Ukoliko si neinformisan/a ili pogrešno informisan/a, ukoliko ne znaš koja institucija je nadležna u vezi s pitanjima/pravima koja želiš ostvariti, ukoliko dobijaš negativne odgovore od institucija, ili prethodno neće da prime tvoj zahtjev, ukoliko ti se uporno negira pravo koje smatraš da ti pripada, ili ukoliko te još nešto interesuje, obrati nam se.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) kontinuirano pruža besplatnu pravnu pomoć za osobe s invaliditetom na teritoriji Crne Gore, u okviru koje osobe s invaliditetom, članovi njihovih porodica i OOSI mogu dobiti podršku i pomoć da ostvare i zaštitite svoja ljudska prava.

Redovim pružanjem besplatnog pravnog savjetovališta (pružanjem pravnog obavještenja i davanjem pravnih savjeta) osobe s invaliditetom imaju priliku da se informišu i upoznaju s pravnim garancijama i insitututima u nadležnosti institucija pravde, uključujući i oblike kršenja osnovnih prava i sloboda. S druge strane, u cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji pred sudovima) pruža se podrška u ostvarivanju prava i zaštiti od diskriminacije osoba s invaliditetom i članova njihovih porodica ukoliko su diskriminisani po osnovu invaliditeta te osobe.

Putem besplatnog pravnog savjetovališta osobe s invaliditetom mogu tražiti informacije i/ili iznijeti svoje nedoumice u vezi s ostvarivanjem prava u bilo kojoj oblasti života, i odmah ili najkasnije u roku od 24 sata besplatno dobiti potpune informacije o tome da li imaju pravo, i ukoliko imaju na koji način ga mogu ostvariti. Na taj način OSI i/ili članovi njihovih porodica, bivaju obaviješteni ukoliko je neko njihovo pravo prekršeno ili (može biti) ugroženo. Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG-a, svakog radnog dana (ponedeljak - petak), putem fiksnog i mobilnog telefona, e-maila, Fejsbuk stranice (po sopstvenom izboru) ili putem čata na portalu www.disabilityinfo.me (četvrtkom od 12:00-14:00h).

Kroz mehanizam besplatne pravne pomoći osobe s invaliditetom, korišćenjem usluga našeg advokatskog tima, mogu se zastupati u svim pravnim poslovima i postupcima pred svim institucijama sistema, kao i pred pravnim i fizičkim licima u državi i inostranstvu npr. u postupku pred sudom, Državnim tužilaštvom i Ustavnim sudom Crne Gore, u postupku za vansudsko rješavanje sporova, u postupku pred javnim izvršiteljem. Kroz besplatnu pravnu pomoć pruža se i pomoć prilikom sastavljanja: inicijativa, zahtjeva, molbi, žalbi, tužbi, i drugih vrsta podnesaka, zastupanja interesa stranke u tim postupcima, preduzimanja svih drugih pravnih radnji za koje se ocijeni da su u korist stranke, kao i oslobađanja od plaćanja troškova sudskog postupka.

Na ovaj način teži se doprinijeti adekvatnijoj primjeni i poštovanju ljudskih prava osoba s invaliditetom, naročito kroz zastupanje i odbranu prava OSI, njihovih porodica i OOSI pred sudovima i drugim državnim organima, privrednim društvima i drugim pravnim licima i preduzimanje drugih inicijativa i mjera koje su usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite osoba s invaliditetom.

Pripremila: Dragana Sokić 

Karijerni centar Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Studentskim parlamentom Univerziteta Crne Gore (SPUCG) organizuje “Dan otvorenih vrata”, namijenjen prvenstveno maturantima srednjih škola u Crnoj Gori, koji će se održati sjutra, 18. aprila od 10 do 16 časova, u Univerzitetskom sportsko kulturnom centru.

