Željko

Željko

Iako im je zadatak da sankcionišu vozače koji se nepropisno parkiraju, objavljene fotografije svjedoče i da su vozila Komunalne inspekcije takođe parkirana mimo propisa. 

Direktor Uprave za inspekcijske poslove Branko Kovačević, za Gradsku RTV tvrdi da će službenici koji su počinili prekršaj biti sankcionisani.

Zakon je jednak za sve i Uprava za inspekcijske poslove isto i bez izuzetka postupa prema svim građanima Podgorice, tvrde u rukovodstvu te institucije.

Procedure su potpuno iste, kako za službena vozila, tako i za sva fizička lica. Nesavjesno parkiranje vozila, bilo da je od strane fizičkih lica ili službenika i službenih vozila, pristupamo i postupamo potpuno isto kada je riječ o sankcionisanju takvih vozila i te vrste prekršaja, ističe Kovačević.

Komentarišući fotografije nepropisno parkiranog službenog vozila na više lokacija u gradu, koje je objavio opozicioni odbornik Miloš MaškovićKovačević kaže da je pokrenuta procedura.

Uz onu sankciju koja slijedi kada je učinjen prekršaj, u ovom slučaju je pokrenut i disciplinski postupak, jer iako se sve dešavalo u par minuta, pristupamo potpuno isto kao da se radi o svakom drugom građaninu Glavnog grada, tvrdi Kovačević.

Disciplinska komisija odlučiće kako će biti sankcionisan službenik koji je počinio prekšaj, objašnjava Kovačević. Poručuje i da se naročito vodi računa da se sankcionišu oni koji nepropisno zauzimaju mjesta namijenjena osobama s invaliditetom.

Izvor: CDM

Pripremila: Dajana Vuković

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda objavio je danas javni poziv za izbor članova Mreže zlatnih savjetnika Ombudsmana, koja je osnovana u cilju postizanja većeg stepena učešća djece u svim oblastima društvenog života.

Iz institucije Zaštitnika kazali su da je mreža zlatnih savjetnika Ombudsmana osnovana i zbog afirmacije i zaštite garantovanih prava i sloboda djece.

Draga djeco, ukoliko ste zainteresovani da postanete dio kreativnog tima koji pomaže Ombudsmanu u promociji i zaštiti dječjih prava, pozivamo vas da se prijavite kako bi zajedno radili na poboljšanju uslova za postizanje većeg stepena učešća djece u svim oblastima društvenog života, navodi se u saopštenju.

Iz institucije Ombudsmana objasnili su da članstvo, odnosno mandat, traje tri godine, dok se Mreža sastoji od najviše 20 članova.

Kroz obrazovne kampove i druženja djeci je na prilagođen i zanimljiv način obezbijeđeno učenje o ljudskim pravima i njihovoj ulozi svojevrsnih ambasadora i predstavnika mišljenja djece iz svojih škola i lokalnih zajednica, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da su prethodne generacije zlatnih savjetnika učestvovale na konferencijama i drugim skupovima na kojima su javno predstvaljani stavovi djece i institucije o aktuelnim pitanjima.

Zlatni savjetnici su, kako se navodi, učestvovali u izradi specijalnih izvještaja Zaštitnika, a jedna od najvažnijih aktivnosti bilo je učešće na sjednici Komiteta Ujedinjenih nacija za prava djeteta u Ženevi.

Troje zlatnih savjetnika bilo je nominovano za Međunarodnu dječju nagradu za mir, koju dodjeljuje organizacija KidsRights fondacija, naglasili su iz institucije Zaštitnika.

Oni su objasnili da je, za prijavu, potrebno poslati lične podatke, kratku biografiju i sastav, najviše jedna pisana ili naslikana stranica o nekom ljudskom, dječjem pravu koje bi trebalo poboljšati u narednih 20 dana.

Kako se navodi u saopštenju, zainteresovani se mogu prijaviti slanjem prijave na adresu: Ulica Svetlane Kane Radević br. 3 Podgorica, ili na e-mail adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..

