Poslanici PES-a Vasilije Čarapić i Darko Dragović predložili su amandman na Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju[1] na osnovu koga bi se propisao izuzetak od uslova za penzionisanje u korist sudija Ustavnog suda. Na ovaj način bi došlo do produženja mandata aktuelnom predsjedniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću i sudiji Budimiru Šćepanoviću, kojima mandati po važećem zakonu prestaju u maju, odnosno sutkinjama Dragani Đuranović i Desanki Lopičić, kojima bi funkcije takođe trebalo da prestanu do kraja ove godine.

Milorad Gogić i Desanka Lopičić su sudije Ustavnog suda od 2005, Budimir Šćepanović od 2013, a Dragana Đuranović od februara 2023.

Dolje potpisane nevladine organizacije se oštro protive predloženoj izmjeni zakona, smatrajući je neprimjerenim uticajem izvršne vlasti na Ustavni sud. Smatramo da bi usvajanje predložene zakonske izmjene i produžavanje mandata aktuelnim sudijama nepotrebno dovelo u pitanje integritet Ustavnog suda, koji mora da štiti vladavinu prava, a ne interese izvršne vlasti.

Da je stvarni cilj vlasti bio principijelno razmatranje optimalne granice za odlazak u penziju, ovo pitanje se ne bi razmatralo samo u odnosu na sudije Ustavnog suda, već u odnosu na sve sudije, koje su u istoj pravnoj situaciji zbog ustavnog rješenja, i ne bi se to pitanje otvaralo ishitreno, od strane poslanika i bez javne rasprave, u očiglednom cilju sprečavanja da aktuelnim sudijama Ustavnog suda uskoro prestanu mandati.

Smatramo da pitanje prestanka sudijskih funkcija treba principijelno otvoriti za sve i riješiti ga za ubuduće, na način koji ne dovodi u pitanje integritet Ustavnog suda.

U nastavku detaljniji razlozi protiv predloga poslanika PES-a.

1) Ishitrena izmjena zakona u cilju produžetka mandata aktuelnim sudijama Ustavnog suda samo bi potvrdila sumnje o političkom uticaju na čak četvoro sudija tog suda koji ove godine ispunjavaju uslove za odlazak u penziju po važećem Zakonu o PiO. Izmjenom zakona bi se opšti interes za nepristrasnim i objektivnim Ustavnim sudom bez opravdanog razloga podredio subjektivnim interesima četvoro sudija.

2)Postupak izbora sudije/sutkinje Ustavnog suda koji bi zamijenio/la odlazećeg predsjednika Ustavnog suda regularno je započet, šest osoba se kandidovalo za tu poziciju i nema prepreka da se to mjesto blagovremeno popuni. Međutim, tačno je i da je nadležni Ustavni odbor, pod vođstvom Simonide Kordić (NSD), u posljednjih mjesec dana propustio da utvrdi da li prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove i da ih pozove na intervju, vjerovatno zbog pomenutog plana da se izmjenom zakona aktuelnom predjsedniku produži mandat.

Takođe, još uvijek nije raspisan konkurs za sudiju koji bi zamjenio sudiju Šćepanovića, koji 31. maja puni 65 godina, i ispunjava uslove za odlazak u penziju odnosno prestanak funkcije. Ovo je još jedan pokazatelj da postoji u najmanju ruku očekivanje Ustavnog suda, ako ne i dogovor, da im izvršna vlast izađe u susret i svima omogući produžetak mandata. Međutim, ako bi se ovaj konkurs odmah raspisao, moguće je blagovremeno obezbijediti popunjavanje i te sudijske pozicije.

3) Predlog je diskriminatoran prema sudijama redovnih sudova kojima funkcija takođe obavezno prestaje sa 65 godina života, odnosno 40 godina radnog staža, i prema drugim sudijama Ustavnog suda kojima su nedavno prestale funkcije iz istog razloga, a koji su dugi niz godina istovremeno obavljali funkcije sa aktuelnim predsjednikom Ustavnog suda Miloradom Gogićem, odnosno sutkinjom Lopičić i sudijom Šćepanovićem.

Gogić je po nedavnim izmjenama Zakona o PiO (koje su uslijedile nakon odluke Ustavnog suda) već ispunio uslove za prestanak funkcije, jer je starosna granica izjednačena za muškarce i žene na 65 godina, a on je 65 godina napunio još prošle godine. Iako je ostao na funkciji po starim uslovima, sada izvršna vlast još predlaže i nove izmjene zakona po kojima bi mu mandat bio dodatno produžen. Kako vjerovati da se ovakve usluge posle neće vraćati?!