Na pomenutom događaju Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore će, drugu godinu zaredom, imati priliku da predstavi svoj promotivni materijal iz oblasti obrazovanja i informiše buduće studente o servisima podrške koje nudimo podredstvom Studentske savjetodavne kancelarije. Sve navedeno ima za cilj informisanje i uključvanje mladih s invaliditetom u obrazovni sistem.

Ovom prilikom pozivamo sve mlade s invaliditetom koji namjeravaju da nastave svoje školovanje da posjete štand Udruženja i informišu se o tome kakvu podršku mogu dobiti  kada je u pitanju upis na fakultet.

Istog dana, u istom prostoru, u Univerzitetskom sportsko - kulturnom centru biće otvoren i Sajam sezonskih poslova Summer Job (Samer Džob), koji organizuje Studentski parlament UCG u saradnji s Univerzitetom i partnerskim studentskim organizacijama.

Predstavnici svih 19 fakultetskih jedinica Univerziteta Crne Gore će buduće studente upoznati sa studijskim programima i radom fakulteta, kao mogućnostima zapošljenja po završetku te visokoškolske ustanove.

Pripremila: Anđela Miličić

U kurikulumima obrazovih institucija neophodno je uvrstiti teme koje se odnose na ljudska prava i prava osoba s invaliditetom (OSI) i približiti njihov značaj učenicima od najranijeg uzrasta u cilju prevencije eventualne diskriminacije.

To je ocijenjeno na javnoj debati „Ljudska prava osoba s invaliditetom u obrazovnim kurikulumima“, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta “Učestvovanje s odlučivanjem” (“Participation with Decisions – PWDs”).

Programska menadžerka u UMHCG, Anđela Radovanović, poručila je da poštovanje ljudskih prava i podučavanje istih treba da bude sastavni dio obrazovnog sistema i da predstavlja okosnicu razvoja društva.

„Ipak, nerijetko, ogromne su razlike između teoretskih postavki i primjene u praksi. Stoga nije dovoljno da o osobama s invaliditetom (OSI) i ljudskim pravima govorimo samo u okviru pojedinačnih segmenata određenih predmeta, već to mora biti svakodnevica teorije i prakse“, navela je Radovanović.

Ona je kazala da, iako se ulažu napori u otklanjanju prepreka za OSI na fakultetima, ta populacija nema potpuni pristup obrazovnim institucijama.

„Na mnogim tek renoviranim fakultetima, i dalje su nepristupačne katedre ili table granica koju mnoge OSI ne mogu da dosegnu, uprkos znanju i kvalitetu. I dalje u rječnicima uz riječi kojima se opisuju OSI stoje odrednice o nesposobnosti, onesposobljenosti ili nemogućnosti. I dalje u knjigama postoje termini poput „retardiranosti, ometenosti, smetnji“, a budući nastavnici kroz psihološke predmete uče i o „defektnoj djeci“, navela je Radovanović.

Ona je istakla da se znanje o važnosti ljudskih prava usvaja od primarnog stepena obrazovanja.

„Poštovanje ljudskih prava počinje još na vratima pristupačnih vrtića, nastavlja se u školama u koje nas roditelji ne unose, a školski drugovi i nastavnici ne skupljaju novac za rampu i lift humanitarnim akcijama, teče dalje kroz fakultete gdje stičemo obrazovanje iz literature u pristupačnim formatima i nastavlja svoj život tamo s druge strane pristupačne katedre, odakle će univerzitetski profesori koji se javno deklarišu kao OSI, učiti druge o neraskidivoj simbiozi ljudskih prava i obrazovanja“, poručila je Radovanović.

Konzul SR Njemačke u Podgorici, Ursula Romerskirhen (Ursula Romerrskirchen), kazala je da inkluzija u svakoj prilici društvo čini pravednijim i humanijim, jer, kako je pojasnila, omogućava svakom čovjeku da razvije svoj puni potencijal, da učestvuje u svim životnim oblastima, kao i u oblikovanju istih.