Izvor: RTCG

Pripremila: Dajana Vuković

Ako ljudska prava u praksi nemaju sinergetski efekat, postoji bojazan da se ista povrijeđuju zato je važno da rješenja kreiramo zajedno, poručeno je sa radnog doručka predstavnika/ca Ministarstva ljudskih i manjinskih prava sa predstavnicima/ama saveza i udruženja iz oblasti zaštite prava lica sa invaliditetom.

Ministar Fatmir Đeka (Gjeka) zahvalio je svima što su se odazvali pozivu Ministarstva i potvrdili važnost saradnje u oblasti koja je jedna od prioritetnih u radu Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. On je istakao da su obaveze resornog ministarstva započele sa realizacijom u predmetnoj oblasti, budući da su iste stagnirale dugo, te da će resor kojim rukovodi opravdati očekivanja i jačati povjerenje, ubrzavajući dinamiku njihove realizacije.

Iz različitih uglova, cilj nam je zajednički  kroz implementaciju preuzetih obaveza na međunarodnom, nacionalnom i lokalnom nivou, obezbjeđivaćemo bolji kvalitet života i jednakost licima sa invaliditetom u Crnoj Gori, poručio je ministar prisutnima.

Vršiteljka dužnosti direktorice Direktorata za zaštitu i jednakosti osoba sa invaliditetom, Irena Rakočević saopštila je da je uloga ministarstva u ovoj oblasti kreiranje politika usmjerenih na koordinaciju aktivnosti koje imaju za cilj zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju njihove jednakosti.

Važno je da rješenja kreiramo zajedno, uvažavajući različite, ali komplementarne uloge i odgovornosti u ovom procesu. U suprotnom, stiče se utisak da izolovani, nedovoljno zapaženi pojedinačni poduhvati, čak i kada sami po sebi daju značajne rezultate, ne mogu imati dugotrajno dejstvo, zbog čega je ovaj sastanak nesumnjivo značajan.

Iz ministarstva očekujemo da je ovo početak kontuinuiranog dijaloga na koji nas obavezuje, ne samo adekvatna implementacija preuzetih međunarodnih standarda u oblasti zaštite od diskriminacije lica sa invaliditetom, već i nužnost realizacije obaveza koje su dugo na čekanju, saopštila je Rakočević.

Iz civilnog sektora pozdravili su dijalog s institucijama kao značajno sredstvo komunikacije i unapređenja saradnje. Oni su poručili da su po prvi put uvaženi na ovaj način od resornog ministarstva i izrazili spremnost na partnerski odnos sa ministarstvom u cilju bolje implementacije politika u oblasti zaštite od diskriminacije i promocije jednakosti lica sa invaliditetom.

Razmjenjena su mišljenja oko ključnih izazova koji predstoje i usaglašeno je da će svako, iz okvira svojih nadležnosti i djelovanja, nastojati da da svoj maksimum kako bi se unaprijedilo uživanje ljudskih prava lica s invaliditetom u Crnoj Gori.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Međunarodni dan za skretanje pažnje na Daun sindrom (DS) je 21. mart.

Ovaj dan Ujedinjene nacije obilježavaju od 2012. 

Pada na 21. dan trećeg mjeseca u godini kako bi ukazao na jedinstvenost triplikacije (trizomija) 21. hromozoma koji izaziva Daun sindrom, objašnjavaju organizatori.

Ovogodišnja tema je Okončanje stereotipa.

Njen cilj je borba protiv postojećih ideja o ljudima sa Daun sindromom, kakvi bi mogli da budu ili šta bi mogli da rade.

Šta je Daun sindrom?

Daun sindrom znači da je osoba rođena sa dodatnim hromozomom.

Ovo genetsko stanje obično utiče na nečije sposobnosti učenja i fizička obelježja.

To nije bolest, oboljenje ili stanje kojim neko može da se zarazi.

Daun sindrom se dešava prirodno i nema poznati uzrok.

Ljudi rođeni sa njim obično dobiju slučajno hromozom viška, zbog promjene u spermatozoidu ili jajnoj ćeliji prije rođenja.

