Željko

Željko

„Personalna asistencija je jedna od usluga iz oblasti socijalne i dječje zaštite garantovana Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Konkretno, usluga personalne asistencije spada pod uslugama podrške za život u zajednici“, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Istim zakonom je, kako su naveli, utvrđen postupak za ostvarivanje prava.

„Personalna asistencija omogućava osobama s invaliditetom da dobiju spoljnu podršku kojom kompenzuju stvari koje im se čine teške ili nemoguće u samostalnom životu. Usluga personalne asistencije se definiše prema specifičnim i individualnim potrebama”, navode u saopštenju.

Iz ministartsva ističu da se, usluga personalne asistencije pruža korisnicima lične invalidnine, odnosno dodatka za tuđu njegu i pomoć koji je u radnom odnosu, odnosno uključen u sistem visokog obrazovanja odnosno obrazovanja odraslih.

„Između osobe s invaliditetom i personalnog asistenta mora da postoji odnos poslodavca i zaposlenog. Ovo podrazumjeva da korisnik personalne asistencije mora da bude punoljetan i poslovno sposoban”, dodaju u saopštenju.

Takođe napominju da, korisnik kao poslodavac ima pravo da odlučuje u vezi s čim mu je potrebna pomoć i kako želi da pojedini zadatak bude obavljen.

„Zahtjev za ostvarivanje ovog prava podnosi se na obrascu koji propisuje nadležni organ državne uprave, a podnosilac zahtjeva odgovara za tačnost i ispravnost podataka koje unosi u obrazac”, navodi se u saopštenju.

Svaka osoba s invaliditetom ima pravo podnijeti zahtjev za priznanje prava na personalnu asistenciju Centru za socijalni rad, čije su stručni radnice/i dužni procijeniti ispunjavanje uslova za ostvarivanje prava i utvrditi obim prava.

„Pružalac usluge personalne asistencije pruža sljedeće usluge: pomoć pri održavanju lične higijene i higijene prostora; nabavku hrane, pripremu obroka i pomoć pri hranjenju;
pomoć pri oblačenju i svlačenju; pomoć pri podizanju, premještanju i kretanju unutar i izvan korisnikovog prostora, radnog mjesta i mjesta gdje se odvijaju društvene i obrazovne aktivnosti i korišćenju prevoza; pomoć pri korišćenju zdravstvenih usluga i korišćenju i održavanju ortopedskih pomagala; pomoć pri komunikaciji; pomoć u zadovoljavanju socijalnih, kulturno-zabavnih, obrazovnih, sportskih i drugih potreba”, ističu iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Napominju da do sada postoje tri pružaoca usluga licencirana za uslugu personalne asistencije i to: Udruženje za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju iz Nikšića; Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Udruženje paraplegičara (UP) iz Bijelog Polja. Ministarstvo je u septembru 2021., utvrdilo cijenu usluge personalne asistencije u iznosu od 6,31 eura po satu.

„Nažalost u praksi se često personalna asistencija poistovjećuje sa nekim drugim terminima, odnosno uslugama koje imaju potpuno različito značenje, odnosno svrhu, pa nekada i korisnike kao na primjer: Asistent u radu, Asistent u nastavi, Asistent/pomoć u kući kao i Servis gerento domaćica”, dodaju u saopštenju.

Neposrednu uslugu personalne asistencije pruža saradnik, personalni asistent. Personalni asistent angažovan je u radu s jednim korisnikom, najmanje 20, a najviše 40 sati sedmično.

„Pored korisnika i personalnih asistenata u planiranju, obezbjeđivanju, pružanju, korišćenju, nadgledanju i kontroli usluge učestvuju i stručne/i radnice/i, i to u Centru za socijalni rad, koji ima obavezu priznavanja prava i stručne radnice/i kod neposrednog pružaoca usluge personalnog asistenta”, zaključuju u saopštenju.

 

Izvor: portal CDM

Priredio: Ivan Čović

 

 Građanska inicijativa 21. maj apeluje na odgovorne u Građanskom pokretu Ura da povuku iz dalje upotrebe svoj političko, propagandni spot u kojem je, ističu, prisutan neprimjeren i neprihvatljiv pristup prema osobama s intelektualnim invaliditetom.

„Odgovorno je i važno odustati od daljeg korišćenja tog spota dok se ne izmijeni njegov dio koji je sporan sa aspekta ljudskih prava jer je prisutno omalovažavanje i dovodi se u pitanje zaštita integriteta ličnosti.”, ističu iz GI.

Već su, dodaju, reagovali aktivisti Pokreta osoba s invaliditetom i brojni roditelji i članovi porodica djece i odraslih osoba s neuro-vegetativnim problemima koji su povrijeđeni zbog dijela sadržaja političkog spota kojim se ne doprinosi pravilnom razumijevanju invaliditeta i društvenom prihvatanju osoba s invaliditetom.