„Inkluzija, suprotno marginalizaciji, podrazumijeva priznanje ljudskog roda i prava na samoopredjeljenje svakog čovjeka, bez kojeg slobodno društvo ne može postojati“, istakla je Romerskirhen.

Ona je pojasnila da projekat, u okviru kojeg je održana javna debata, treba da doprinese iniciranju javne diskusije o nedostatku nastavnog plana i programa u okviru formalnog obrazovanja o pravima OSI.

„Projekat je okupio psihologe, pedagoge i advokate, koji su učili o ispravoj terminologiji u ovoj oblasti, kako bi se izbjegla diskiminacija. Misija Pravne klinike, koja je rezultat Škole ljudskih prava OSI, je osnaživanje te populacije, odnosno inkluzija i obezbjeđivanje pravne nezavisnosti, kao i prevazilaženje pravnih prepreka koje mogu uticati na zdravlje i kvalitet života tih osoba“, navela je Romerskirhen.

Samostalna savjetnica u Direkciji za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Aleksandra Popović, kazala je da je unaprijeđeno zakonodavstvo na svim nivoima obrazovanja, kroz uvođenje, kako je pojasnila, antidiskriminacionih odredbi i odredbi koje uređuju promociju jednakosti.

 „Na osnovu izvještaja za prethodni dvogodišnji period važno je napomenuti da su sve mjere realizovane, a novim Akcionim planom za 2019. i 2020. godinu utvrđeno je deset novih mjera, sa ciljem da do kraja 2020. dođe do smanjenja diskriminacije za dva odsto. Takođe, već osmu godinu zaredom, u skladu sa nastavnim planom edukacije, organizuju se obuke za sve one koji su zaduženi za primjenu i sprovođenje antidiskriminacionog zakonodavstva“, rekla je Popović.

Ona je navela da taj resor kontinuirano radi na podizanju svijesti o poznavanju i poštovanju ljudskih prava, kod djece najranijeg školskog uzrasta.

Kako je istakla, neophodno je približiti učenicima značaj poštovanja ljudskih prava, u cilju prevencije eventualne diskriminacije.

„U kurikulumima obrazovih institucija je bitno uvrstiti teme koje se odnose na ljudska prava, i koju je neophodno približiti učenicima u najranijem uzrastu. To je način da djeci ukažemo na princip jednakosti, neophodnost poštovanja ljudskih prava OSI. Takođe predstavlja doprinos znanju djece o postojanju društva bez diskriminacije", poručila je Popović.

Načelnica Direkcije za predškolsko i inkluzivno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, Tamara Milić, kazala je da inkluzivno obrazovanje predstavlja ispunjavanje svih ljudskih prava, a prije svega prava djece da učestvuju u sistemu obrazovanja i vaspitanja.

„Ljudska prava i principi se konkretizuju kroz individualne razvojno-obrazovane programe djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju i realizuju se u nastavni proces. Oni nisu usredsređeni samo na akademska postignuća već i na lične i razvojne potrebe“, kazala je Milić.

Ona je kazala da je Ministarstvo izradilo paket za nediskriminaciju za nastavnike i učenike, sa preporukama koje treba da sprovedu, kako bi razvili forme tolerancije i prihvatanja različitosti.

„Kada govorimo o kontinuitetu inkluzivnog obrazovanja, moramo krenuti od najranijeg uzrasta i zbog toga smo sproveli aktivnosti i priču o ranoj intervenciji, da bi djeca pripremljena ulazila u vrtiće i osnovne škole“, kazala je Milić.

Ona je kazala da je plan da se tranzicioni program usmjeri na univerzitete i fakultete, kako bi nastavu prilagodili studentima sa invaliditetom.

Prodekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Ljiljana Jovanović, kazala je da je ta ustanova prilagodila nastavni plan za OSI i otklonila sve fizičke prepreke, koje bi mogle da ih spriječe u procesu obrazovanja.

