četvrtak, 09 septembar 2021 08:08

UMHCG: DA LI CRNA GORA STRAHUJE OD STATISTIČKIH POKAZATELJA O OSI?

Written by

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva Vladu Crne Gore i sve državne institucije zadužene za izradu Nacrta zakona o popisu da u isti uvrste pitanja koja se tiču informacija i statistike o osobama s invaliditetom i da sprovedu obaveznu javnu raspravu, odnosno uključe sve zainteresovane strane bez izuzetka i nejednakong tretmana. 

Izuzetno nas zabrinjavaju jučerašnji medijski navodi u kojima se ističe da novim Zakonom o popisu, čije usvajanje se pominje proteklih mjesec, nije planirano prikupljanje podataka o invalidnosti, odnosno invaliditetu (TV Vijesti, 8.9.2021. Vijesti u 18.30h). 

Osobe s invaliditetom ne smiju biti kolateralna šteta političkih previranja i interesa, a odlaganje prikupljanja kvalitetnih i sveobuhvatnih podataka o osobama s invaliditetom do narednog popisa (za oko 10 godina) može imati nesagledive posljedice na njihov dalji položaj u Crnoj Gori, odnosno, uticati na kvalitet planiranja, definisanja, sprovođenja politika i procjene njihovog uticaja, odnosno, praćenja sprovođenja tih politika. Ovo posebno budući da ni tokom popisa 2011. zbog neadekvatne razrade pitanja Vašingtonske grupe prikupljeni podaci o osobama s invaliditetom nijesu bili sveobuhvatni i precizni, niti su ih drugi organi i institucije koristili kao osnov za adekvatno planiranje politike, već samo kao konstataciju o procentima, bez preduzimanja bilo kakvih mjera o sistemskom i sistematičnom prepoznavanju prepreka i pružanju podrške. Tako se državni organi i dalje prozivaju na procenat od 11%, iako svjetski trendovi već godinama ukazuju da OSI čine između 15% i 20% ukupne populacije.  

Ne prihvatamo da je veći nacionalni interes korišćenje popisa za produbljenje daljih „podjela” na Crnogorce i Srbe, kako bi pojedine strukture i dalje opstajale i profitirale na tim podjelama, u odnosu na popis i politike koje će voditi unapređenju položaja osoba s invaliditetom, koje su u značajnoj mjeri zanemarene i zapostavljene. 

Podsjećamo da smo u decembru 2020. uputili inicijativu nadležnim državnim institucijama da preduzmu ozbiljne i sistematične korake u koordinaciji i zajedničkom pristupu u cilju prikupljanja podataka o osobama s invaliditetom i poštovanja člana 31 Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, kojim se države potpisnice obavezuju da prikupljaju odgovarajuće informacije, uključujući statističke i podatke za istraživanja, kako bi bile u stanju da formulišu i sprovode politike usmjerene na ostvarivanje ove Konvencije

Nakon toga smo održali i sastanak s Upravom za statistiku, koja je iskazala apsolutno interesovanje za saradnju, uz prijedlog da se UMHCG kroz javnu raspravu uključi u izradu Nacrta zakona o popisu, nakon čega bi se moglo raditi na adaptaciji upitnika (Liste pitanja) u segmentu koji se tiče invaliditeta, kao i na obuci za popisivače, što ukazuje na to da je osnov za realizaciju dogovorenih zaključaka adekvatno zakonsko rješenje. 

Predstavnice UMHCG su na sastanku istakle važnost koncipiranja pitanja o OSI, odnosno o invaliditetu u skladu s pitanjima Vašintonske grupe, uz uključivanje pitanja koja se neće odnositi samo na „funkcionalnu sposobnost“, već i na društveni, ekonomski i socijalni status osoba s invaliditetom. Takođe je predloženo da se prilikom popisa domaćinstava obuhvati i dio pristupačnosti objekata za stanovanje OSI, što je, takođe, izostavljeno iz Nacrta zakona. 

Navedeno je državi ukazano i u avgustu 2017. tokom konstruktivnog dijaloga s Komitetom UN o pravima OSI, koji se interesovao za tzv. pitanja Vašingtonske grupe i njihovo uključivanje u Listu pitanja koju sačinjava Uprava za statistiku, što je Crna Gora učinila 2011. ali su podaci zbog prevoda i tadašnjeg ukupnog diskursa prema OSI bili isključivo zasnovani na funkcionalnom modelu pristupa invaliditetu.  

Dalje, ovi podaci treba da budu razvrstani prema potrebi i korišćeni da državama potpisnicama olakšaju ocjenjivanje sprovođenja obaveza preuzetih Konvencijom, kao i da se identifikuju prepreke sa kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u ostvarivanju svojih prava. Na kraju, pored zaštite podataka, njihova distribucija treba da bude pristupačna osobama s invaliditetom. 

Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja koja nema jedinstveni registar osoba s invaliditetom, a usljed njegovog nepostojanja i neadekvatne statistike, kao osnova za dalje analize i istraživanja, nema ni jedinstven i univerzalan pristup garancijama ljudskih prava OSI, već su one često diskriminisane po različitim osnovima, kao što su uzrok i vrijeme nastanka oštećenja, procenat i vrsta oštećenja, te godine starosti. Ovo znači da se prava osobama s invaliditetom garantuju s medicinskog i funkcionalnog modela pristupa invaliditetu, a ne u skladu s modelom zasnovanim na ljudskim pravima koji invaliditet definiše kao razvojni društveni fenomen, i pojašnjava da on nastaje iz sadejstva osobe koja ima određena oštećenja (psihosocijalna, intelektualna, senzorna i fizička) s različitim barijerama u praksi, koje otežavaju ravnopravno učešće osoba s invaliditetom u društvu na osnovu jednakosti s drugima. Dakle, problem predstavljaju prepreke za koje je odgovorna država i društvo, i iste se moraju sistematski i kontinurano prepoznavati i uklanjati. 

Stoga, još jednom pozivamo Vladu da ovaj proces ne sprovodi po ubrzanom postupku, već da u proces pripreme Zakona o popisu uključi zainteresovane predstavnike reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom, uključujući organizacije koje okupljaju djecu s invaliditetom, i sprovede obaveznu javnu raspravu, te da umjesto partikularnih interesa ispoštuje svoje međunarodne i evropske obaveze i zaista pokaže da umjesto praksi „trgovine“ započinje prakse sistemskih i dugoročnih održivih promjena. 

Položaj osoba s invaliditetom, kako god se nacionalno i etnički izjašnjavale, neće se unaprijediti na taj način, već će i one služiti kao brojke i procenti za nečije druge partikularne i partitokratske interese. Na to ne smijemo pristati.

Pročitano 93 put(a)

Back to top