Zastupljen je u svim djelovima planete i za posljedicu često ima promjenljive efekte na stilove učenja, fizičke karakteristike i zdravlje, kažu iz UN-a.

Na svakih 800 beba biće jedna sa ovim stanjem, prema organizatorima Svjetskog dana ljudi sa Daun sindromom.

Postoje tri tipa: trizomija 21 (koji je i najčešći tip – gde postoje tri kopije 21. hromozoma), translokacija i mozaicizam.

Sindrom je dobio ime po doktoru Džonu Lengdonu Daunu, koji je ga je prvi kategorisao.

Pet znakova Daun sindroma

U fizičke znake spadaju

Spljošteno lice, naročito koren nosa

Oči oblika badema iskošene nagore

Kratak vrat

Jedna linija na dlanu

Niža visina kod djece i odraslih

Da li Daun sindrom može da se liječi?

Ovaj sindrom ne može da se liječi.

Može da se ukaže pomoć na osnovu fizičkih i intelektualnih potreba, snage i ograničenja svake osobe.

Odgovarajući pristup zdravstvenoj njezi, programi rane intervencije i inkluzivno obrazovanje, kao i odgovarajuće istraživanje, ključni su za rast i razvoj pojedinca, kažu iz UN-a.

Kvalitet života ljudi sa Daun sindromom može da se unaprijedi zadovoljavanjem njihovih zdravstvenih potreba, dodaju.

U to mogu da spadaju redovni pregledi kod medicinskih radnika da bi se pratilo mentalno i fizičko stanje i pružile pravovremene intervencije kao što su fizioterapija, okupaciona terapija, govorna terapija, savetovanje ili specijalno obrazovanje, objašnjavaju stručnjaci.

Ovo pospešuje njihovo učešće u društvu i ispunjenje njihovog ličnog potencijala.

Mnogi od njih uspjevaju da žive kvalitetno, odlaze u redovne škole i na posao, a neki od njih se vjenčaju i žive samostalno.

Pojedini uspjevaju da obezbjede istaknute poslove, kao što je Mar Galseran u Španiji, koja je izabrana poslanica regionalne skupštine Valensije na istoku zemlje.

Vjeruje se da je prva osoba sa ovim stanjem koja je ušla u neki evropski regionalni ili nacionalni parlament.

Tu je i Eli Goldstin, koja je ušla u istoriju kao prvi model sa Daun sindromom na naslovnici časopisa Vog, iako su ljekari tvrdili da nikad neće moći da prohoda ili progovori zbog toga što ima sindrom.

Hajdi Krauter je britanska aktivistkinja za osobe sa invaliditetom koja ima Daun sindrom i osporava zakonodavstvo omogućujući fetusima sa ovim stanjem da budu abortirani sve do pred samo rođenje.

Ona je vlastiti slučaj uspjela da dovede na Evropski sud za ljudska prava.

Tvrdi da su postojeća pravila diskriminatorska.

Izvor: Medical

Pripremila: Dajana Vuković

Golbal klub Nikšić pobjednik je kvalifikacionog turnira Lige šampiona u Berlinu.

GK Nikšić je danas u finalnom meču savladao domaćina turnira, ekipu Berlina 12:7.

Obje ekipe plasmanom u finale obezbijedile su plasman na završni turnir, a pridružio im se i njemački Čemnicer pobjedom u meču za treće mjesto protiv Liona 6:5.

GK Nikšić je trofej osvojio sa maksimalnim učinkom. 

Kao prvoplasirani u grupi izborio je direktan plasman u finale, nakon što je slavio protiv britanske ekipe Nodern Ol stars 14:5, njemačkog Čemincera 11:7, holandskog Herkulesa 12:4 i francuskog Liona 12:9. 

U finalu crnogorski predstavnik je potpuno nadigrao rivala, rano je stekao ubjedljivu prednost i ostatak meča lišio rezultatske neizvjesnosti.

Vodio je 6:1 i 9:1, na polovini meča bilo je 9:3, a početkom nastavka 11:3.

Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Nikola Nikolić sa devet, dok je Miloš Ranitović postigao tri gola.