„Na dati način, doprinosi se širenju predrasuda koje po pravilu ograničavaju inkluziju i kvalitet života svake osobe”, ističe GI 21.maj.

Iznenađeni su, kažu, činjenicom da nije reagovao i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković čije bi oglašavanje pomoglo da se diskusija o ovom pitanju nepotrebno ne politizuje.

„Slobodni i pošteni izbori su ključni za održivu i funkcionalnu demokratiju a sloboda izražavanja predstavlja važno ljudsko pravo koje je neophodno za demokratsko društvo. Politički govor koji se ispoljava tokom izbornih procesa treba biti korektan i utemeljen jer se njime utiče i na formiranje stavova građana o pitanjima od javnog značaja. Ograničenje slobode izražavanja je legitimno samo onda kada je pracvno i zakonski utemeljeno, a predmetni spot direktno dovodi u pitanje međunarodne standarde na koje se obavezala i naša zemlja”, ističu oni.

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom jasno promoviše da svaka osoba s invaliditetom ima pravo na poštovanje fizičkog ili mentalnog identiteta na osnovu jednakosti s drugima.

Takođe, ova Konvencija, koju je ratifikovala i Crna Gora, zabranjuje govor mržnje i omalovažavanje  osoba s invaliditetom koji se smatraju i oblikom diskriminacije.

 

Izvor: portal CDM

Priredio: Ivan Čović

 

Kompanija Link grupa (Link group) svake godine dio besplatnih školovanja, koja se realizuju onlajn, putem Platforme za učenje na daljinu, dodeljuje osobama s invaliditetom.

I ove godine raspisan je konkurs za finansijsku podršku, a rok za prijavljivanje za sve zainteresovane je 31. oktobar 2022.

Besplatna školovanja, njih ukupno 20, dodeljuju se za programe na tri obrazovne ustanove: ITAcademyBusinessAcademy i InternetAcademy, i to u četri države: u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Moldaviji. Ovaj program finansijske podrške ima ukupnu vrijednost veću od 40.000 eura.

Cilj konkursa je da se osobama s invaliditetom obezbijedi mogućnost sticanja praktičnih znanja iz oblasti biznisa, interneta i informacionih tehnologija, koja će im omogućiti da budu konkurentniji na tržištu rada i da postanu prvi izbor poslodavca za mnoga zanimanja koja donosi savremeno poslovanje. Dobitnici će dobiti pravo da izaberu neki od jednogodišnjih programa na jednoj od ove tri ustanove i da ga pohađaju onlajn preko savremene distans lerning (Distance  Learning) platforme za učenje na daljinu.

Konkurs za ovogodišnje programe finansijske podrške je u toku.

Prijavu i kompletnu zdravstvenu dokumentaciju, kao i motivaciono pismo, svi zainteresovani kandidati treba da pošalju na slijedeću email-adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..

Potrebno je da objasne zašto su baš oni idealni kandidati za ovaj vid finansijske podrške, odnosno kako planiraju da stečeno znanje primijene u svojoj karijeri. Više informacija o načinu prijave i šta je sve potrebno da se priloži pronađite OVDJE.

Dobitnici ovogodišnjih besplatnih školovanja biće objavljeni do 7. novembra.

Unapređenjem obrazovanja kompanija LINKgroup nastoji da pokaže odgovornost prema cjelokupnom društvu u kome posluje. Zato ova kompanija redovno organizuje niz humanitarnih akcija i projekata čiji je cilj da pomognu u razvoju mladih IT stručnjaka i stručnjaka u oblasti internet i savremenog poslovanja.

Među tim humanitarnim akcijama je i pomenuti program finansijske podrške za osobe s invaliditetom, ali i dodjeljivanje najsavremenijeg IT školovanja za đake generacije, programi finansijske podrške za talente kroz LINK LEARNING FOUNDATIONS, dodijeljivanje besplatnih IT kurseva za maturante i još mnogo toga.

 

Izvor: portal b92

Pripremio: Ivan Čović

Izbori

Razrješenjem predsjednika  Državne izborne komisije u junu 2021. izabran je novi predsjednik 8. decembra 2021, nakon održanih lokalnih izbora na Cetinju, u Mojkovcu i u Petnjici.  Zbog navedenog, DIK nije mogao da saziva sjednice za organizovanje izbora u zatvorima i za akreditaciju posmatrača izbora, pa su izbori održani bez akreditovanih posmatrača. DIK je počeo da radi na poljima izborne reforme koje su u njegovoj isključivoj nadležnosti, kao što su analiza i revizija podzakonskih akata, obuka na lokalnim biračkim mjestima, povećanje transparentnosti sjednica i odluka DIK-a. U martu 2022. DIK je usvojio revidirane podzakonske akte kako bi osigurao lakši pristup biračkim mjestima i bolje iskustvo glasanja za osobe s invaliditetom. U junu, DIK je dodatno revidirao nekoliko podzakonskih akata u skladu s preporukama OEBS/ODIHR. U julu je DIK usvojio formulare za žalbe birača ispunjavajući preporuku OEBS/ODIHR. DIK je potpisala Memorandum o saradnji sa jednom nevladinom organizacijom u cilju jačanja transparentnosti svog rada.