 „Pravni fakultet je 2011. godine prilagodio prostor OSI, postoji poseban lift, digitalna tabla, posebne trake za olakšavanje kretanja osobama sa oštećenjem vida. Što se tiče nastavnog procesa, ljudska prava se proučavaju na osnovim studijama, magistarskim i doktorskim studijama“, navela je Jovanović.

Ona je kazala da, u okviru magistarskih studija, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, smjer „Inkluzivno obrazovanje“ školuje kadar koji je izuzetno značajan za OSI.

„Na Filozofskom fakultetu, postoje magistarske studije „Inkluzivno obrazovanje“, gdje se školuju, stiču teorijska i praktična znanja, osobe i kadrovi koji će kasnije pomagati učenicima i nastavnicima u prilagođavanju nastavnih programa za OSI. To je veoma značajan smjer i zanimanje koje će u budućnosti naći svoje mjesto na tržištu rada“, kazala je Jovanović.

Samostalna savjetnica za istraživanje i razvoj obrazovanja i vaspitanja djece s posebnim obrazovnim potrebama iz Zavoda za školstvo, Anita Marić, istakla je da Zavod sprovodi aktivnosti i edukacije učenika i stručnih saradnika, kojim utiču na razvoj i poštovanje ljudskih prava.

„Izradili smo udžbenike u saradnji sa Zavodom za udžbenike, UNICEF-om i Resursnim centrom. To su elektronski audio-vizuelni udžbenici, čitanke od četvrtog do devetog razreda, istorija od šestog do devetog razreda. Obučili smo nastavnike u više od 50 škola, kako bi savladali primjenu materijala“, kazala je Marić.

Ona je kazala da je Zavod pripremio materijale za osobe sa poteškoćama u učenju, kako bi detaljnije savladali bazične vještine čitanja, koje im omogućava dalje učenje.

Aktivistkinja za prava OSI, Marina Vujačić, ocijenila je da crnogorsko društvo ima pogrešnu percepciju inkluzivnog obrazovanja.

„Inkluzivno obrazovanje nije obrazovanje djece sa invaliditetom, već je obrazovanje za sve, koje će uključiti sve učenike i sve njihove razlike, potencijale i mogućnosti. To je transformacija u kulturi, politici i praksi“, rekla je Vujačić.

Ona je kazala da se u literaturi, koja se koristi u formalnom obrazovanju, ne upotrebljava adekvatna terminologija koja se odnosi na osobe s invaliditetom.

Invaliditet, kazala je Vujačić, je društveni faktor koji predstavlja glavnu prepreku OSI u uživanju osnovnih ljudskih prava.

„Invaliditet je ono sa čim se suočavaju OSI kada nailaze na raznorazne prepreke i ograničenja koja im zapravo drugi postavljaju. To se ogleda u praksi, u zakonima i negativnom pravnom nasleđu, administrativnim procedurama, fizičkom okruženju“, kazala je Vujačić.

Ona je navela da nije dovoljno prilagoditi ulaz na fakultete, već kompletan prostor gdje se odvija nastava.

„Pristup fakultetima se ocjenjuje kao pristupačan, jer se misli da je za studenta sa invaliditetom dovoljno da uđe u neki prostor, ali ne razmišlja na koji način ga studenti žele koristiti i u kojim segmetima mogu uživati, kao i svi drugi studenti. Određeni prostori, poput katedre i mjesta gdje se koriste prezenciatcije, nisu pristupačne za OSI, što znači da niko nikada ne vidi u OSI profesora sa invaliditetom“, istakla je Vujačić.

Nakon panela je uslijedila diskusija u kojoj su učestvovali predstavnici Univerziteta Crne Gore, institucije Ombudsmana, UNICEF-a, Erasmus+ kancelarije, kao i polaznici Pravne klinike u okviru projekta.