 I sutkinja Đuranović je, sudeći po biografiji, takođe ispunila uslove za prestanak funkcije, jer je 40 godina staža navršila tokom protekle godine, pod uslovom da joj je radni staž neprekidno tekao. Ona svakako u decembru ove godine navršava 65 godina života, čime ispunjava i taj uslov. Sutkinja Lopičić, takođe, sudeći po biografiji, tokom ove godine navršava 40 godina staža, ako joj je radni staž tekao bez prekida, čime i ona ispunjava uslov za odlazak u penziju, odnosno za prestanak funkcije po tom osnovu.

4) O ustavnosti ove izmjene zakona odlučivale bi iste sudije Ustavnog suda (čak četvoro od ukupno sedam) kojima zakonska izmjena produžava mandate, koje bi se morale smatrati pristrasnim i biti izuzete od odlučivanja. Međutim, kako njih nema ko da zamjeni, a kako bi, u suprotno, nedostajao i kvorum za donošenje takve odluke, time bi ponovo de facto bio onemogućen rad Ustavnog suda i, samim tim, ugrožena vladavina prava. To je svakako previsoka cijena za produžetak mandata pojedincima.

5) Zabrinjava tendencija donošenja ad hominem zakona po kojima političke partije na vlasti rješavaju pojedinačne slučajeve, pa nekada skraćuju mandate, nekada imenuju podobne kadrove, a sad pokušavaju i da produže mandat sudijama koji bi trebalo da odlučuju o njihovim zakonskim rješenjima.

6) Izvršna vlast kao da zaboravlja da je suština pregovora sa Evropskom Unijom u tome da Crna Gora dokaže da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava, a ne interese partija na vlasti. Ustavni sud bi, kao posljednja brana vladavine prava, morao biti van sumnje. Činjenica da je izvršna vlast spremna da njegov integritet kompromituje na ovakav način, po svaku cijenu, odmaže evropskom putu naše države.

Akcija za ljudska prava (HRA)

Asocijacija Spektra

Centar za demokratsku tranziciju (CDT)

Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Centar za građanske slobode (CEGAS)

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)

Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) 

Centar za ženska prava (CŽP)

ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj

Centar za razvoj NVO (CRNVO)

Institut alternativa

Institut za medije Crne Gore

Juventas

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS

Sigurna ženska kuća

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)

Podgorica, (MINA) Crnogorska atletičarka Maja Rajković osvojila je zlatnu medalju u bacanju koplja na tradicionalnom, 27. međunarodnom sankcionisanom mitingu Kro (Cro) open u Puli.

Do pobjede u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice) došla je hicem od 12 metara i 99 centimetara.

To je bronzanoj sa posljednjeg Evropskog prvenstva bio prvi zvaničan nastup ove sezone, u kojoj je očekuje i debi na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Drugo mjesto osvojila je Čehinja Mirolsava Obrova, a treće domaća takmičarka Željka Brdar.

Od ostalih crnogorskih predstavnika, Vlado Terić je završio kao peti u bacanju diska u kategoriji F40 (osobe niskog rasta), sa rezultatom 16,18 metara.

Bez plasmana ostao je Danilo Gojković u bacanju koplja u kategoriji F34 (bacanja iz specijalizovane stolice), nakon što je imao svih šest neispravnih hitaca.

Terić će u nedjelju bacati kuglu, kao i Miloš Spaić u kategoriji F11 (osobe bez vida).

Spaiću, koji je krajem marta na Gran pri mitingu u italijanskom Jezolu osvojio bronzanu medalju, biće to nova prilika da se domogne haj prerformansa, koji mu može donijeti drugi nastup na Paraolimpijskim igrama.

Miting u Puli okupio je 110 učesnika iz 14 država.

Izvor: Agencija Mina

Pripremila: Dajana Vuković

Crnogorski paraolimpijac, Miloš Spaić, kao trećeplasirani završio je takmičenje u bacanju kugle na tradicionalnom, 27. Međunarodnom sankcionisanom mitingu Kro (Cro) open u Puli. 

Do bronzanog odličja u spojenim kategorijama F11, 12, 20 (osobe bez vida) došao je hicem od 11 metara i deset centimetara. 

Spaić, koji je ove sezone bio bronzani i u Jezolu, svoj najbolji današnji rezultat bacio je u posljednjoj seriji. 

Pobijedio je Hrvat Miljenko Vučić (12,23) dok je srebrni bio Mađar Ištvan Šološi (14,82). 

Uspješan nastup imao je i četvrtoplasirani Vlado Terić, koji je u spojenim kategorijama F35, 36, 37, 40, 46, 63 (osobe niskog rasta) kuglu bacio sedam metara i četiri centometra i postavio lični rekord.

