U kakvom društvu živimo, hajde da malo zastanemo i razmislimo?! 

Da li sa zadovoljstvom idemo na posao, da li imamo dovoljno strpljenja za djecu, za sve one kojima je potrebna naša podrška, pažnja, njega, da li osluškujemo sebe, čujemo...ili sve to otaljavamo zato što tako treba, da nam neko ne zamjeri, prigovori? A, onda je sve teško, nesavladivo, zamorno. Sa koliko dilema započinjemo dan? Dajemo obećanja sebi i drugima koja nijesmo u stanju da ispunimo? Koliko formalizma dnevno možemo da progutamo, „servirano” hladno ili toplo nema veze… prazno je isprazno i ništa ne znači. Koliko puta iz užasnog straha od slobode ne ugrabimo priliku, sitnu ili kurpnu, opet nije bitno prilika po prilika je prilika koja suštinski otvara put ka ličnoj slobodi. 

Dođoh do suštine postojanja svega: na ličnom i društvenom. Sloboda, šta je to? To je preuzimanje odgovornosti, to je spremnost da uzmeš konce nad svojim djelima i mislima, to je sagledavanje iz više uglova, imaginacija, lutanje, potraga, borba, protivuriječnost, individualnost, nikako uniformnost, to su djela, ne samo riječi. Demonstrirajući ličnu odgovornost otvaramo proces da i drugi iz našeg okruženja uče od nas. Često toga nijesmo svjesni. Akteri političke scene našeg društva zaboravljaju tu komponentu javnog nastupa i dimenziju lične odgovornosti za svaku izgovorenu riječ ili postupak. Da postoji makar minimum osvješćenosti o tom segmentu njihove politčke aktivnosti i javni diskurs bi možda bio više demokratičan i human, okrenut  građaninu i njegovim potrebama. Ali, odgovornosti nema ili je ima u mrvicama. Nedovoljno, naročito u društvu u kojem demokratija nije osvojena ili gdje se riječ demokratija/demokratski najčešće rabi, pa ako pogledamo suštinu naše društvene zajednice (način kako ona istinski živi) ona nije ništa drugo do isprazna ljuštura. Demokratija nije samo ograničena na politiku, parlament, političke partije, sistem vlasti, demokratija je stil života, njegovanje univerzalnih ljudskih vrijednosti, univerzalnih ljudskih prava, od početnih koraka u procesu socijalizacije u porodici, obrazovnom sistemu, medijima, društvu uopšte. A šta mi radimo, sužavamo prostor za demokratiji, zatvaramo je u okvire politike, ne učimo mlade generacije najprije osnovnim ljudskim vrijednostima, već im šaljemo poruku da politika treba da bude prostor za zadovoljenja ličnih, partikulrnih interesa, prostor mržnje i isključivosti, prostor nepriznavanja različitosti. I onda se pitamo kako smo ušli u fazu radikalizacije društvenih vrijednosti i samog poimanja društva. Prirodno je da u društvu postoje različite ideologije, sistemi vrijednosti, pogledi na svijet i čovjekovu prirodu. Ali, nije prirodno da se vrednujemo na osnovu poluistina, predubjeđenja, naučenih, konzerviranih matrica. Hajde da malo zastnemo, razmislimo i preispitamo se, pojedinačno, lično, ali i na nivou ukupne društvene zajednice.

Mr Mirjana Popović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) sprovodi projekat koji ima za cilj da doprinese podizanju nivoa svijesti i znanja o važnosti uvažavanja prava osoba s invaliditetom, bez diskriminacije na teritoriji Glavnog grada Podgorice. Projekat se realizuje u okviru grant projekta Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 virusa i budućih kriza kojim koordinira Crveni krst Crne Gore i Crveni krst Srbije, a koji je podržan od strane Evropske unije, Austrijske razvojne agencije i Austrijskog Crvenog krsta.