Nikolić je odličan turnir krunisao drugim mjestom na listu strijelaca sa 39 postignutih golova.

Dres Golbal kluba Nikšić na turniru nosili su Goran Macanović, MarkoNikolič, Nikola Nikolić, Miloš Ranitović, Matej Ledinek i Velizar Obradović, a predvodili su ih trener Nikola Čurović i njegov asistent Branislav Bulatović

Nikšić, Berlin i Čemnicer pridružili su se Hanzi iz Roštoka, finskom Old paueru i belgijskoj ekipi Ha. Vi. 2 Brisel, koji su sa sa prvog turnira izborili mjesto na finalu sezone. 

Nastup su osigirali i belgijski Nordzi, predstavnik države domaćina turnira i litvanski Saltinis, koji je prethodne dvije godine osvajao trofej. 

Finalni turnir na programu je od 27. juna do 1. jula u Belgiji.


Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Prva osoba sa Daun sindromom, fizioterapeutski tehničar Vuk Trajković dobio je ugovor o radu na neodređeno vrijeme na beogradskom Institutu za reumatologiju, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Srbije.

Trajković je, kako je navelo Ministarstvo, prva osoba sa Daun sindromom koja je zaposlena u zdravstvenom sistemu Srbije.

Ugovor su mu uručili ministarka zdravlja Danica Grujičić i direktor Instituta za reumatologiju Predrag Ostojić.

Svima želim da budu samostalni i da tako nastave i znam danas da svako može ovo da doživi. Jako sam srećan, zauvek. Za drugu decu isto tako želim da dobiju rešenje kao i ja, izjavio je Trajković nakon potpisivanja ugovora, prenijelo je Ministarstvo zdravlja.

Ministarka zdravlja Srbije Danica Grujičić izjavila je da je Trajković već radio na Institutu za reumatologiju, a da je svojim radom "oduševio sve, i lekare i sestre, ali najvažnije pacijente".

Sve pohvale je dobio i za ljubaznost i za ophođenje i, ako je inkluzija zaživela u Srbiji ovim primerom, pa samo da je za Vuka, već je ispunila svoju ulogu, navela je Grujičić.

Ona je dodala da je se mnogi roditelji djece sa Daun sindromom u Srbiji plaše da ih pošalju u školu, da se osamostalei da mogu samostalno da žive i pomažu drugima.

Vuk je imao podršku porodice i nadam da će ovakvih mladih ljudi kao što je on biti sve više na različitim radnim mestima, rekla je Grujičić.

Direktor Instituta za reumatologiju Predrag Ostojić naveo je da je ta ustanova omogućila Vuku Trajkoviću, kao fizioterapeutskom tehničaru, stručno osposobljavanje u toj ustanovi.

Krajem prošle godine Vuk je završio državni ispit i na taj način dobio licencu da radi kao fizioterapeut. Upisao se u Komoru medicinskih sestara i tehničara, a potom zajedno sa porodicom, Vuk je podneo zahtev za stalno zaposlenje. Imajući u vidu da je omiljen i kod zaposlenih i kod pacijenata, mi smo tu molbu prosledili Ministarstvu zdravlja sa molbom da u skladu sa zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom on bude zaposlen kod nas, rekao je Ostojić.

Preciznih podataka o broju osoba u Srbiji sa Daun sindromom nema.
 

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Pripremila: Dajana Vuković

Jedna od najvažnijih aktivnosti koje sprovodi Organizacija Crvenog krsta Prijestonice Cetinje, u okviru socijalne djelatnosti, je program Pomoć u kući odraslom i starijem licu sa invaliditetom, sa ciljem olakšanja svakodnevnog života starijih osoba, kroz pružanje usluga socijalne zaštite.

Tokom 2023. ovaj program koristilo je 99 osoba o kojima je u kontinuitetu brinulo devet gerontodomaćica. Direktni korisnici programa su starija lica preko 65 godina, koji nemaju prihoda ili su oni na niskom nivou, žive sami i imaju poteškoća da obavljaju svakodnevne aktivnosti.