Zlatnu medalju juče je osvojila Maja Rajković u bacanju koplja, hicem od 12 metara i 99 centimetara. 

Miting u Puli okupio je 110 učesnika iz 14 država. 

Crnogorski atletičari novi nastup imaće 1. maja na  mitingu u Baru, koji će biti sankcionisan.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Očekujemo i tražimo od Vlade Crne Gore da izmijeni i dopuni Odluku o obrazovanju Savjeta za prava lica sa invaliditetom, na način što će uključiti nedostajuće resore i izmijeniti predsjedavajuću poziciju. 

Naime, kao što je javnosti već poznato, Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici donijela Odluku o obrazovanju Savjeta za prava lica sa invaliditetom. Iako nas raduje formiranje Savjeta, koje smo čekali više od pet godina, istovremeno nas zabrinjava činjenica da nijesmo bili uključeni u procesu kreiranja i donošenja navedene Odluke, kroz konsultacije koje je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava trebalo prethodno sprovesti. Na taj način nas je i ova Vlada ignorisala, kao i Vlada u junu 2020. koja je u sastav ovog tijela bila imenovala predstavnika NVO (Mitra Radonjića) koji nije reprezentativni predstavnik osoba s invaliditetom. 

Navedeni izostanak učešća nas, osoba s invaliditetom i reprezentativnih predstavnika/ca organizacija osoba s invaliditetom, za činjenicu je imao da su iz Odluke isključeni važni resori, poput Ministarstva saobračaja i pomorstva, Ministarstva sporta i mladih i Ministarstva finansija, ali i to da Savjetom predsjedava potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku, a ne potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju. 

Da budemo jasni, ne problematizujemo konkretna imena, odnosno potpredsjednike koji pokrivaju jednu i drugu poziciju, već problematizujemo pristup prema osobama s invaliditetom, koji proizilazi iz navedenog. Naime, ovo pokazuje da se osobe s invaliditetom posmatraju s aspekta pitanja rada, obrazovanja, zdravstva i socijalnog staranja, a ne, kako bi to moralo biti, s aspekta ljudskih prava i pravosuđa, odnosno pristupa pravdi.

Na takav pristup državu Crnu Goru obavezuje ratifikovana Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom, koja je još od 2009, sastavni dio domaćeg zakonodavstva. 

I prethodno smo, svih mjeseci unazad, pozivali ovu Vladu da nas uključuje u ranoj fazi donošenja odluka, dakle prilikom njihovog planiranja, jer osim što je to obaveza, to je i mehanizam koji bi osigurao državnoj administraciji da ne pravi ovakve vrste propusta i grešaka. Zbog toga, očekujemo da Vlada izmijeni i dopunu navedenu Odluku i prije izbora predstavnika/ca organizacija osoba s invaliditetom, a da proces izbora naših predstavnika/ca sprovede u skladu s Konvencijom, odnosno Opštim komentarom broj 7 Komiteta o pravima osoba s invaliditetom. 

Jedino na takav način će ova Vlada pokazati svoju istinsku posvećenost i namjeru koja je navedena u saopštenju Ministarstva ljudskih i manjinskih prava da će se voditi „računa sa posebnom pažnjom o budućoj saradnji sa nevladinim organizacijama, organima državne uprave, lokalne uprave u procesu zaštite lica sa invaliditetom”.

Logična je naša bojazan o efektima i svrsi ovog tijela ako su iz njega isključeni navedeni resori, vrlo važni s aspekta prava osoba s invaliditetom, uključujući i mlade s invaliditetom. Da li je uopšte smisleno formirati ovakvo tijelo ako je isključen resor finansija i kakva se poruka ovim šalje? Da ćemo se sastajati kako bismo jedni druge viđali, a ne donosili zaključke, davali prijedloge i mišljenja koje kasnije treba organi i institucije da sprovedu? I zašto nam svaka vlast uporno šalje poruku da smo socijalno pitanje ili želi da nam poruči da treba da se zadovoljimo sa par prava i oblasti?

Ne pristajemo da budemo štrik na nečijoj agendi! Zahtijevamo punu uključenost i adekvatan pristup osobama s invaliditetom i pravima osoba s invaliditetom. 

Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG

Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore

Na predlog Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Vlada Crne Gore je donijela Odluku o obrazovanju Savjeta za prava lica sa invaliditetom.

Vršiteljka dužnosti direktorice Direktorata za zaštitu i jednakosti lica sa invaliditetom Irena Rakočević saopštila je da će ovaj Savjet činiti predstavnici/ce svih relevantnih institucija i pet članova/ca nevladinih organizacija koja se bave pravima lica sa invaliditetom.