Izvor: PR Centar, PR pres servis

Pripremila: Anđela Radovanović 

 Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje javnu debatu ,,Ljudska prava osoba s invaliditetom u obrazovnim kurikulumima“ u okviru projekta ,,Učestvovanje s odlučivanjem“ (Participation with Decisions - PWDs) koji finansira Vlada Savezne Republike Njemačke, posredstvom Ambasade SR Njemačke u Podgorici. 

Javna debata će biti organizovana u Podgorici 16. aprila 2019. s početkom u 10.00 časova, u hotelu Ramada (Bulevar Save Kovačevića 74, Podgorica ).

U uvodnom dijelu je planirano da se obrate Ursula Romerskirhen (Ursula Romerrskirchen), konzul Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, Aleksandra Popović, samostalna savjetnica I u Direktoratu za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Tamara Milić, načelnica direkcije za predškolsko i inkluzivno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i Anđela Radovanović, programska menadžerka Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore. Nakon uvodnih izlaganja, planiran je i poseban panel, u kom će govoriti Ljiljana Jovanović, prodekan Pravnog fakulteta, Anita Marić, samostalna savjetnica za istraživanje i razvoj obrazovanja i vaspitanja djece s posebnim obrazovnim potrebama u Zavodu za školstvo i Marina Vujačić, aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom. Nakon panela će uslijediti diskusija.

Osnovna svrha ovog projekta je da se podigne nivo poštovanja dostojanstva, različitosti i prava osoba s invaliditetom u crnogorskom društvu.

Sa zadovoljstvom Vas pozivamo da medijski ispratite pomenuti događaj i da svojim prisustvom date dodatan doprinos ovoj temi.

Mladima s invaliditetom u Nikšiću i Bijelom Polju potrebne su aktivnosti podrške, osnaživanja i edukacija koji podstiču, promovišu i omogućavaju aktivizam mladih s invaliditetom bilo kroz neformalne ili formalne vrste organizovanja.  Ovo je istaknuto na radionicama o omladinskom aktivizmu i učešću u procesima donošenja odluka u svim segmentima društvene zajednice: obrazovanju, tržištu rada, kulturi, politici, sportu i sl.

Mladima s invaliditetom su prezentovani različiti modeli učestvovanja u procesima donošenja odluka: od formalnog učešća u procesu vlasti i javnih poslova, učešća u radnim grupama i tijelima koje formiraju nacionalne i/li lokalne vlasti, do javnih rasprava, konsultacija ili djelovanja u NVO, ili drugim vidovima udruživanja mladih.

Istaknuta je važnost prihvatanja sopstvenog invaliditeta, te razgovora o fenomenu invaliditeta, kako bi mladi gradili zdravije i podržavajuće odnose, a ne one zasnovane na strahu i nerazumijevanju.  U tom kontekstu treneri su kroz svoje primjere podstakli mlade i osobe s invaliditetom da sami promovišu, odnosno mijenjaju svijest zajednice i društva, te izgradnje stavova koji mogu biti adekvatni jedino u situaciji kada su same OSI, posebno mladi s invaliditetom osnaženi da učestvuju u procesima koji ih se tiču, da predstavljaju sebe i svoje interese. Na taj način stvara se šira percepcija društvenih odnosa i djelovanja i podstiče princip izjednačavanja mogućnosti za sve ljude. 

Posebno je pojašnjen i pojam politike kao svakog javnog i društvenog djelovanja i u tom kontekstu odgovornosti svakog pojedinca da učestvuje aktivno u zajednici jer će se odluke svakako donositi i bez mladih i često će mladi biti zanemareni ukoliko sami ne podignu svoj glas i ne traže da budu uključeni, odnosno ne „nametnu“ svoje ideje. U tom kontekstu, kako bi  posebno mladi s invaliditetom promijenili sopstvenu percepciju istaknut je značaj razumijevanja odnosa građana/ki i vlasti kao njihovog servisa.