Usluga pomoć u kući je namijenjena starijim osobama, sa ciljem olakšavanja obavljanja svakodnevnih aktivnosti, uz očuvanje kvaliteta života. Ona obuhvata nabavku hrane, pomoć pri pripremi obroka i hranjenju, kretanju, održavanju lične i higijene prostora, grijanju prostora, pomoć prilikom nabavke štampe i knjiga, plaćanja mjesečnih računa, posredovanje u obezbjeđivanju različitih vrsta usluga za
održavanje stana i uređaja za domaćinstvo, nabavku ljekova i odvođenje na ljekarske preglede.

U cilju unaprjeđenja usluge namijenjene najstarijim sugrađanima, gerontodomaćice redovno pohađaju obuke koje obuhvataju sve aspekte rada sa starijom populacijomod uspostavljanja odnosa povjerenja sa korisnikom, pomoći u svakodnevnim poslovima u domaćinstvu, do staranja o zdravstvenim potrebama korisnika.

Program je većim dijelom finansiran od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja a Ugovorom o saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore, Prijestonica Cetinje je od 2020, prepoznajući ovaj program kao kvalitetan servis građanima, preuzela troškove koji bi inače išli na teret krajnjih korisnika i na taj način doprinjela da ova važna usluga za starije sugrađane bude potpuno besplatna.

Uspostavljajući usluge socijalne zaštite na lokalnom nivou, doprinosi se samostalnijem funkcionisanju starijih osoba i osoba s invaliditetom i osiguravanje kvaliteta pruženih usluga pomoći u kući i prevenciji socijalne isključenosti ovih ranjivih kategorija društva.

Izvor: CDM

Pripremila: Dajana Vuković

Rođaci četrdesetogodišnjeg Izz Al-Din al-Banna kažu da su rane koje mu je nanijela izraelska vojska dovele do komplikacija koje su ga naposljetku koštale života.

Izvještaj koji je objavila britanska veb stranica Middle East Eye rasvjetljava ranjivosti osoba s invaliditetom koje žive u Gazi kroz slučaj četrdesetogodišnjeg Izz Al-Din al-Banna, osobe s invaliditetom, koji je prošlog mjeseca preminuo u izraelskom pritvoru.

On je naveo da je izraelska vojska krajem novembra uhapsila Al-Bannu, koji je paralizovan od pojasa naniže, u zgradi u kojoj je potražio sklonište u gradu Gazi.

zraelski vojnici, koji su ga uhapsili, žestoko su ga pretukli i vukli po tlu. Prema riječima njegovih rođaka, rane koje je zadobio na kraju su dovele do komplikacija koje su ga u februaru, naposljetku, koštale života.

Muhammad Al-Banna, Izz Al-Dinov rođak, koji ga je pratio tokom više imigracija od 7. oktobra 2023, izjavio je: Vojnici su se brutalno odnosili prema njemu, bez obzira na njegov invaliditet.

Tridesetogodišnji Muhammad bio je sa Izz Al-Dinom tokom prvih sati njegovog hapšenja i dao je britanskoj veb stranici detaljan opis golgote kroz koju je prošao njegov rođak, prije nego će umrijeti.

Na veb stranici je navedeno da je Izz Al-Din među više od 31 Palestinca koje je Izrael ubio u vrijeme objavljivanja ovog izvještaja. Dodao je da je velika većina njih stradala u nasumičnom bombardovanju izraelske vojske, dok su drugi stradali od snajperske vatre, napada dronovima, pogubljenja po prijekom postupku, izgladnjivanja, te usljed premlaćivanja i mučenja, kao što je bio slučaj sa Izz Al-Dinom.

Brze egzekucije

Muhammad prenosi da su boravili dva dana u kući u kojoj su potražili sklonište. Trećeg dana u zoru, izraelske snage su upale u zgradu. Do izlaska sunca, pucali su na zgradu i bacali šok bombe u nju.

Zatim su upali u zgradu i naredili grupi muškaraca, među kojima je bio i Izz Al-Din, da daju svoje lične podatke. Grupi je naređeno da napusti zgradu, pa ju je napustio i Izz Al-Din, ali bez invalidskih kolica. Muhammad i još jedan rođak, morali su ga snijeti u prizemlje.