Predviđeno je da fokus rada Savjeta bude unapređenje međuresornog i multidisciplinarnog pristupa u promociji i prevenciji, kao i zaštiti prava lica sa invaliditetom. Takođe, vodiće se računa sa posebnom pažnjom o budućoj saradnji sa nevladinim organizacijama, organima državne uprave, lokalne uprave u procesu zaštite lica sa invaliditetom, kazala je Rakočević.

Formiranje Savjeta proističe iz potrebe da se sinhronizovanim i sistemski odgovornim pristupom unaprijedi položaj lica sa invaliditetom i odgovori na sve prepreke koje sprečavaju razne oblike diskriminacije, sa akcentom na višestruku intersekcijsku diskriminaciju, kako bi lica sa invaiditetom u Crnoj Gori mogla podjednako da uživaju ljudska prava i da im se obezbijedi pristup svim pravima koja oni imaju u skladu sa međunarodnim standardima i nacionalnim propisima.

Izvor: Vlada Crne Gore

Svjetska stoniteniska asocijacija objavila je danas završnu rang listu, sa koje je osam najboljih obezbijedilo nastup u Parizu.

Filip Radović na aprilskoj rang listi zauzima drugo, a Luka Bakić osmo mjesto.

Biće to njihov drugi nastup na Paraolimijskim igrama, nakon što su debitovali u Tokiju.

Debitantski nastup Radović je krunisao istorijskom bronzanom medaljom, dok je Bakić izgubio četvrtfinalni meč.

Radović i Bakić pridružili su se atletičarki Maji Rajković, koja je ranije izborila paraolimpijsku vizu.

Nosilac do sada jedine crnogorske paraolimpijske medalje, Filip Radović, kazao je da je kvalifikacioni put bio dug i težak, navodeći da je samo osam najboljih sa svjetske rang liste izborilo plasman u Pariz.

To nije bilo lako, ali zahvaljujući prošloj godini, kada sam odigrao na visokom nivou i osvojio tri turnira i evropsko srebro, trenutno sam drugi igrač svijeta i nije bilo pitanje hoću li izboriti nastup na Paraolimpijskim igrama, rekao je Radović.

On je naglasio da ga raduje i direktan plasman Bakića u Pariz.

Raduje me što ćemo biti zajedno u Parizu i jedan drugom velika podrška. Ukoliko se pripremimo kako treba i budemo na zavidnom nivou možemo ostvariti dobar rezultat, rekao je Radović.

Bakić je kazao da je ponosan što je svoj drugi nastup na Paraolimpijskim igrama izborio na osnovu rezultata i plasmana na rang listi.

Uspio sam da se izborim i sa rang liste izborim nastup u Parizu. Bio je to dug proces kvalifikacija, paraolimpijsku vizu dobilo je samo osam najboljih sa rang liste. Bilo je dosta turnira ove godine, igralo se nekad dobro, nekad lošije, ali sve u svemu izborio sam direktan plasman i nadam se dobrom rezultatu u Parizu, rekao je Bakić.

On je prije tri godine u Tokiju nastupio na osnovu specijalne pozivnice.

Plasman na Paraolimpijske igre u kategoriji S10 izboriće 14 stonotenisera.

Nastup su obezbijedili pobjednici kontinentalnih takmičenja Nigerijac Alabi Olufemi (Afrika), Brazilac Klaudio Masad (Amerika), Kinez Hao Lian (Azija) i Poljak Patrik Čojnovski (Evropa) i sedmorica sa rang liste Filip Radović, Francuz Mateo Bohas, Španac Hoze Manuel Ruiz Rejes, Poljak Igor Mištal, Autrijanac Kristijan Gardoš, Luka Bakić i Japanac Mahiro Funajama.

Njima će se pridružiti pobjednik završnog kvalifikacionog turnira na Tajlandu, predstavnik po kriterijumu dubl i miks dubl i nosilac specijalne pozivnice.

Radovića i Bakića do Igara u Parizu očekuju nastupi na turnirima u Podgorici i Laškom.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Sve veći značaj plaćenog stažiranja ukazuje na prepoznavanje vrijednosti koju pripravnici donose organizacijama, kao i na važnost pružanja pravedne naknade za njihov doprinos.

Percepcija praktikanata kao jeftine radne snage uskoro bi se mogla promijeniti predloženom inicijativom Evropske komisije (EK) da se osigura pravedna naknada za njihov rad i uspostavi kao standard u cijeloj Evropskoj uniji (EU).

Ta direktiva ima za cilj ispraviti trenutnu situaciju i priznati vrijednost doprinosa praktikanata. Iako takav prijedlog zvuči obećavajuće, postoje izuzeci od tog standarda, uzimajući u obzir specifične okolnosti ili industrije.

