Programski direktor nevladine organizacije Uzor, Marko Pejović, naveo je u CDT-ovom izbornom podkastu da trenutni zakonodavni okvir vrlo limitirano tretira pitanje funkcionerske kampanje.

Ovaj izborni ciklus je pokazao koliko je potrebno raditi na sveobuhvatnoj izbornoj reformi, sa posebnim fokusom na funkcionersku kampanju. Moramo uraditi jednu sveobuhvatnu analizu kada je u pitanju funkcionerska kampanja, i sa aspekta institucije predsjednika, izvršne vlasti, ali i svih privrednih društava čiji je osnivač lokalna samouprava ili Vlada, kazao je Pejović.

Kampanja je pokazala, rekao je Pejović, da su korišćene najgore metode za dobijanje političke prednosti, navodeći kao jedan od primjera prijevremeno isplaćivanje zarada provjetnim radnicima.

Govoreći o mogućnostima da se sveobuhvatna izborna reforma sprovede u doglednom periodu, on je kazao da je i aktuelni saziv izvršne vlasti pokazao da je skupštinski Odbor predmet političke trgovine.  

Pejović je kazao da politički predstavnici sve više rade na ucjenjivačkom kapacitetu, nego na pregovaračkom kapacitetu.

I u situaciji kada nemamo tačku sporenja, ne postoji nikakav napredak u tom pogledu. Dok ne bude postojala stvarna vola svih političkih subjekata, dok ne bude postojao pritisak svih zainteresovanih strana, ne možemo očekivati da se izborna reforma dogodi, poručio je Pejović. 

Govoreći o pristupačnosti biračkih mjesta za osobe s invaliditetom tokom izbora, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić, ocijenila je da je situacija približno slična kao i u toku prethodnih izbornih ciklusa.   

Ona je istakla da nije novina da partije, kolacije ili liste nerijetko pominju osobe s invaliditetom, vole da se fotografišu sa njima, i da u svojim programima ili u samoj kampanji navode šta će oni uraditi za osobe s invaliditetom ako osvoje vlast ili budu dio vlasti.  

Vujačić je dodala da su tokom ove kampanja osobe s invaliditetom pomenute najveći broj puta u odnosu na sve izborne cikluse do sad, pa čak i u odnosu na parlamentarne.  

Možda zbog broja lista, ali i u većoj mjeri zbog toga što nas vide kao biračko tijelo ili kao plijen. U kampanji su danima unazad pominjali osobe s invaliditetom i zato tvrdim da su nas mnogi od njih u zadnjih mjesec dana pomenuli više puta nego u životu, ukazala je Vujačić.

Prema njenim riječima, povećan je i broj osoba s invaliditetom na izbornim listama ili njihovih roditelja ili onih koji rade s osobama s invaliditetom, dodajući da za većinu tih pozicija ne postoji izgled da se mogu naći u lokalnom parlamentu, ali jeste značajna promjena u odnosu na neki prethodni period. 

Što se tiče reforme u dijelu osoba s invaliditetom, ona bi morala da bude temeljna, da se svako zakonsko rješenje izanalizirala i da se kroz preporuke analiziraju norme, da se u političkom životu pojavi osoba s invaliditetom  koja će da se out-uju kao osobe sa invaliditetom. I sada ih imamo, ali nisu vidljive, ili ne govore iz te pozicije, poručila je Vujačić, dodajući da je to najčešće zbog stigmatizacije.

Izvor: Centar za demokratsku tranziciju

Pripremila: Dajana Vuković

U Kotoru je sinoć svečano otvaren peti međunarodni filmski festival Uhvati film koji  je počeo ranije toga dana programom za najmlađe Volim film.

Organizatori su saopštili da su u okviru festivala organizovane projekcije za predškolce kojima su prikazani inkluzivni crtaći, nakon čega su crtali svoje viđenje filmskog plakata. Program se zatim preselio u kotorsku Gimnaziju. Nakon projekcije filmova održana je panel diskusija na temu Govorimo inkluzivno: Terminologija i OSI gdje su Irena Rašović i Dunja Samardžić odgovorili i pojasnili gimnazijalcima nedoumice na ovu temu.

Festival je zvanično otvorila sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor Tatijana Kriještorac koja je kazala da Opština podržava ovaj projekat prije svega zbog vrijednosti i ciljeva za koje se on zalaže a koji idu u smjeru promovisanja jednakosti, ljudskih prava te poboljšanju položaja osoba s invaliditetom.

