Imali smo zadovoljstvo da intervjuišemo i Vanju Drljević, koordinatorku Erasmus+ kancelarije u Crnoj Gori.
DisabilityINFO: Na poziciji ste koordinatorke Erasmus+ kancelarije. Kako komentarišete činjenicu da je tek prije par godina, tačnije 2018. u našoj zemlji počelo da se radi na omogućavanju razmjene studentima s invaliditetom?
Vanja Drljević: Studenti s invaliditetom, kao i sve ostale ranjive kategorije društva, treba da budu u fokusu cjelokupnog društva, i potrebno je raditi na njihovoj inkluziji kako bi se unaprijedile njihove mogućnosti u različitim aspektima. Ovo je svakako prepoznato i na međunarodnom nivou, kao i od strane Evropske komisije koja daje prednost učešća studentima s invaliditetom u programu Erasmus+. Smatram da se naročito u poslednjih par godina dosta radilo na podsticanju studenata s invaliditetom da učestvuju u programu Erasmus+, u okviru međunarodne kreditne mobilnosti, ali i u okviru projekata izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju koji su direktno usmjereni na razvoj inkluzivnog obrazovanja i inkluziju u smislu prelaska sa sistema školovanja na tržište rada, ili indirektno, kroz projekte koji su imali/imaju segmente inkluzije u svojim projektnim aktivnostima.
DisabilityINFO: Kakve to ima posljedice za osobe s invaliditetom (OSI)?
Vanja Drljević: Potrebno je podsticati studente s invaliditetom da se uključe u ovaj program, na čemu naša kancelarija kontinuirano radi tako što organizuje različite vrste događaja koji podižu svijest o značaju učešća ranjivih kategorija društva, pa samim tim i studenata s invaliditetom, u programu Erasmus+. Svakako ćemo i u narednom periodu nastaviti da radimo na ovakvim vrstama aktivnosti, kako bismo ohrabrili studente s invaliditetom, i kako bi im se približio značaj i mogućnosti učešća u ovom program Erasmus +, koji u ovom ciklusu programa 2021-2027, kroz sedmogodišnji period stavlja poseban akcenat na inkluziju i diverzitet.
DisabilityINFO: Kakve mogućnosti nudi novi ciklus programa Erasmus+ 2021-2027?
Novi ciklus programa Erasmus+ karakteriše gotovo udvostručen budžet, što podrazumijeva i veće mogućnosti učešća. Takođe, jedan od najvažnijih prioriteta novog ciklusa programa, osim digitalizacije, zaštite životne sredine i promovisanja učešća mladih ljudi u demokratskom životu, jeste upravo inkluzija, što znači da će prednost prilikom učešća u Erasmus+ programu imati svi oni projekti koji sadrže, na direktan ili indirektan način, komponentu inkluzije. Takođe, ovo je dodatni podsticaj za sve studente s invaliditetom da učestvuju u razmjeni u okviru programa Erasmus+, s obzirom na to da će imati sigurnu prednost prilikom prijavljivanja.
DisabilityINFO: Kao što ste rekli, u fokusu ovog programa je inkluzija, zaštita životne sredine i digitalizacija, kao i promovisanje učešća mladih ljudi u demokratskom životu. Kakve benefite ovo donosi OSI?
Vanja Drljević: Kao što je prethodno pomenuto, benefiti učešća za studente s invaliditetom su brojni, s obzirom na to da se jedan od prioriteta programa Erasmus+, odnosno inkluzija, odnosi direktno na poboljšanje njihovog položaja u sistemu obrazovanja. Uključivanje mladih ljudi s invaliditetom u ovaj program omogućiće im da se oslobode, da bolje upoznaju sebe i da se uspješno integrišu u društvo. Inkluzija je prioritet čitavog programa, bilo da se odnosi na visoko obrazovanje, srednje stručno obrazovanje, mlade, sport, programe mobilnosti…
DisabilityINFO: Zbog izostanka podrške, kako roditeljima, tako i osobama s invaliditetom, tokom odrastanja i školovanja od strane sistema, OSI se teško odlučuju na boravak u drugoj zemlji. Kako ih možemo motivisati u tom smislu?
Vanja Drljević: Poteškoće na koje nailaze studenti s invaliditetom prilikom boravka na razmjeni su svakako identifikovane, pa stoga, a sve u cilju prevazilaženja mogućih prepreka, Evropska komisija dodjeljuje više finansijskih sredstava studentima s invaliditetom, kako bi im omogućila neometano učešće u ovom programu. Takođe, omogućeno je da studenti s invaliditetom dobiju i ličnog asistenta, ukoliko im je isti neophodan, kako bi lakše prevazišli sve moguće poteškoće na koje mogu naići prilikom boravka na razmjeni. Imajući ovo u vidu, smatram da studenti s invaliditetom treba zaista da budu motivisani da se prijave za učešće, i da pobijede strah od potencijalnih poteškoća prilikom učešća u razmjeni jer su mogućnosti koje su im na raspolaganju zaista izuzetne. Mi, kao kancelarija, stojimo na raspolaganju za svu podršku, i dodatne informacije, savjet, šta god.