Procjena Komisije potvrdila je postojeće napore u oblasti pripravništva, ali i istakla potrebu za poboljšanjima.

Prepoznajući to, Konferencija o budućnosti Evrope i Evropski parlament pozvali su Komisiju da preduzme neophodne mjere za unapređenje kvaliteta i djelotvornosti programa pripravništva.

Prilika za osobe s invaliditetom

Prema posljednjim podacima, koji datiraju iz 2019, Evropska unija imala je gotovo 3,1 milion pripravnika. Otprilike pola svih pripravnika, njih 1,6 miliona, bila je uključena u plaćeni pripravnički staž. Takve brojke naglašavaju značajan broj pojedinaca koji su aktivno tražili praktično iskustvo i prilike za profesionalni razvoj.

Ključni elementi revidirane preporuke uključuju pravednu platu, pristup adekvatnoj socijalnoj zaštiti za pripravnike, imenovanje mentora koji će pružati ciljanu podršku i savjete učesnicima, osiguravanje da poslovi budu dostupni i pripravnicima s invaliditetom, omogućavajući hibridni i remote rad, ali i potrebnu opremu, te podsticaj da im se ponude redovne pozicije po završetku staža.

Želimo stvoriti više prilika širom svijeta i ponuditi plaćena pripravništva koja su dostupna svim mladim ljudima bez obzira na njihovu socio-ekonomsku pozadinu, izjavio je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije i povjerenik za trgovinu.

Važnost provođenja tog prijedloga prepoznao je i Nikolas Šmit (Nicolas Schmit) evropski povjerenik za rad i socijalna prava, rekavši da svaka mlada osoba u Evropi zaslužuje dobar početak svog radnog života.

Moramo uložiti sve napore kako bismo pripravništvo učinili dostupnijim i inkluzivnijim, a ono ne bi trebalo biti namijenjeno samo za nekolicinu privilegiranih.

Ko je izuzet od ove naknade?

Drugačiji tretman, uključujući onaj koji se odnosi na zaradu, dozvoljen je prema predloženom članu 3. u slučajevima kada je opravdan objektivnim razlozima koji se odnose na težinu, broj i kompleksnost radnih zadataka, odgovornost, intenzitet rada kao i odnos između radne i edukativne komponente prakse.

Navedeno ne podrazumijeva da te osobe neće biti plaćene, već da će u situacijama kada pretežno uče, a manje rade na konkretnim zadacima, njihova zarada vjerovatno biti niža od zarade osoba koja redovno rade na istim poslovima, rekao je za AlDžaziru (Al Jazeeru) Mario Reljanović, profesor radnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu.

Kritičari ovom rešenju zameraju da će dovesti do uvođenja raznih formalno opravdavajućih kriterijuma, koji će u praksi dovesti do toga da poslodavci po pravilu manje plaćaju sve praktikante, budući da je na nacionalnim vlastima ostalo da utvrde kako kriterijume za tako nešto, tako i mehanizme za praćenje potencijalnih zloupotreba, što prema realnoj situaciji većina država nije u stanju da uradi dovoljno efikasno.

Naglašava i prilično široku i nejasnu definiciju “praktikanta“ u predloženom tekstu, što vodi ka određenim zaključcima da će direktiva, ako se nešto ne promijeni do njenog usvajanja, voditi zaštiti samo onih osoba koje su završile formalno obrazovanje, odnosno koje su radnim praksama obavile pripravnički staž.

Istovremeno, predložene izmene Preporuke Saveta iz 2014. idu ka tome da se plaćene prakse preporuče kao obavezne za sve praktikante, bez obzira na formalni radnopravni status (radni odnos, drugu vrstu ugovora, praksu kroz učenje i slično). Evropski zeleni su zbog toga objavili rezignirano saopštenje da su iz predloga teksta direktive praktično izostavljeni svi studenti.

Praktikanti će primati isti iznos zarade kao njihove kolege koje obavljaju identične poslove kod poslodavca.

Kada je reč o izuzetku i mogućnosti da se praktikanti plaćaju manje nego redovni radnici, u prošlosti su vršene razne analize koliki je minimalni iznos koji praktikant može očekivati kako bi pokrio makar osnovne troškove života. EU prosjek se kreće oko 1.000 evra, ali treba naravno posmatrati stvari na nacionalnom nivou, budući da su troškovi stanovanja i života drastično različiti u pojedinim članicama, pa čak i u različitim regionima u okviru jedne države.