Mladi s invaliditetom, učesnici radionice, su istakli da bi im bilo značajno da u njihovom gradu postoji neko mjesto, omladinski klub, ili neke aktivnosti koje bi planski bile organizovane, a u kojima bi oni mogli učestvovati u svoje slobodno vrijeme, bilo da se radi o umjetnosti i kulturi, sportu ili drugim društvenim aktivnostima. Posebno su mladi iz Bijelog Polja istakli činjenicu generalne apatije i niskog stepena aktivizma i prostora za mlade u njihovoj opštini. U tom kontekstu istakli su potrebu podrške koja će se pružati direktno mladima s invaliditetom, kako bi bili dovoljno osnaženi da se aktiviraju i sami iniciraju i započnu društvene promjene.

„Potrebno je da mi vladamo sobom, kako ne bi drugi vladali nama“ je poruka koju je saopštio srednjoškolac (17), a ona bi se mogla smatrati ključnom porukom radionice.

U radionicama je učestvovalo ukupno 32 mladih i osoba s invaliditetom, od kojih po 16 u oba grada. 

Radionice je organizovalo UMHCG kao aktivnosti projekta Omladinska politika je i moja politika koji je podržan od strane Ministarstva sporta i mladih.

Pripremila: Marina Vujačić

Povezani članci: Najava radionice o omladinskom aktivizmu u Nikšiću

                               Najava radionice o omladinskom aktivizmu u Bijelom Polju 

Portal Mladi Nikšića 

Portal Vijesti 

Onogošt

DN Dan

Radio Bijelo Polje

Crnogorski šahista Predrag Nikač osvojio je titulu prvaka na 14.IBCA Svjetskom pojedinacnom prvenstvu za osobe sa smetnjama vida u Kaljariju.

Nikač je u posljednjem kolu, remizirao protiv poljskog velemajstora, prvog nosioca šampionata, Marčina Tazbira, što mu je bilo dovoljno da sa sedam ipo poena zadrži čelnu poziciju i osvoji zlatnu medalju.

Nikač je šampionat završio sa šest pobjeda i tri remija.

Pobijedio je Slovenca Aleksandera Uršiča, Rusa Ruslana Draganova, bugarskog internacionalnog majstora Rasima Nizama, Ukrajince Vladislava Kolpakova i Olega Tuku i Poljaka Pjotra Dukačevskog.

Remiziorao je, osim sa Tazbirom, protiv Poljaka Anžeja Migala i Alekseja Smirnova iz Rusije.

Na šampionatu, koji je okupio 86 igrača, igralo se po švajcarskom sistemu devet kola i 40 poteza za dva sata po igraču, plus po sat do kraja partije.

Nikač je prošle godine na šampionatu svijeta u Halkidikiju bio četvrti, dok je godinu ranije na šahovskoj olimpijadi u Ohridu osvojio zlatnu medalju na prvoj tabli.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Golbal reprezentacija Crne Gore kao trećeplasirana završila je nastup na finalnom turniru Srednjeevropske lige u Ljubljani.

Crnogorski golbalisti u meču za treće mjesto i bronzanmu medalju pobijedili su Veliku Britaniju 15:5.

Prethodno su u polufinalnom duelu izgubili od Slovenije 9:5.

Izabranici selektora Nikole Čurovića ligaški dio takmičenja završili su kao četvrti, nakon jučerašnjih poraza od Slovenije 15:10, Velike Britanije 13:3 i Rumunije 9:7

Selektor Čurović kazao je golbal reprezentacija Crne Gore osvajanjem trećeg mejsta i bronzane medalje ostvarila zacrtani cilj u Srednjeevrospkoj ligi.

„Ubjedljivo smo savladali Veliku Britaniju sa deset golova razlike. Zadovoljan sam igrom u oba meča, za razliku od juče kada je igra bila veoma loša. Forma još nije na željenom nivou, kao ni fizička sprema. Predstoji pripremni period, želimo da što spremnije dočekamo oktobarsko Evropsko prvenstvo C divizije u Italiji. Idemo kao jedan od favorita i želimo ekspresan povratak u B diviziju“, rekao je Čurović.