Cilj projekta biće realizovan kroz organizaciju sljedećih aktivnosti: kurs računara za pet osoba s invaliditetom (OSI) s ciljem unapređenja znanja i vještina koje su preduslov kvalitetnog pristupa obrazovanju i zaposlenju gotovo na svakom radnom mjestu, šest edukativnih radionica sa srednjoškolcima u Podgorici o modelima pristupa invaliditetu i ljudskim pravima osoba s invaliditetom, koje će biti informativnog i edukativnog karaktera i kampanju za podizanje svijesti s ciljem smanjenja socijalne distance između mladih OSI i mladih bez invaliditeta na lokalnom nivou. 

Projektom će biti obuhvaćeni učenici/ce s invaliditetom i učenici/e bez invaliditeta, uzrasta od 14 do 19 godina, osobe s invaliditetom od 18 do 35 godina, mediji, građani i društvo u cjelini. 

Realizacija projekta traje 10 mjeseci, počev od 18. oktobra 2022, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 5.700,00€.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva predstavnike/ce pregovaračkih struktura da uzmu učešće na Školi ljudskih prava osoba s invaliditetom (OSI), koja će se održati u periodu 28 - 30. novembra 2022. O mjestu održavanja Škole svi/e zainteresovani/e će biti blagovremeno informisani/e.

Škola se organizuje s ciljem da unaprijedi znanja predstavnika pregovaračkih strukutra o ljudskim pravima OSI, kako bi se ona na adekvatan način reflektovala u planovima za sprovođenje pregovaračkih poglavlja s fokusom na poglavlja 5 - Javne nabavke, 18 – Statistika, 19 - Socijalna politika i zapošljavanje, 23 – Pravosuđe i temeljna prava, 24 – Pravda, sloboda i bezbijednost i  28 – Zaštita potrošača i zdravlja, i ključnim dokumentima koja Crna Gora treba da usvoji i uskladi s EU direktivama i praksama. 

Škola će se zasnivati na principima neformalnog učenja, i pored predavanja, sadržaće i diskusije, prezentacije i različite druge interaktivne metode koje omogućavaju visoku participativnost.

Zainteresovani/e učesnici/ce se mogu prijaviti najkasnije do 20. novembra 2022. do 12.00 časova, dostavljanjem motivacionog pisma i biografije na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za Školu ljudskih prava OSI.

Broj mjesta je ograničen.

Škola se sprovodi u okviru projekta ForUM za prava OSI, koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Cilj Vodiča je da poveća informisanost o različitim oblicima nasilja i osnaženosti za prijavu nasilja. Svrha je povećanje nivoa svijesti šire javnosti o važnosti zaštite i mehanizmima prevencije od nasilja.

Džepni vodič je namijenjen ženama s invaliditetom s iskustvom nasilja, ali i članovima njihovih porodica, kao i svim drugima ženama i široj zainteresovanoj javnosti. UMHCG je kroz pružanje usluga besplatnog pravnog savjetovališta i psihološke podrške prepoznalo značaj informisanosti i u tom dijelu sprovelo aktivnost pripreme i izrade džepnog vodiča. 

Sadržaj Vodiča se odnosi na osnovne informacije o različitim oblicima nasilja, načinu prepoznavanja i mehanizmima zaštite od nasilja, kao i podržavajuće poruke koje imaju za cilj da ohrabre i motivišu sve žene s invaliditetom i s iskustvom nasilja, kao i drugim ženama te široj zainteresovanoj javnosti. Džepni Vodič sadrži sve relevantne kontakte koje žrtve nasilja mogu koristiti kako bi izbjegle ili prekinule prepoznato nasilje. 

Vodič će biti dostupan u elektronskoj formi, objavljavljen na sajtu UMHCG i portalu DisabilityInfo.me, kao i u štampanoj verziji koja se može preuzeti u kancelarijama Udruženja. 