Spuštajući se niz stepenice noseći Izz Al-Dina, vidjeli smo našeg komšiju, Abu Muhammada Hameda, kako ubijen leži na zemlji, priča Muhammad, i dodaje: Ubili su ga jer je napustio svoju sobu bez dozvole.

Muhammad je rekao da je njegovu 15-satnu muku, dok je sjedio na krhotinama razbijenog stakla, ponekad prekidao izraelski vojnik koji je dolazio da ga šamara, kao i Ehaba, Izz Al-Dinovog brata.

Izz Al-Din, koji je bio razdvojen od članova porodice, suočio se sa dodatnim poteškoćama, jer su mu uskraćivali hranu i vodu, a bio je podvrgnut i teškom premlaćivanju.

U izvještaju se nastavlja da je Muhammad pušten nakon što je ispitivan, da bi mu poslije bilo naređeno da pješači u pravcu južnog Pojasa Gaze. Izraelski vojnici su odveli Izz Al-Dina bez invalidskih kolica. Muhammad nije vidio kuda ga vode jer je snajperista iza njega pucao na svakoga ko se osvrtao unazad. Jedan ga je vojnik čak upozorio da će, ako skrene lijevo ili desno, na njega biti ispaljena tenkovska granata.

Lagani plijen

U izvještaju se dodaje da je prije nego je Izrael počeo bombardovati Gazu nakon 7. oktobra 2023, postojala procjena o nešto više od dva posto osoba sa invaliditetom u ukupnoj populaciji Pojasa, čiji je broj 2,3 miliona ljudi.

To znači da je jedan od pet domova u Gazi imao barem jednog člana sa invaliditetom, prema Palestinskom centralnom birou za statistiku.

Zareef Al-Gharra, aktivista za prava osoba sa invaliditetom u Gazi i prijatelj Izz Al-Dina, rekao je da je Al-Banna “bio lak plijen za izraelsku okupaciju”. 

“Kada je izraelska vojska upala u područje u kojem je Izz Al-Din boravio, većina stanovnika je uspjela pobjeći, ali on nije mogao, zbog invaliditeta. Uhapšen je zajedno sa bratom, koji ga nije htio ostaviti.”

Podaci, do kojih je prošle sedmice došao izraelski list Haaretz pokazuju da je 27 palestinskih zatočenika iz Gaze umrlo pod nerazjašnjenim okolnostima dok su bili zarobljeni u izraelskim vojnim objektima.

Al-Gharra, koji je razgovarao i sa zatvorenicima koji su svjedočili dolasku Izz Al-Dina u zatvor Ramla, priča da su vojnici prema Al-Banni grubo postupali i da su ga vukli po ulicama. Rekao je: “Uvučen je u zatočenički centar kada je tamo stigao, zbog čega je zadobio teške povrede nogu i stopala.”

Stari prijatelj Izz Al-Dina rekao je da je ovakav tretman doveo do njegove smrti, možda i zbog infekcija koje je dobio dok je vučen po zemlji sa otvorenim ranama. Kada je ušao u zatvor, njegovi cimeri su primijetili neprijatan miris koji je izbijao iz njegovih nogu zbog inficirane rane koja nije nikako liječena.

Apelirali su na zatvorske vlasti da pomognu Al-Banni, ali su njihovi zahtjevi odbijani sve dok se njegovo stanje, tokom mjeseci koje je proveo u zatvoru, nije pogoršalo. Al-Gharra kaže: Tek tada su ga poslali u bolnicu gdje je i umro.

Izvor: MEE

Pripremila: Dajana Vuković

Autobuske stanice u Crnoj Gori moraće da imaju bežični internet, dostupan svim korisnicima besplatno, najmanje dva mjesta i dva toaleta za osobe s invaliditetom, klimatizaciju i korpe za otpatke na svim peronima.