‘Lažne radne prakse’

Stručnjak za radno pravo smatra kako je u tom smislu veoma važno da se u tekstu direktive prepoznaju “lažne radne prakse“ koje trenutno služe da se redovna radna mjesta popune praktikantima koji rade besplatno. Takva praksa od sada neće biti dozvoljena na nivou EU-a, a na državama je da odrede minimalne iznose u smislu izuzetaka iz člana 3. predloženog teksta.

Svakako se ni u jednom slučaju ne može očekivati da ti iznosi budu niži od utvrđenih minimalnih zarada.

Kao i u mnogim drugim slučajevima kada je riječ o evoluciji prava radnika i iznalaženju normativnih rješenja za nove eksploatatorske prakse, Evropska unija je prijedlogom direktive poslala jasnu poruku da će se neplaćene i takozvane lažne prakse smatrati nedozvoljenim oblikom eksploatacije mladih.

I pored očiglednih nedostataka na koje prethodnih nekoliko dana ukazuju sindikati i udruženja mladih širom EU-a, a koji idu u prilog da se na ovom tekstu mora još dosta raditi pre njegovog usvajanja, predlog direktive jeste iskorak u dobrom pravcu, koji bi morao postati minimalan standard ophođenja prema praktikantima u bilo kojoj zemlji. Ovo se naročito odnosi na prestanak praksi koje obuhvataju neplaćeni rad na raznim oblicima specijalizacije ili pripravništva, koje su prisutne i na ovim prostorima. Ukoliko direktiva bude usvojena, ona će praktično postati cilj kojem se teži i zakonodavstva svih država-kandidata za članstvo u EU će morati da se usklade sa ovim rešenjima, kaže Reljanović.

Dvije godine za uvrštenje u nacionalne zakone

O predloženoj direktivi EK-a uskoro će raspravljati Evropski parlament i države članice. Nakon što je usvoje zakonodavci, države članice imaće dvije godine da je ugrade u nacionalno zakonodavstvo. Nakon rasprave, preporuka članova Evropskog vijeća bit će proslijeđena na dodatno razmatranje i usvajanje.

Prema najavama, Komisija će podržati države članice u provedbi preporuke te će ih pozvati da dostave ažurirane informacije o nacionalnim inicijativama, reformama, najboljim praksama i statistikama.

Za kvalitetan pripravnički staž potrebni su pošteni i transparentni uvjeti rada te odgovarajući sadržaj učenja.

Nudeći ravnotežu između praktične primjene i teorijskog razumijevanja, kvalitetno pripravništvo olakšava profesionalni razvoj i priprema pojedince za buduće prilike zapošljavanja.

Izvor: ALJAZEERA

Pripremila: Dajana Vuković

LIFT NA ŠETALIŠTU UZ MORAČU, NAMIJENJEN OSOBAMA S INVALIDITETOM I SMANJENOM POKRETLJIVOŠĆU, VEĆ DUŽE NIJE U FUNKCIJI

Lift bi morao biti u funkciji, u suprotnom praktičnije ga je ukloniti, a i poštenije. Nije u redu da se ostavlja privid pristupačnosti kad ona ne postoji. Za sada, postoji samo konstantna diskriminacija osoba s invaliditetom poručuje direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić, uz napomenu da trenutni lift, i da jeste funkcionalan, ne osigurava potpunu pristupačnost šetalištu na drugoj strani, prema plaži Labud.

S obzirom na to da platforma za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću na stepeništu, na šetalištu uz Moraču, već duže nije u funkciji, uskraćenaje mogućnost takvim osobama da u lijepim proljećnim danima mogu kao i drugi građani da uživaju na osunčanoj promenadi uz rijeku.
Navodeći da se koso-podizne platforme nijesu pokazale kao funkcionalne, iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore poručuju da su kose platforme mnogo bolje rješenje, na što su i prilikom izgradnj e šetališta uz Moraču sugerisali prethodnoj gradskoj upravi.

(NE)FUNKCIONALNOST

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić kazala je za Pobjedu da lift na šetalištu uz Moraču nije funkcionalan na adekvatan način otkad je postavljen. Na to su, kaže, upozorili Glavni grad i prije njegovog postavljanja.

- Čim je najavljena rekonstrukcija šetališta, tadašnjoj upravi Glavnog grada smo poslali upit o tome na koji će način obezbijediti pristupačnost za osobe smanjene pokretljivosti i osobe s invaliditetom, imajući u vidu da ih na to zakon obavezuje. Po saznanju da će to biti stepenišni lift, tražili smo izmjenu projektne dokumentacije, obustavu radova, odnosno izgradnju kose platforme, kakva postoji u evropskim zemljama, kazala je Vujačić. Iz uprave Glavnog grada, podsjeća ona, tada im je odgovoreno da nije moguće izgraditi kosu platformu.