Ovim putem pozivamo sve medije da prepoznaju značaj, doprinos i benefite džepnog Vodiča za žene s invaliditetom i da svojim angažovanjem dodatno pomognu promociju i besplatnu distribuciju vodiča i na taj način, dodatno pospiješe informisanost ciljne grupe i cjelokupne javnosti. 

Vodič je UMHCG izradilo uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja, u okviru aktivnosti projekta Ćutanje nije opcija!

Projekat Ćutanje nije opcija! ima za osnovni cilj osnaživanje i edukaciju o načinu prepoznavanja i mehanizmima zaštite od porodičnog i rodno zasnovanog nasilja nad ženama s invaliditetom (ŽSI), i osnaživanje njihove djece, sa posebnim akcentom na povećanje informisanoti i unapređenju vještina potrebnih za pružanje zaštite ŽSI od strane relevantnih insitutcija i predstavnika civilnog društva.

Vodič možtete preuzeti ovdje.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva djecu i mlade s invaliditetom da se prijave za učešće na psihosocijalnim seansama koje imaju za cilj da doprinesu osnaživanju djece i mladih s invaliditetom za aktivno učešće u društvenom životu na teritoriji Glavnog grada.

Djeca i mladi s invaliditetom u Glavnom gradu su u nedovoljnoj mjeri uključeni u sve sfere društvenog života. Dugoročno korišćenje medicinskog modela pristupa prema mladima s invaliditetom, po kojima su mladi pasivni posmatrači svojih života, objekti kojima je potrebna posebna zaštita i briga o drugim osobama, dovelo je do brojnih problema za ovu populaciju, kao i do visokog nivoa izolacije i diskriminacije. Stoga smatramo da će kroz psihološku podršku biti samopouzdaniji i osnaženiji, što će uticati na stepen njihove uključenosti u zajednicu i adekvatnu komunikaciju s vršnjacima, što doprinosi smanjenju stepena diskriminacije OSI, prevenciji vršnjačkog nasilja i rizičnih oblika ponašanja.

U okviru realizacije projekta Ključ samostalnOStI, UMHCG prepoznaje značaj psihosocijalne podrške za djecu i mlade s invaliditetom, kako bi se podstakli da prevaziđu psihološke barijere u procesu prelaska u odraslo doba i započinjanju samostalnog života. Psihosocijalne seanse će analizirati sposobnost prepoznavanja i razumijevanja sopstvenih osjećanja, sposobnost izražavanja misli, osjećanja i ponašanja. 

Podrška će se pružiti u vidu individualnih psihosocijalnih seansi koje će doprinjeti samorealizaciji i povećanju samopouzdanja djece i mladih s invaliditetom. Na taj način, djeca i mladi s invaliditetom će se osnažiti da sami učestvuju u donošenju odluka koje ih se direktno tiču.  Podrška će biti pružena za najmanje petoro djece i mladih s invaliditetom, tako da predviđa po osam individualnih seansi za svakog.  

Direktne ciljne grupe ove aktivnosti su djeca i mladi s invaliditetom, osobe s invaliditetom i njihove porodice, a indirektne: porodice i prijatelji djece i mladih s invaliditetom.

Za učešće na psihosocijalnim seansama mogu se prijaviti djeca i mladi s invaliditetom uzrasta od 15 do 30 godina. 

Zainteresovani kandidati se mogu prijaviti najkasnije do 1. novembra 2022, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za psihosocijalnu podršku za djecu i mlade sinvaliditetom. 

Nakon dostavljenih prijava, svi kandidati/kinje će biti obaviješteni o detaljima i načinima sprovođenja aktivnosti.

Psihosocijalna podrška za djecu i mlade s invaliditetom realizuje se kroz projekat Ključ SamostalnOStI koji Udruženje mladih sa hedikepom Crne Gore (UMHCG) sprovodi uz finansijsku podršku Glavnog grada Podgorica.

U saradnji sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Misija OEBS-a u Crnoj Gori pokrenula je kampanju informisanja preko 1.000 lica lišenih poslovne sposobnosti o njihovom pravu da glasaju na izborima.