Ovo je najemotivniji među svim festivalima koji se održavaju u Kotoru, a nama u sekretarijatu posebno važan zato što su problemi osoba sa invaliditetom ono što je u opisu naše djelatnosti. Drago mi je što festival iz godine u godinu raste, rekla je Kriještorac.

 U ime JU Resursni centar za sluh i govor Dr Peruta Ivanović, obratio se direktor Neđeljko Moškov.

Izuzetna mi je čast što se ovaj festival održava baš u našem gradu i što raste iz godine u godinu, poručio je Moškov.

Branimir Žugić, direktor Filmskog festivala Uhvati film Kotor istakao da mu je drago što svi prepoznaju da festival raste a što se ogleda i u interesovanju relevantnih subjekata da budu partneri i podrže festival.

Vjerujem da će u narednim godinama ovaj trg, Pjaca od kina, biti i mali da primi sve zainteresovane, da ćemo imati publiku za filmove kao i za veoma važan prateći program koji se bavi važnim temama, kaže Žugić.

U okviru festivala profesionalci će na Okruglom stolu Budućnost inkluzivnih festivala Primjeri, izazovi i prilike diskutovati u Omladinskom klubu o značajnim temama a na program je I projekcija dugometražnog dokumentarnog filma Porodica na određeno vrijeme reditelja Seada Šabotića.

Gosti ovogodišnjeg Uhvati film Kotor 2024 biće predstavnici sličnih inkluzivnih festivala iz regiona, filmski profesionalci, predstavnici organizacija osoba s invaliditetom koji će predstavilti primjere dobre prakse, izazove koje su imali i ideje za dalje unapređenje.

Festival organizuje NVU Art 365 uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor, Filmskog centra Crne Gore, Ministarstva kulture i medija, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Kulturnog centra Nikola Đurković Kotor, Resursnog centra za sluh i govor dr Peruta Ivanović, Gimnazije Kotor, JPU Radost Kotor, Crnogorske kinoteke.  Festival su podržali i privredni subjekti: CKB banka, Voli, Coca Cola, Alter Modus, Enjoy Boat Tour i Nikšićko pivo.

Festival Uhvati film Kotor je dio regionalne mreže Filmski festival Uhvati film koji se realizuje u Novom Sadu, Rijeci i Banja Luci.

Svi programski segmenti Festivala su kao i ranijih godina besplatni. Festival traje od 27. do 29. septembra.

Izvor: Antena M

Pripremila: Dajana Vuković

Na evidenciji Biroa rada u Mojkovcu je 227 osoba s invaliditetom (OSI), dok su samo 32 osobe radno angažovane.

Nezaposlenost je najveći problem osoba s invaliditetom u toj opštini, konstatovano je u nacrtu Lokalnog akcionog plana (LAP) u oblasti invalidnosti. Teškoće s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom su još diskriminacija u pristupu objektima i površinama u javnoj upotrebi, nedovoljne servisne usluge, nepostojanje prilagođenog prevoza, nedovoljno informacija na Brajevom pismu.

U Mojkovcu ne postoji dugoročno rješenje za zapošljavanje, već se osobe sa invaliditetom zapošljavaju preko projekata i javnih radova na kraći vremenski period, a samim tim ne mogu trajno da riješe svoja egzistencijalna pitanja. Jedan od problema je i što lokalna uprava i druge institucije ne zapošljavaju osobe sa invaliditetom, kako bi dali primjer poslodavcima iz privrednog sektora, čiji je odaziv za zapošljavanje takođe slab. S druge strane, osobe sa invaliditetom koje nijesu radno sposobne, nemaju dovoljnu podršku od institucija i servisa tako da su prepušteni porodicama i zatvoreni u kućama, zaključak je iz nacrta LAP.

U nactu dokumenta podsjećaju da je, Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, definisan kvotni sistem zapošljavanja, odnosno, obaveza poslodavca da zaposli određeni broj osoba sa invaliditetom u skladu sa ukupnim brojem zaposlenih. Ukoliko to ne učine, prema zakonu, poslodavci su dužni da uplate poseban doprinos za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

I pored toga efekat u praksi još je manji od očekivanog. Saradnja lokalne uprave s poslodavcima nije na zavidnom nivou, nema sastanaka s poslodavcima, a NVO, organizacijama osoba sa invaliditetom koje zapošljavaju lica s invaliditetom, lokalna uprava ne pruža pomoć, piše u nacrtu LAP-a.