- To je, navodno, bio stav projektanata, ali smatramo da ovo nije valjan argument i da je trebalo tražiti više idejnih rješenja kako bi se izabralo najadekvatnije. To znači i najfunkcionalnije, ali i ono koje obezbjeđuje pristupačnost cijelog šetališta uz Moraču, a ne samo jednog njegovog dijela, što bi bio slučaj sada da je lift uopšte funkcionalan, poručuje Vujačić. Zaposlene i zaposleni iz UMHCG, među kojima su i ljudi koji koriste kolica, ukazivali su na nefunkcionalnost lifta.

- Dvije osobe s invaliditetom, posredstvom advokatskog tima UMHCG, pokrenule su i parnični postupak za zaštitu od diskriminacije po osnovu invalidnosti. Posredstvom Pravnog savjetovališta, krajem jula 2023, pokrenuta je grupna tužbi za zaštitu od diskriminacije, ističe Vujačić.

(NE)PRISTUPAČNOST

Direktorica UMHCG navodi da se koso-podizne platforme nijesu pokazale kao funkcionalne, te da su Glavnom gradu, osim njih iz Udruženja, na to ukazivale i same osobe s invaliditetom koje žive ili borave u Podgorici.

- Mnogi ovakvi liftovi, u objektima u kojima su postavljeni, nijesu funkcionalni od starta ili se često kvare, a dešavali su se i primjeri da osobe s invaliditetom ostanu zaglavljene u stepenišnom liftu i da to traje i po nekoliko sati dok se ne otkloni tehnički kvar. Jednom je naš aktivista, pokojni Milenko Vojičić, u stepenišnom liftu Skupštine Glavnog grada ostao zaglavljen sat i po, dok nije obezbijeđena funkcionalnost, odnosno uklonjen kvar. U tom trenutku, bila je visoka temperatura vani, pa ovakve situacije ugrožavaju i bezbjednost i zdravlje osoba s invaliditetom. Takvih primjera je bilo i u svim drugim objektima u kojima postoje ovakvi liftovi, a nabrojaću samo neke: Skupština, Rektorat, Fond za zdravstveno osiguranje, Poreska uprava, Novi studentski dom, poručuje Vujačić.

Kako navodi, kada je Glavni grad prihvatio i priznao da lift nije funkcionalan, onda su dobijali upite da im pruže podršku i daju sugestije i instrukcije kako pravilno da se upravlja liftom jer je nekada jedan od razloga kvara nepravilno rukovanje i upravlj anje ovakvim liftovima.

- Morao bi biti u funkciji, u suprotnom praktičnije ga je ukloniti, a i poštenije. Nije u redu da se ostavlja privid pristupačnosti kad ona ne postoji. Za sada, postoji samo konstantna diskriminacija osoba s invaliditetom poručuje Vujačić, uz napomenu da trenutni lift, i da jeste funkcionalan, ne osigurava potpunu pristupačnost šetalištu na drugoj strani (prema plaži Labud) na što su, takođe, ukazivali Glavnom gradu. Kako ističe, ne postoji primjer da stepenišni lift funkcioniše ispravno i dugotrajno.

- Jednostavno, ovakav vid pristupačnosti mora biti posljednja opcija, kad nijedna druga nije moguća. Ovo, osim diskriminacije osoba s invaliditetom, predstavlja i nepotrebno trošenje resursa, na što, takođe, ukazujemo. Naime, pristupačnost, kada se radi u skladu s principima univerzalnog dizajna i sa definisanim standardima, nije skupa, već je često i mnogo jeftinij a od bilo kakvih naknadnih radova, a pritom upotrebljiva je za mnogo širi spektar građanki i građana, ne samo osoba s invaliditetom. Mi upravo i želimo da okruženje, objekti, usluge i sve što se dizajnira, gradi i izgrađuje budu jednako upotrebljivi za sve ljude. Vjerujem da će se cijela crnogorska javnost složiti sa tim da nije uopšte u redu da objekti, koje sam prethodno nabrojala, nemaju pristupačnost na glavnom ulazu i lift koji svi jednako mogu da koriste. Mi ne tražimo nešto samo za nas i samo zbog nas, ali tražimo da uživamo ljudska prava i slobode jednako kao i svi drugi ljudi u ovoj zemlji, zaključuje direktorica UMHCG Marina Vujačić.

Razmatraju uvođenje dodatnih mjera nadzora u cilju sprečavanja oštećenja i vandalism

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Službe glavnog gradskog arhitekte su saopštili da platforma za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, koja se nalazi na šetalištu uz rijeku Moraču, trenutno nije u funkciji.