Kampanja uključuje dva video spota (spot 1) i (spot 2) koji se emituju na nacionalnim i lokalnim televizijskim kanalima uoči lokalnih izbora 23. oktobra. Šefica Misije Dominik Vag (Dominique Waag) kazala je da su države učesnice OEBS-a posvećene zaštiti ljudskih prava osoba sa invaliditetom i promovisanju njihovog učešća u procesima donošenja odluka, uključujući i izbore. 

„Od vitalnog je značaja da se obezbijedi učešće osoba sa invaliditetom u političkom, javnom i društvenom životu“, kazala je ambasadorka Vag.

Izvršna direktorica Udruženja Marina Vujačić kazala je da osobe s invaliditetom, kojima je oduzeta poslovna sposobnost, često ne znaju da imaju pravo glasa na izborima. 

„Stoga je uloga ove kampanje da informiše osobe s invaliditetom, kao i sve aktere u izbornom procesu, da osobe s invaliditetom imaju pravo da slobodno glasaju na izborima. Institucije nadležne za sprovođenje izbora treba da omoguće nesmetano ostvarivanje prava glasa svima, a političke partije da afirmišu učešće osoba sa invaliditetom u izborima i politici", kazala je Vujačić.

Ova kampanja je dio aktivnosti koje sprovodi Misija, a koje su usmjerne na jačanje institucionalnih kapaciteta Državne izborne komisije. Komisija je nedavno izmijenila svoje podzakonske akte kako bi osigurala da osobe s invaliditetom mogu da glasaju nezavisno i tajno.

Priredila: Anđela Miličić

Izvor: sajt Misije OEBS-a u Crnoj Gori

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i NVU INVICTUS u okviru projekta PUT do SigurnOStI organizuju jednodnevnu Radionicu za predstavnike (lokalnih) službi o pravima osoba s invaliditetom u drumskom saobraćaju.

Radionica će se održati 16. septembra 2022, u Podgorici s početkom u 12.00 časova u prostorijama Hotela Hilton. 

Cilj Radionice je informisanje o pravima osoba s invaliditetom (OSI) kao aktivnih učesnika u drumskom saobraćaju, procedurama za ostvarivanje tih prava, administrativnim barijerama, i odgovornosti navedenih institucija u tom segmentu, uz promociju proaktivnog pristupa i otvorenosti ka građanima s invaliditetom.

U okviru Radionice biće obuhvaćene neke od sledećih tema: modeli pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije i zaštitu prava OSI, propisi u oblasti drumskog saobraćaja.

Učešće na Radionici mogu uzeti zaposleni/e u lokalnim sekretarijatima, Upravi carina, Komunalnoj inspekciji, autoprevoznici.

Sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode informacije se mogu dobiti na telefon: 020/265-650 i 069/385-981 od ponedeljka do petka u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ovo je samo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru projekta PUT do SigurnOStI  koji je finansijski podržan od strane Ministarstva kapitalnih investicija.

Osobe s invaliditetom svakodnevno se susreću sa predrasudama, počev od uvjerenja da ne mogu biti (dobri) roditelji, imati emotivne partnere ili stupati u seksualni odnos, rekla je novinarka i aktivistkinja Lana Nikolić, koja smatra da situaciju otežava što su ove teme veliki tabui i za njih nema razumijevanja.

Navodeći svoj primjer kao osobe s fizičkim invaliditetom, Nikolić je opisala da su ljudi veoma radoznali i da njenog partnera često pitaju „šta“ je njoj ili mu čestitaju i tapšu ga po ramenu kada ih vide zajedno, komplimentirajući isključivo njemu.

Kada se susretne sa ljubopitivim ljudima koji svojom radoznalošću prelaze granice, ona se trudi da bude ljubazna i da ih „smiri“, jer vidi da kod njih postoji ogroman strah da je neko nesrećan.