U dokumentu je napravljena i detaljna analiza javnih objekata i površina (ne)pristupačnih osoba sa invaliditetom. Tako ta kategorija Mojkovčanki i Mojkovčana ne može, recimo, do apoteke, Fonda zdravstava, jednog dijela osnovne škole, policije, vrtića, Biroa rada, Komunalnog predueća, Turističke organizacije. Nepristupačni za osobe sa invaliditetom su gotovo svi mojkovački hoteli, hram Hristovog rođenja, pijaca, dva marketa, restorani.

Neobezbjeđivanje uslova za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u objektima u javnoj upotrebi i u prostorima i površinama javne namjene osoba sa invaliditetom, podsjećaju autori LAP-a, smatra se diskriminacijom po osnovu invaliditeta. Jedan od zaključaka je da je neophodno podizanje nivoa svijesti u odnosu na osobe sa invaliditetom, koji je, konstatuju u dokumentu, sada na vrlo niskom nivou kod građanki i građana Mojkovca.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Predsjednik Paraolimpijskog komieteta Crne Gore (POK) Igor Tomić i naredne četiri godine obavljaće tu funkciju, odlučeno je na Skupštini krovne sportske asocijacije osoba sa invaliditetom.

Tomić je bio jedini kandidat za predsjednika, a dobio je jednoglasnu podršku delegata Skupštine.

Skupština je jednoglasno imenovala i Upravni odbor (UO), u čijem su sastavu, osim Tomića, još Ratko Radović, Vladan Nikolić, Veselin Vuković i Dejan Bašanović.

Tomić se zahvalio delegatima na podršci, navodeći da je ponosan na uspjehe ostvarene zajedničkim radom.

Hvala vam još jednom na ukazanom povjerenju za još jedan paraolimpijski ciklus do Los Anđelesa 2028. godine. Veliko i iskreno hvala za sve ono što smo zajedno uradili proteklih 20 godina. Posebno sam ponosan na ciklus koji je iza nas, rekao je Tomić nakon sjednice.

On je podsjetio da je POK u protekle četiri godine realizovao više od 250 aktivnosti, od kojih je 195 bilo međunarodnog karaktera.

Sijale su medalje na grudima naših takmičara na velikom broju velikih međunarodnih takmičenja, sa posebnim ponosom na dvije paraolimpijske Filipa Radovića osvojene na Igrama u Tokiju 2021. i Parizu 2024. godine, rekao je Tomić.

On je ponovio da je ponosan što su sve to uradili zajedno, kao velika porodica.

To mi je dalo vjetar u leđa za naredni, četvorogodišnji mandat, na putu za Los Anđelesa. To će biti moj posljednji mandat, kao predsjednika Paraolimpijskog komiteta. Radeći sa vama u ovom ambijentu, imam energije za 100 mandata, ali mislim da čovjek, a to učim sve ove godine svoje đake i sportiste, svoju djecu, mora imati mjeru, rekao je Tomić.

On je naglasio da je siguran da se u naredne četiri godine zajedno može konačno sistemski dodatno osnažiti i utabati staza paraolimpijskog puta.

Svojim rezultatima i odnosom, prije svega prema državi Crnoj Gori, a i prema svima, POK je to zaslužio. Siguran sam da će poslije Los Anđelesa, mom nasljedniku ili nasljednici, biti lakše da nastavi ovu nevjerovatnu priču koja se zove paraolimpijski pokret Crne Gore, rekao je Tomić.

On je naglasio da mu je drago što je Skupština održana u Resursnom centru za djecu i mlade Podgorica, navodeći da je tu počeo svoju najljepšu profesionalnu i životnu priču prije više od 21 godine.

Tu priču ću do kraja svog radnog i životnog vijeka da završim zajedno sa vama u Resursnom centru. Sve ovo smo stvorili zajedno i idemo dalje zajedno, u nove mandate, pobjede i paraolimpijske cikluse. Hvala još jednom na povjerenju i iskrenosti, koju ste utkali u ovu našu priču i porodicu, rekao je Tomić.

Na sjednici je usvojen i izvještaj sa Paraolimpijskih igara u Parizu, šefa misije Miloša Ranitovića.

Sjednici je prisustvovalo svih 17 delegata, koliko broji Skupština POK.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Takmičio se u drumskom parabiciklizmu, u trci na hronometar, u kategoriji C1.

Trku na 18,8 kilometara završio je za 44 minuta, 34 sekunde i 72 stotinke.