To su neki od osnovnih uslova koje autobuske stanice moraju da ispune prema novom Pravilnikom o bližim uslovima i kriterijumima za kategorizaciju autobuskih stanica koji je stupio na snagu 27. februara ove godine. Osim osnovnih kriterijuma, Pravilnikom su definisani i dodatni kriterijumi koji utiču na kategoriju koju će dobiti autobuska stanica u novom procesu kategorizacije.

Novi Pravilnik je pripremilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u cilju, prije svega, poboljšanje uslova za boravak i kretanje osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.

Takođe, u odnosu na prethodne uslove za autobuske stanice, novom kategorizacijom želi se postići realna slika u vezi sa kategorijama koje ispunjavaju objekti autobuskih stanica, a što u konačnom utiče na kvalitet pružanja usluga kao i visinu naplate staničnih usluga prevoznicima i putnicima koji koriste njihove usluge u međugradskom i međunarodnom drumskom linijskom saobraćaju, rekli su za Forbes Crna Gora iz PR službe Ministarstva.

Ministarstvo saobraćaja planira da u prvoj polovini ove godine relicencira sve autobuske stanice koje posjeduju odobrenje ovog Vladinog resora.

Iz Ministarstva su rekli da privrednim subjektima koji ne budu ispunjavali uslove zahtjevi za izdavanje licenci biće odbijeni, što znači da neće moći da naplaćuju usluge koje pružaju putnicima i prevoznicima.

Autobuske stanice naplaćuju uslugu štampanja karte (do nekoliko eura u zavisnosti da li je saobraćaj lokalni ili međunarodni), zatim izlazak na peron (jedan euro) i sl.

Među osnovnim uslovima koje autobuske stanice moraju da ispunjavaju su minimalna površina od 12 kvadratnih metara sa obezbijeđenim odgovarajućim brojem mjesta i dva mjesta namijenjena za osobe sa invaliditetom sa slobodnim prostorom dimenzija 140 cm x 90 cm za korisnike kolica.

Takođe, autobuske stanice moraju da imaju kontakt osobu za pomoć osobama s invaliditetom, zatim provjetravanje prirodnim putem i ventilacijom, prirodno i vještačko osvjetljenje, plan mjesta u kome se stanica nalazi, časovnike u čekaonici i na peronima, šalter za prodaju voznih karata visine 85 cm, šalter za informacije, garderobu pod video nadzorom, kompjuterizovani način prodaje karata, najmanje četiri perona.

Među dodatnim kriterijumi koji utiču na kategoriju koju će dobiti autobuska stanica, su dodatna zatvorena ili otvorena natkrivena čekaonica, prioritetni šalter za osobe s invaliditetom, trudnice, majke sa malom djecom i starije osobe, vebsajt, parking sa određenim brojem mjesta za autobuse i automobile, ugostiteljske i trgovinske usluge na stanici (pripremanje hrane, usluživanje pića i napitaka, prodaja štampe).

 

Izvor: Forbes

Pripremila: Dajana Vuković

NVO Mozaik poziva sve zainteresovane žene s invaliditetom da se prijave za učešće na radionici o kreativnom izražavanju koja će se održati 26. marta 2024, sa početkom u 11 časova, u hotelu Onogošt, saopšteno je iz ove nevladine organizacije.

Organizatori su kazali da je cilj radionice jačanje kreativnog izražavanja kod žena s invaliditetom kao način podsticanja kreativnosti kroz umjetničke aktivnosti kao sredstvo izražavanja i terapeutske podrške.

Zainteresovane kandidatkinje mogu se prijaviti dostavljanjem motivacionog pisma, najkasnije do 20. marta 2024. na mejl mozaiknvo@gmail.com s naslovom teksta mejla Prijava za radionicu o kreativnom izražavanju.

Navedena aktivnost je dio projekta Osnažene – vidljive, koji realizuje NVO Mozaik, a podržan je kroz program OCD u Crnoj Gori od osnovnih usluga do oblikovanja politika  M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa fondacijom Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centarom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mrežom i u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom evropskih poslova Vlade Crne Gore. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

 

Izvor: RTVNK

Pripremila: Dajana Vuković

Strana 1 od 87

Back to top