Prema njenim riječima, sve te naizgled smiješne situacije ukazuju na to koliko "nismo navikli da osobe sa invaliditetom imaju pun, normalan i kvalitetan život".

Kako je objasnila, "ono što se razlikuje jeste način funkcionisanja, ali ne život kao takav i ne potrebe kao takve, jer svi imamo iste potrebe, ali ih ispunjavamo na različite načine".

Nikolić smatra da su mladi znatno senzibilniji kada je u pitanju odnos i stav prema osobama s invaliditetom, za razliku od starijih, koji bez pardona postavljaju pitanja ili nameću pomoć koja im nije tražena.

"Mladi mnogo više imaju tog senzibiliteta i takta i znaju da to ne treba da se radi, ali su isto tako osetljivi. Hoće da pomognu, ali neće da pomažu ukoliko nisu pitani da pomognu", istakla je Nikolić.

To je nešto što je ona pokušavala da prenese mladima sa kojima je radila - "kada se pomoć pruža, mora da se pita da li je pomoć potrebna i kakva".

Sa druge strane, Nikolić ukazuje da mediji nisu senzibilni, uprkos sve više priče o osobama s invaliditetom i izvještavanja o tome.

Kao jedan od autora priručnika za novinare, ona poručuje da u medijskim prilozima ne treba puštati "tužnu muziku", fokusirati štake, kolica ili oči, ukoliko će se sagovornik rasplakati ako mu je teška tema, niti postavljati pitanja poput "šta ti se desilo", ako osoba ne želi da priča o tome.

"Čini mi se da osobe sa invaliditetom nisu ni svesne da u kontaktu sa medijima imaju pravo da odbiju nešto da urade, niti znaju da imaju pravo da vide tekst pre nego što bude objavljen", naglasila je Nikolić.

Kako je predočila, mediji osobu s invaliditetom često predstavljaju kao heroja ili jadnu i tužnu osobu koja traži neki lijek ili izlečenje, ali nigdje ne možemo vidjeti "ono između", a to je jedan običan život.

Nikolić rješenje vidi u tome da se u sistem školstva uvedu kontakti među djecom, ali i kontinuirano organizovanje treninga i radionica, da bi se razumjele i prihvatile različitosti.

Ona, istovremeno, upozorava da su ljudi koji su pripadnici više marginalizovanih grupa suočeni sa znatno težim uslovima funkcionisanja u društvu.

"Katastrofalan je set okolnosti kada čovek, ne samo što mora da izlazi na kraj sa ispunjavanjem osnovnih životnih potreba, već da mora da izlazi na kraj s tim kako će opstati", ocenila je Nikolić.

Kako je napomenula, "možemo samo da zamislimo kako je osobama sa invaliditetom iz romske populacije i nemaju pristup pijaćoj vodi, struji, lekovima i osnovnoj medicinskoj nezi".

Izvor: portal N1

Priredila: Anđela Miličić

Koliko smo svi slični i pored različitosti, koliko je svaka različitost i bogastvo i kako niko zbog nje ne treba da bude isključen iz svakodnevnog života, sve je češća tema, koju u poslednje vrijeme vrlo prati i modni svijet.

Prvo je na Njujorškoj nedelji mode svijetu predstavljena prva manekenka s Daun sindromom, a onda je i svima poznati brend onlajn kupovine predstavio novu kolekciju na Londonskoj nedelji mode u saradnji sa TV licem Moli Mej Hag. Ono što je ovu reviju izdvojilo u svijetu mode je to što je akcenat stavljen na inkluzivnost i diverzitet u krojevima, veličinama, ali i samim modelima koji su nosili ove kreacije.

Nove odjevne komade su ponele već dobro poznati plus sajz modeli, među kojim su i ona sa vitiligom, kao osobe s invaliditetom, poput Tes Dejli, influenserke koja svojom pričom i sadržajem na društvenim mrežama ohrabruje mnoge. Tokom defilea primijećena je ista garderoba na ženama koje se razlikuju po mnogo čemu. Svaka je uspješno iznijela dizajnirane komade i predstavila šta to bilo koja od nas treba i može imati u ormanu.