Zlatnu medalju osvojila je Slovenija, koja je u finalnom meču savladala Rumuniju 10:0.

Preuzeto s portala www.mina.news

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje radionicu za mlade s invaliditetom o procesima učešća u donošenju odluka i omladinskom aktivizmu u sklopu projekta „Omladinska politika je i moja politika!“ podržanog od strane Ministarstva sporta i mladih kroz Javni konkurs za NVO u 2018. 

Radionica će se održati 15. aprila 2019. s početkom u 13.00 časova u Bijelom Polju, u hotelu Franca. Pozivaju se svi mladi s invaliditetom s teritorije opštine Bijelo Polje da se pridruže radionici. 

Namjera je da se u toku radionice mladi s invaliditetom, kroz interaktivni rad upoznaju s važnostima, i načinima učešća u procesima donošenja odluka, čime se doprinosi povećanju stepena uključenosti u zajednici i društvenom životu.

Cilj radionice jeste da se mladi s invaliditetom detaljnije upoznaju sa svojim pravima i mogućnostima, načinima na koje mogu djelovati u zajednici, učešću u procesima donošenja odluka, kao i da ih podstaknemo da pristupe i djeluju u različitim organizacijama i institucijama koje se bave mladima i osobama s invaliditetom.

Treneri na radionici će biti Marina Vujačić, aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom i Milenko Vojičić, predsjednik Skupštine UMHCG.

Global reprezentacija Crne Gore za vikend će nastupiti na finalnom turniru Srednjo-evropske lige u Ljubljani. Za subotu su predviđeni mečevi posljednja tri kola sa reprezentacijama Slovenije, Velike Britanije i Rumunije. Za nedjelju su planirani polufinalni i finalni dueli.

Selektor Nikola Čurović u Ljubljani računa na braću Nikolu i Marka Nikoliće, Gorana Macanovića, Mirnesa Ramovića i Miloša Ranitovića.

Izvor: portal Mladi Nikšića 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje Školu ljudskih prava OSI za predstavnike institucija na državnom i lokalnom nivou, angažovane na poslovima planiranja, i primjene javnih politika, praćenje poštovanja ljudskih prava osoba s invaliditetom i/li direktnu komunikaciju s građanima s invaliditetom i njihovim predstavnicima u organizacijama.

Škola će biti organizovana u trajanju od četiri dana, i to od 19. do 22. aprila 2019. u hotelu Otrant u Ulcinju i obuhvatiće, između ostalog, sledeće teme: Modeli pristupa invaliditetu, odnos medija i društvena slika prema invaliditetu; Domaći i međunarodni instrumenti za ostvarivanje/zaštitu ljudskih prava OSI; Filozofija samostalnog života; Pristupačnost na nivou Evropske unije i pristupačnost u Crnoj Gori, Antidiskriminacija, institucionalni mehanizmi za zaštitu od diskriminacije; Sudska zaštita ljudskih prava u Crnoj Gori, s posebnim akcentom na prava osoba s invaliditetom pred Sudom u Strazburu, Zaštita privatnosti i ličnih podataka OSI i dr.

Osim predavanja u okviru Škole biće korištene metode studije slučaja, igranja uloga, diskusija (posebno nakon planiranih filmova), simulacija i dr.

Predavači na školi će biti Marina Vujačić, aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom, Milenko Vojičić, predsjednik Skupštine UMHCG, Goran Macanović, direktor Saveza slijepih Crne Gore, Damjan Tatić, dugogodišnji član Komiteta UN o pravima OSI pri Ujedinjenim nacijama, Siniša Bjeković, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Radenko Lacmanović, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. 

Aktivnost je dio projekta (Sa)učesnici u ostvarivanju prava OSI podržanog od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava kroz konkurs za NVO u 2018. u oblasti zaštite lica sa invaliditetom. 

Pripremila: Nada Bošković