- Razlog za to je nesavjesno korišćenje. Rampa je bila često meta vandala, što je dovelo do njenog oštećenja i neispravnosti. Preduzimaju se odgovarajuće mjere kako bi se objekat ponovo stavio u funkciju. Uz popravku same rampe, razmatramo i uvođenje dodatnih mjera nadzora kako bi se spriječili dalja oštećenja i vandalizam. Očekujemo da će ove mjere osigurati dugoročnu funkcionalnost i dostupnost rampe za osobe s invaliditetom, poručili su iz Službe glavnog gradskog arhitekte.

Izvor: Pobjeda

Povodom 2. aprila – Svjetskog dana osoba sa autizmom danas je NVO Trophy Montenegro u saradnji sa Dnevnim centrom za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom organizovala Reli karavan za djecu iz autističnog spektra i njihove roditelje. Maršruta je bila duga oko 70 km, a karavan je prošao kroz živopisne predjele Vučja, Krnova i Lukavice gdje su učesnici bili u prilici da uživaju u ljepotama Velikog i Malog Žurima, brojnih izvora i nepreglednih pašnjaka jedne od ljepših crnogorskih planina.

Radovan Dragnić, direktor Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju kazao je da je ovo četvrto druženje koje organizuju sa džip relijem i da je, za razliku od ranijih, ovoga puta povod bio Svjetski dan osoba sa autizmom.

Željko Labudović iz NVO Trophy Montenegro istakao je da je njihov glavni motiv bio da ovim hrabrim ljudima i njihovim porodicama bar jedan dan učine drugačijim. Cilj je, poručuje Labudović, da se skrene pažnja javnosti na ovu djecu ali i na njihovu potrebu da se u našem gradu otvori Dnevni centar za osobe sa autizmom.

Vikica, majka Vuka Novakovića, je istakla da su djeca zadovoljna i srećna što su ovaj dan provela u prirodi sa drugarima i vaspitačima.

Inače, svim učesnicima današnjeg druženja uručene su zahvalnice za doprinos obilježavanju Svjetskog dana osoba sa autizmom.

Izvor: RTVNK

Pripremila: Dajana Vuković

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar sporta i mladih gospodin Dragoslav Šćekić sastao se sa direktoricom Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore gospođom Marinom Vujačić i sa predsjednicom Fondacije „Ognjen Rakočević” gospođom Valentinom Rakočević.

One su na sastanku potpredsjednika Šćekića upoznale o ciljevima, misiji i nekim od aktivnosti koje sprovode UMHCG i Fondacija ,,Ognjen Rakočević“, kao i o problemima sa kojima se suočavaju u radu i praksi.

Sagovornici su se saglasili da je položaj mladih s invaliditetom u Crnoj Gori veoma izazovan i svakako da država mora kontinuirano odlučnije raditi kako bi se, uz stalnu međuresornu i međusektorsku saradnju, taj položaj poboljšao.

Na sastanku je, takođe, istaknuto da se djeca, mladi i osobe s autizmom u Crnoj Gori suočavaju sa izazovima kao što su nedovoljni resursi i neujednačene prakse i pristupi, a da unapređenjem ljudskih i povećanjem prostornih kapaciteta, te uvođenjem savremene opreme država može poboljšati taj položaj. 

Nedostatak stručnog kadra se može premostiti stipendiranjem u okviru stručnih programa za obrazovanje kadra neophodnog u ovoj oblasti. Unapređenje multisektorskog rada nadležnih institucija, sektora i zajednica u oblasti usluga za djecu sa smetnjama u razvoju treba da donese direktne koristi i djeci i njihovim porodicama. 

Dostupni podaci za Crnu Goru govore da ima oko 4 000 djece iz spektra autizma na nivou države, dok njih oko 270 koristi usluge Centra za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju „Ognjen Rakočević”. Uz neophodnost adekvatnijih baza podataka i registara, naglašena je i važnost rane identifikacije i intervencije.

Ravnopravnost položaja svih mladih osoba u svim društvenim oblastima u crnogorskom društvu je ono za šta se zalaže i Resor za demografiju i mlade i Ministarstvo sporta i mladih. 

Istaknuto je i da se kroz aktivnosti Savjeta za prava djeteta mogu sprovoditi brojne inicijative koje će doprinijeti postizanju ravnopravnosti i stvaranja jednakih šansi. U tom kontekstu, biće održana i tematska sjednica posvećena položaju djece i osoba s autizmom i njihovih porodica. 

Sastanku su prisustvovale i Sanja Jokić, savjetnica potpredsjednika Vlade za demografiju i mlade i Tijana Ivančević, sekretarka Savjeta za prava djeteta.