od gubitka posla, osobe s invaliditetom i kada su svjesne da radno okruženje i uslovi rada nijesu pristupačni i bezbjedni ne obraćaju se svojim poslodavcima formalnim zahtjevima za poboljšanje uslova rada. 

Iako zakonski okvir načelno garantuje posebnu zaštitu na radu zaposlenih osoba s invaliditetom (OSI), država mora definisati ciljeve, mjere i aktivnosti koje će dovesti do upoznavanja i osnaživanja osoba s invaliditetom za aktivno zalaganje za adekvatne uslove rada koji uključuju pristupačnost radnog mjesta i okruženja i procesa rada, adekvatan odnos s poslodavcem i kolegama, kao i bezbjedne uslove rada i radno okruženje, odnosno alate i sredstva za rad

U Crnoj Gori su i dalje nepristupačna brojna radna mjesta i okruženje, neprilagođeni procesi i uslovi rada, i stoga je neophodno zakonski garantovati propisivanje i primjenu razumnih adaptacija na radnom mjestu.  

Smatramo da je neophodno pristupiti svakoj osobi s invaliditetom pojedinačno i procijeniti rizike na konkretnom radnom mjestu i u konkretnom radnom okruženju, razviti i stvoriti odgovarajuće mehanizme koje će obezbijediti da poslodavci i zaposlene OSI sprovode adekvatne mjere zaštite i zdravlja na radu, a sve u cilju smanjenja stope povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom. Mjere profesionalne rehabilitacije i mjere zaštite i zdravlja na radu moraju biti neodvojivi segmenti stvaranja adekvatnih uslova za rad osoba s invaliditetom.

Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu, koji je proglasila Međunarodna organizacija rada - MOR (International Labour Organization – ILO), obilježava se kao dan sjećanja na poginule i povrijeđene radnike u nesreći na radu na gradilištu, u saveznoj državi Konektikatu u SAD-u. Datum je odabran s ciljem da se oda počast žrtvama povreda na radu i profesionalnih bolesti, kao i unapređivanju zaštite i zdravlja na radu, odnosno smanjenju broja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi s radom.

Iz MOR podsjećaju na lekcije naučene tokom COVID-19 krize i napominju važnost socijalnog dijaloga u jačanju bezbjednosti i zdravlja na radu, što mora doprinijeti smanjenju neprihvatljivo visokog nivoa smrtnih ishoda i povreda na radu koji se dešavaju svake godine. 

UMHCG koristi ovu priliku da pozove sve OSI i njihove poslodavce da nam se obrate kako bi dobili podršku, informacije i savjete.

sreda, 20 april 2022 10:40

Stigli novi autobusi

Novi autobusi koji su predviđeni za obavljanje javnog prevoza na teritoriji Podgorice, stigli su u glavni grad.

Kako je ranije bilo najavljeno, novi autobusi su predviđeni za prijevoz 69 putnika, klimatizovani su, sa dvoje vrata na desnoj strani koja se otvaraju i zatvaraju elektro-pneumatskim pogonom. 

Autobusi su u potpunosti prilagođeni osobama s invaliditetom. Riječ je o tzv. niskopodnim odnosno autobusima bez stepeništa za ulazak i izlazak putnika, u kojima je u putničkom prostoru omogućen bezbjedan smještaj osobama s invaliditetom. Bočna vrata opremljena su platformom za ulazak i izlazak OSI. Unutar autobusa je postavljen sistem zvučnog obavještavanja o nazivima stanica, namijenjen osobama sa oštećenim vidom, kao i led displeji sa istim informacijama za osobe sa oštećenim sluhom.

Glavni grad je ranije najavio da će u okviru djelokruga poslova privrednog društva Putevi početi pružanje dijela usluga javnog prevoza na teritoriji Podgorice.

„Osim savremenih vozila, angažovanjem profesionalaca koji ispunjavaju uslove koji su propisani zakonom za ovu vrstu djelatnosti, doprinijećemo kvalitetnoj i profesionalnoj usluzi saopšteno je tada, uz najavu da će za potrebe gradskog prevoza biti angažovani vozači, zaštitari s licencom i kontrolori“.

Izvor: Pobjeda

Priredila: Anđela Miličić

Strana 1 od 42

Back to top