DisabilityINFO: Koliko po vašem mišljenju boravak u drugoj zemlji utiče na samostalnost OSI? I šta je potrebno omogućiti OSI da budu samostalne po povratku u Crnu Goru?
Vanja Drljević: Boravak u drugoj zemlji će im svakako otkriti da mogu da pobijede i neke prepreke koje im je možda, prije odlaska na razmjenu, izgledalo nemoguće prevazići. Takođe, učešće u razmjeni u okviru programa Erasmus+ pomaže mladim ljudima da razviju samopouzdanje, pobijede strah i sruše predrasude. Potrebno je da ih ohrabrimo da uzmu učešća i prijave se. Mislim da bi bilo važno da zajednički organzujemo okupljanja, i predstavimo mogućnosti učešća u programima mobilnosti za studente s invaliditetom. To smo već i radili i u prethodnom periodu, ali nam je značajna podrška i Udruženja, sa kojom imamo odličnu saradnju.
DisabilityINFO: Kako komentarišete položaj OSI u obrazovnom sistemu? I šta je potrebno unaprijediti, kako bi OSI bile spremnije za razmjenu ili izlazak na tržištu rada?
Vanja Drljević: Svakako da društvo ne smije dozvoliti da osobe s invaliditetom svoj položaj rješavaju isključivo projektno. Naravno da je podrška svih vrsta projekata značajna. Smatram da se kroz projekte Izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju programa Erasmus+ dosta toga već uradilo, naročito kada je u pitanju Erasmus+ projekat Prelazak studenata sa invaliditetom od škole do zaposljenja u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini (Trans2Work), tu je i projekat Podrška i inkluzija studenata sa invaliditetom na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori (SINC@HE), kao i kroz projekat Uspostavljanje studijskog programa za inkluzivno obrazovanje u Crnoj Gori (FOSFIM) koji je uspostavljen u okviru TEMPUS faze programa, ali i kroz druge projekte gdje je inkluzija često bila jedan od indirektnih ciljeva projekata. Međutim, potrebe osoba s invaliditetom treba da budu prepoznate sistemski, i da im se tako pristupa, kroz dobro razvijen strateški plan, da ne moramo da ih podsjećamo na to, i da se položaj rješava ad hoc. Potrebno je raditi još više. Kad ovo kažem, ne smatram da se ne radi na tome, ali da radimo na tome da postoji kontinuitet u tom procesu, koji je jedino moguć kroz sistemski pristup. Zapošljavanje osoba s invaliditetom u nadležnim institucijama obrazovanja, i ustanovama visokog obrazovanja, koja bi se bavila ovim pitanjima, mislim da bi bila značajna podrška jer na kraju, ko bolje od OSI poznaje potrebe i prepreke sa kojima se suočavaju?! Smatram da je novi ciklus Erasmus + programa postavio dobre prioritete, i da moramo to iskoristiti kako bismo na najbolji način omogućili svim studentima kvalitetno obrazovanje i svu vrstu podrške koja im je potrebna, naročito sada kada je inkluzija jedan od ključnih prioriteta programa Erasmus+, kako bi se iskoristile sve dostupne mogućnosti za unaprjeđenje položaja studenata s invaliditetom, ali i kako bi se podigla svijest o značaju inkluzivnog obrazovanja i podstakli nadležni organi na lokalnom nivou da još intenzivnije rade na ovoj temi u narednom periodu.
DisabilityINFO: Poruka za sve one koji još uvijek razmišljaju da li da se odluče na odlazak na razmjenu.
Vanja Drljević: Svakako ohrabrujem sve studente s invaliditetom da uzmu učešće u razmjeni, naročito imajući u vidu da su ponuđena brojna rješenja za sve prepreke sa kojima se mogu suočiti tokom perioda mobilnosti, kroz povećana finansijska sredstva, dodjelu ličnog asistenata itd. Ovakvo iskustvo će im pomoći da shvate da mogu neometano da učestvuju u razmjeni i ohrabriće ih da se ponovo prijave i steknu neka nova iskustva i usavrše se u ličnom i profesionalnom smislu.
Tekst je objavljen u UMHCG Časopisu DISABILITYinfo, izdanju posvećenom djeci i dječjim pravima.