Pobijedio je Španac Rikardo Ten Argiles, ispred Poljaka Zbinjeva Macijevskog i Francuza Andrea Vajnuda.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Klinički centar Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom zdravlja sprovodi u djelo sveobuhvatni plan za trajno zdravstveno-stomatološko zbrinjavanje djece s invaliditetom, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.

Kako naviše, najbolji dokaz za to je što na Stomatološkoj poliklinici više nema listi čekanja. One su eliminisane intenzivnim radom od aprila do avgusta. U slučaju da neko od pacijenata nije dobio traženu uslugu, uvijek može da se obrati direktno kolegama na poliklinici ili našem Zaštitniku prava pacijenata.

Zatim, u Institutu za bolesti djece KCCG, značajno je povećan broj termina za stomatološke intervencije u operacionim salama, što znači da u jednoj seansi operišemo više pacijenata nego donedavno, kazali su.

Termine usaglašavamo u komunikaciji sa roditeljima/starateljima djece sa invaliditetom, o čemu vodimo podrobnu i detaljnu evidenciju.

Zatim, imajući u vidu da nijedna zdravstvena ustanova u državi za sada nema mogućnost pružanja ovih usluga pod svojim krovom, podsjećamo da su ljekari Stomatološke poliklinike KCCG od ranije pripravni i spremni da ordiniraju u kliničko-bolničkim centrima u Beranama i Kotoru, kao i u opštoj bolnici Nikšić.

Prema informacijama iz Ministarstva zdravlja koje je posvećeno regulaciji ovog pitanja pravne prirode, ono bi trebalo da bude riješeno u dogledno vrijeme. Time stičemo uslove, ne samo da pružamo istovjetnu zdravstvenu zaštitu na sjeveru i na jugu kao u KCCG, već je to ujedno i prilika da edukujemo nadležne stomatologe za rad s osobama s invaliditetom.

Treći i najvažniji korak je planirano otvaranje Dnevne bolnice u okviru Stomatološke poliklinike KCCG. Time ćemo steći uslove da izvodimo operacije na poliklinici nezavisno od ostalih sala KCCG.

KCCG je posvećen sveobuhvatnom rješenju medicinskog tretmana osoba s invaliditetom s fokusom na ranjive grupe, saopšteno je iz KCCG.

Izvor: Borba

Tokom predstavljanja rezultata istraživanja Zdravlje za sve Dostupnost stomatoloških usluga djeci sa autizmom u Crnoj Gori konstatovano je da djeca s autizmom pripadaju kategoriji osoba s invaliditetom.

Duge liste čekanja na stomatološke usluge, uvođenje u anesteziju na koje se čeka do pola, a nekad i godinu dana, samo su neki problemi sa kojima se suočavaju djeca sa autizmom u Crnoj Gori.

Mi smo se fokusirali na ove osobe kao ranjivu populaciju. Stavićemo akcenat na preventivno profilaktičke mjere. Samo četiri odsto usluga je iz domena preventivnih mjera. Ovaj podatak odnosi se na stomatološke usluge, rečeno je na predstavljanju rezultata istraživanja.

Akcentovala je da preventiva u stomatološkoj praksi mora biti unaprijeđena.

Tokom predstavljanja rezultata istraživanja u kojem je učestvovalo 50 roditelja djece sa autizmom, pokazalo se da postoje duge liste čekanja za ovu grupu. Njih 76 odsto smatra da stomatološke usluge nijesu jednako dostupne djeci sa poteškoćama u razvoju kao i neurotipičnoj. Roditelji (78 procenata), takođe, smatraju da dobijanje saglasnosti za uvođenje djeteta u opštu anesteziju nije brzo i efikasno.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore Milena Popović Samardžić kazala je da je autizam neurološki i razvojni poremećaj mozga kojeg karakterišu poteškoće u komunikaciji i nterakciji, ograničena interesovanja.

Među osobama koje žive sa autizmom ima jedan visoki procenat (oko 30 odsto) koji ima i intelektualna oštećenja, rekla je Popović Samardžić.

Kazala je da primjećuju porast broja slučajeva djece sa autizmom.

Antunović je kazala da je u Srbiji dozvoljeno stomatologu da samostalno izvodi inhalacionu sedaciju i kontroliše bol.

Kod nas postoje pokušaji. Ovaj metod kontrole bola će biti tema naših daljih napora da ga uvedemo u svakodnevni rad sa svim pacijentima, rekla je Antunović.