Kolekcija je dizajnirana kao večna, odnosno kao nešto bez čega moda nikada neće moći. Tu spadaju klasični krojevi kaputa, odijela i kombinezona, klasičan londonski izgled za svakoga.  Sve ono što je uvijek neophodno i nosivo bez obzira na najaktuelnije trendove, printove i palete boja. Kolekcija se može nositi uvijek i svuda, ali i u svim veličinama, na šta je stavljen poseban akcenat. Dobro nam je poznato da nešto kao što je "univerzalna veličina" ne postoji i da svaki model mora biti skrojen posebno za svaku veličinu kako bi odgovarala građi osobe za koju je namenjena.

Svjedoci smo toga da u poslednje vreme mnogi brendovi uzimaju učešća u ovakvim ili sličnim kampanjama, ali rijetko ko uspije da adekvatno odgovori na zadatu temu i zapravo ponudi konkretne i koriste komade garderobe u različitim veličinama i krojevima.  To često bude svedeno na sezonsku kampanju, a brendovi koji sami po sebi jesu plus sajz se ne prilagođavaju trendovima, već imaju svoju zacrtanu sliku i viziju toga kako jedna plus sajz osoba treba da bude obučena. Složićete se da cvetni print i pruge koje nas vizuelno smanjuju nisu jedino rešenje.

Moda treba da bude dostupna svima i svi u njoj treba da uživaju. Upravo to je poruka ove revije i glas modnih eksperata koji se sve dalje čuje. Moda je progovorila glasom svih ljudi, sličnih i različitih.

Izvor: portal Ona.trelegraf

Priredila: Anđela Miličić

Mlada Arijel Kurtagić iz Bihaća kroz svoj dugogodišnji aktivizam ruši predrasude o osobama s invaliditetom. Trenutno je predsjednica Evropskog parlamenta mladih u Bosni i Hercegovini, članica Upravnog odbora Omladinske banke u Bihaću, i još nekoliko nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini.

Ova 21-godišnja Bišćanka uključena je u mnoge sfere aktivizma, od ljudskih prava, zagovaranja za prava mladih i izgradnje mira, a vjeruje da je to obojilo njen pogled na svijet koji joj pružio priliku da govori o mnogim temama.

Nedovoljno poštivanje inkluzivnih praksi

„Moj ulazak u svijet aktivizma desio se 2018. odlaskom na regionalnu sesiju Evropskog parlamenta mladih. Događaj je trajao tri dana, te predstavljao simulaciju rada Evropskog parlamenta. U komitetima smo istraživali i učili o datim temama, dolazili do rješenja i pisali rezolucije, koje smo branili u žustrim i uzbudljivim debatama. Tu sam razvila svoje vještine javnog govora i kritičkog razmišljanja, pronašla sam sebe. Ta sesija me dovela do internacionalne sesije Evropskog parlamenta mladih, koja bi, da nije pandemije korona virusa, okupila 300 učesnika u Milanu, ali se održala onlajn (online)“, priča Arijel.

Moramo početi od promjene jezika prema osobama s invaliditetom, poručuje Kurtagić. Smatra da nije iznenađujuće što osobe s invaliditetom nemaju priliku da učestvuju u izazovima svakodnevnog života.

„Pored arhitektonskih barijera, nedovoljno poštivanje inkluzivnih praksi u sistemu obrazovanja, prepreke pri zapošljavanju, te nedostatak razumne prilagodbe, ostavljaju osobe s invaliditetom u jako nepovoljnom položaju. Zakon o roditeljima njegovateljima u Federaciji Bosne i Hercegovine predstavlja pokušaj da se razumiju naše potrebe, ali, u pružanju neophodne podrške našim roditeljima, nama se oduzima pravo na samostalnost, ukoliko osoba s invaliditetom provodi više od četiri sata u obrazovnoj ili bilo kojoj ustanovi bez pomoći roditelja, prema članu 9. ovog zakona, što je pokazatelj da se naše potrebe i dalje ne razumiju“, tvrdi ova mlada Bišćanka.