Kao tri moguće opcije za rješavanje ovog proberma, navodi Popović Samardžić, su: savjetovalište za oralnu higijenu sa stomatološkom ambulantom pri Centru za autizam, u školskim ambulantama da se planira rad s pacijentima sa autizmom i regionalna dostupnost stomatološke zaštite osnivanjem tri centra.

Doktorka Ljiljana Golubović je kazala da bi se povratkom oralne hirurgije u Domove zdravlja riješio problem.

Smatra da studenti ni stomatolozi nijesu zainteresovani ni motivisani da se bave tim pozivom.

Popović Samardžić je, na samom kraju predstavljanja rezultata, kazala da se kvalitet postojeće stomatološke zaštite može podići na više načina.

Ona smatra da je u Centru za autizam, multidisciplinarnim pristupom neophodno formulisafi edukativne programe, kao i treninge namijenjene roditeljima djece i djeci sa autizmom.

Navodi i da je neophodno razmisliti o primjeni TEACCH programa. Cilj tog programa je usvajanje školskih znanja i vještina za djecu koja za to imaju sposobnosti, ali i poboljšanje adaptacije djeteta s autizmom i efikasnost učenja.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Crna Gora nastoji da iskoristi sve benefite koje može kroz saradnju sa međunarodnim agencijama, kako bi unaprijedila sistem socijalne zaštite, kazao je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić tokom sastanka sa šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori MiIkeleom Servadeijem.

Ministar je naveo da saradnja sa UNICEF-om donosi benefite i izrazio očekivanje da će rezultirati time da na terenu stanje bude prihvatljivije, te da je cilj svih aktivnosti da korisnicima bude bolje i da svakim danom sistem socijalne zaštite bude efikasniji.

Naš cilj je izgradnja pravednijeg društva u kojem treba djeci pružiti jednake mogućnosti i u tom kontekstu želimo implementirati iskustva razvijenih država. Koliko god da mislimo da smo unaprijedii sistem, želimo se ugledati na najbolje i najefektivnije sisteme razvijenih država. U tome nam je potrebna pomoć, kako bi smo dobili određena sredstva i izvršili prioritizaciju svega onoga što bi trebalo da se radi. Mislimo da je oblast zaštite dječjih prava nešto čemu treba dati prioritet, istakao je ministar Gutić.

On je kazao da bi prvenstveno trebalo unaprijediti obrazovnu, kulturnu i privrednu politiku kako bismo poboljšali sistem i na takav način došli u situaciju da imamo sve manje potrebe za intervencijama.

Zato nam je bitan rad na Strategiji deinstitucionalizacije gdje nastojimo da izmjestimo sve korisnike u nekom idealnom momentu iz institucija i da oni budu u socijalno prihvatljivijem okruženju, dodao je ministar.

Ministar je informisao Servadeija da je u planu izgradnja Centra za hraniteljstvo i istakao značaj Male grupne zajednice u Bijelom Polju kao primjer za razvoj određenih usluga. Naveo je i da je u toku izrada Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja, koja obuhvata zaštitu djece od uticaja sa interneta.

Sve ove strategije su naslovljene na period od 2024 – 2028. i nadamo se da će tokom izrade strategija, a posebno poslije toga okruženje za sve kategorije kojima se bave strategije biti bolje. I nove šanse koje se tiču Plana rasta ćemo sa zadovoljstvom iskoristiti, dodao je ministar.

Servadei je rekao da će UNICEF nastaviti da podržava Vladu kako bi se osiguralo da kvalitetne usluge dječje i socijalne zaštite stižu do najugroženijih, poput djece u institucijama, djece bez roditeljskog staranja, djece žrtava nasilja, djece sa smetnjama u razvoju, djece koja rastu u siromaštvu i djece iz manjinskih grupa.

Prevencija je najbolja strategija i za nju je u Crnoj Gori neophodno povećati broj socijalnih radnika koji bi trebalo da rade kao službenici zaduženi za konkretne slučajeve na terenu. Analiza UNICEF-a iz 2018. godine pokazala je da je crnogorskim centrima za socijalni rad potrebno još najmanje 50 dodatnih socijalnih radnika za rad na terenu kako bi se obezbijedile usluge podrške djeci i porodicama u riziku u njihovoj zajednici. Takođe, zapošljavanje dodatnih socijalnih radnika neophodno je i za podržavanje procesa izmještanja djece iz institucija i pružanje intenzivnije podrške porodicama u lokalnim zajednicama. UNICEF će, do kraja ove godine, podržati uspostavljanje prvog Centra za hraniteljstvo u Crnoj Gori, što će doprinijeti prestanku smještanja djece u institucije, istakao je Servadei.