Prema njenim riječima, ono što sprečava veći stepen inkluzije jeste nedovoljna komunikacija s porodicom osobe s invaliditetom, i više direktne komunikacije s udruženjima osoba s invaliditetom.

„Ukoliko vladajuća tijela doista žele da uklone barijere za osobe s invaliditetom, mora se komunicirati s grupama koje te barijere doista najbolje razumiju. Također, moramo početi od promjene jezika prema osobama s invaliditetom. Ne postoje „invalidne osobe“, ali postoje osobe s invaliditetom. Ne postoje „posebne potrebe“, postoji razumna prilagodba i potrebe koje su za sve ljude, sasvim normalne i prirodne. Ne postoji „uprkos invaliditetu“ jer invaliditet daje kontekst cijelom našem životu, našim uspjesima, našoj svakodnevici. Sve što postižemo, postižemo sa svojim invaliditetom, a ne uprkos njemu“, naglašava Arijel.

Odlazak u Brisel

Ona posebno izdvaja ulogu mlade ambasadorke za budućnost Evrope.

„Projekt je trajao tri mjeseca, te kulminirao odlaskom u Brisel, gdje smo sastali sa potpredsjednicom Evropske komisije za demografiju i demokratiju Dubravkom Šuicom, potpredsjednicom Evropskog parlamenta Klarom Dobrev, te još nekoliko članova Evropskog parlamenta. Predstavili smo im svoje ideje vezane za klimatske promjene, zdravstvenu Uniju Evrope, sigurniju i stabilniju ekonomiju, Evropsku uniju na svjetskoj sceni, ljudska prava i migracije, te brojne druge o kojima se također govorilo na Konferenciji o budućnosti Evrope“, kaže Arijel Kurtagić.

Osjećaj ogromne odgovornosti

Zbog svog predanog aktivističkog rada, dobitnica je mnogih nagrada za doprinos unapređenju života u zajednici, a najdraža joj je ona prva od Grada Bihaća Japodski konjanik.

„Ta nagrada pružila mi je osjećaj ogromne odgovornosti, koju ne smijem iznevjeriti, čak ni u teškim trenucima. Japodski Konjanik je podsjetnik da odgovornost prema razvoju društva ne prestaje onog trenutka kada primimo nagradu u ruke“, navodi Kurtagić.

Ističe da je najviše motiviše njena porodica, prijatelji i kolege, a ne može izostaviti ni svoje nastavnike ni profesore, koji su je izgradili u ono što je danas te ne krije da ima velike ambicije u budućnosti.

„Kada sebe okružite izvrsnošću, podrškom i pozitivnošću i sami reflektiramo takvu energiju, i to je ključ ispunjenog i sretnog života. Također, želim nastaviti putanjom kojom idem sada, te ispuniti ciljeve imam u ovoj godini“, izjavljuje Arijel.

Poručuje kako znatiželja mora biti veća od straha, te da nas mora  zanimati koje su to naše najveće mogućnosti, na koji način možemo ispuniti svoj potencijal.

„Balans je potreban u svakom, ali baš svakom aspektu života, što je lekcija koju sam imala priliku naučiti u posljednjih nekoliko mjeseci. Vjerujem da svako od nas, barem podsvjesno ima želju da bude superheroj u svakoj ulozi koju obavlja u životu: da li bili očevi, supruge, studenti ili zaposleni, ali ne smijemo predugo zanemariti da budemo superheroji prema sebi samima“, zaključuje ova mlada Bišćanka.

Izvor: potrtal Al Jazeera Balkans

Priredila: Anđela Miličić