On je rekao da je UNICEF spreman da podrži Vladu da uvede Barnahus, tj. novi, specijalizovani servis koji na jednom mjestu pruža razne usluge za djecu žrtve nasilja. On uključuje međusektorsku saradnju i zaštitu, psihosocijalnu podršku, zdravstvene i pravne usluge za djecu koja su doživjela nasilje, zlostavljanje i iskorišćavanje. Barnahus je model dobre prakse međusektorske saradnje iz EU. Njegovo uvođenje se preporučuje u EU Strategiji o pravima djeteta, pa će, stoga, doprinijeti napretku Crne Gore u procesu pristupanja EU.

UNICEF će sarađivati s Vladom kako bi iskoristila Plan rasta za Zapadni Balkan za sprovođenje ovih ključnih reformi, zaključio je Servadei.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Crnogorski parabiciklista Danilo Gojković nastupiće sjutra na Svjetskom prvenstvu u Cirihu.

On će se takmičiti u drumskom parabiciklizmu, u kategoriji C1.

Voziće trku na hronometar, dugu 18,8 kilometara.

U njegovoj kategoriji, u trci na hronometar, prijavljeno je 11 takmičara.

Gojković će startovati u 11 sati i 36 minuta, kao drugi na startnoj listi.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Peti međunarodni filmski festival Uhvati film biće održan od 27. do 29. septembra u Kotoru. Riječ je o festivalu koji mijenja perspektivu o invalidnosti i osobama s invaliditetom i koji za cilj ima da doprinese poboljšanju kvaliteta života osoba s invaliditetom i njihovom većem učešću u kulturi i umjetnosti.

Festival Uhvati film kroz reviju filmova, podjednako važne panel diskusije i bogat prateći program, utiče na učešće osoba s invaliditetom u umjetnosti, afirmišuci njihove potencijale u sferi kulture, u filmu i medijima. 

Branimir Žugić, direktor filmskog festivala Uhvati film istakao je da riječ o festivalu koji je mnogo više od obične manifestacije te da je on simbol rasta, razvoja i kontinuirane posvećenosti temama invaliditeta i inkluzije.

Kada smo se priklučili mreži festivala Novi Sad, Rijeka, Banjaluka, imali smo jasan cilj da mijenjamo način na koji društvo gleda na invaliditet i da stvorimo prostor gdje se glasovi lica sa invaliditetom čuju, prepoznaju i uvažavaju.

Domaćin festivala i partner koji je od samog početka prepoznao značaj, misiju i viziju koju Uhvati film nosi jeste Opština Kotor.

Ono što je nama jako važno jeste da se Kotor našao na mapi gradova koji hvataju film koji govore o bitnim stvarima, kazala je Milica Tomović, rukovoditeljka Odjeljenja za Društvene djelatnosti Opštine Kotor.

Podršku festivalu dao je i Filmski centar Crne Gore koji prepoznaje značaj umrežavanja , dobrih praksi i regionalnih i evropskih iskustava ko i veliku inkluzivnost koju ovaj projekat daje, istakla je direktorica Aleksandra Božović.

Od ove godine novi partner - pokrovitelj jeste CKB banka iz koje ističu da su ponosni što su pokrovitelj ovako značajnog projekta.

Peti međunarodni filmski festival svojom porukom i sadržajem savršeno se uklapa u vrijednosti koje se njeguju u CKB-u, a jedna od njih je svakako briga o zajednici, poručio je Nemanja Đurašković, direktor Odjeljenja marketinga i komunikacija CKB banke.

Reditelj i umjetnicki direktor festivala Dušan Vuleković istakao je da se već sada krenulo i sa planiranjem festivala za narednu godinu koji će biti još sadržajniji te da bude i takmičarskog karaktera.

Ovogodišnji festival biće održan na više lokacija, a pored projekcija kratkometražnih filmova iz cijelog svijeta na temu invalidnosti, sadrži brojne prateće programe namijenjene različitim ciljnim grupama - panel diskusije, radionice, predavanja, razgovore sa autorima.

I ove godine ulaz je besplatan za sve programske segmente.

Izvor: Radio Kotor

Pripremila: Dajana Vuković