Funadamanetalna prava

Crna Gora je umjereno pripremljena u oblasti fundamentalnih prava. Zakonodavni i institucionalni okvir je uglavnom uspostavljen i Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava. Međutim, i dalje su potrebni dodatni napori da se one u potpunosti primijene. Izveštajni period obilježila je povećana društvena polarizacija i podjela. Najranjivije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) su sve više bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Povećan broj femicida uz nedovoljno praćenje od strane vlasti, javno izražena mizoginija, rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom predstavljaju ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je uložiti više napora da se osigura pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima,  s posebnim akcentom na ugrožene grupe.

Prošlogodišnje preporuke su samo djelimično primijenjene i ostaju važeće. U narednoj godini Crna Gora bi posebno trebalo da:

  • revidira zakonodavstvo, kako bi se povećala zaštita od nasilja, diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje; usvoji preporuke UN Univerzalnog periodičnog pregleda 2018. o zabrani zastarelosti krivičnih djela mučenja i drugih oblika zlostavljanja; 
  • se potpuno usaglasi sa Zakonom o istopolnim partnerstvima (zajednicama) 2020; da se u potpunosti uskladi sa Opcionim protokolom uz Konvenciju o pravima djeteta; kriminalizuje sve oblike braka sa osobom mlađom od 18 godina i uskladi zaštitu ličnih podataka;

poboljša međuinstitucionalnu saradnju kako bi se postigla efikasnija zaštita od svih vrsta diskriminacija, poboljša pristup pravdi, potpuno uživanje proceduralnih prava i besplatan/slobodan pristup pravnoj pomoći za žrtve prekršaja ljudskih prava, i zločina, posebno djece, žena, pripadnika manjina, uključujući Rome i Egipćane, i osobe s invaliditetom; 

osigura potpunu operativnu sposobnost Ustavnog suda i usaglaešnost sudskog tumačenja EctHR slučaja evropskih i internacionalnih standarda ljudskih prava kroz sudski sistem. 

U odnosu na nedeskriminaciju rad na potpunoj usaglašenosti s pravnim tekovinama Evropske unije i evropskim standardima je u procesu. Prateći preporuke eksperata podržanih od strane EU, u novembru 2021. Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je odlučilo da izradi potpuno novi Zakon o zabrani diskriminaicje koji će ispuniti evropske antidiskriminatorske standarde, i biti usklađen sa preporukama Evropske Komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) iz 2017, i obezbijediti kvalitetnu zaštitu protiv diskriminacije za sve građane. Novi Zakon je i dalje u izradi. 

Najugroženije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) su sve više bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. I dalje raste govor mržnje, posebno protiv žena u politici. Postoji hitna potreba da se iskorijene svi oblici diskriminacije korišćenjem mehanizama pravne zaštite i da se usresredi na pitanja duboko ukorijenjena društvena ponašanja, koja degradiraju i diskriminišu žene, što dovodi do slučajeva rodno zasnovanog nasilja. Prihvatanje i poštovanje pluralizma u društvu treba da se usvoji od ranog djetinjstva kroz angažovanje s mladima i odraslima kako bi se promovisale promjene ponašanja i tolerancija različitosti. Kapacitet Ombudsmana da služi kao tijelo za nejednakost nastavilo je da se poboljšava, iako je potrebno poboljšati opšti institucionalni okvir. Kancelarija Ombudsmana je 2021. primila 173 žalbe o diskriminaciji (2020: 159 slučajeva). Većina se ticala rada i zapošljavanja, socijalnih usluga, nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, te prethodnih postupaka javne vlasti. Primljeno je deset pritužbi u vezi sa mržnjom/diskriminacijom na internetu. Prioritetna preporuka ECRI-a iz 2017. da se uspostavi sistem za prikupljanje raščlanjenih podataka o zločinima iz mržnje tek treba da se sprovede jer zavisi od reforme Krivičnog zakonika (izjmene i dopune motiva pristrasnosti), koja se očekuje kasnije 2022.

U odnsu na prava djeteta 

Kancelarija Ombudsmana je primila 165 slučaja u odnosu na prava djeteta. Pandemija COVID-19 je doprinijela negativnom uticaju na djecu. Pored opšteg nasilja i seksualnog zlostavljanja, nasilje u školama je na alarmatno rastućem nivou. Potrebno je uložiti dodatnog napora da se obezbjedi pravda po mjeri djeteta, posebno za ranjive grupe poput djece koja žive u siromaštvu, djece s invaliditetom, djece koja pripadaju manjinskim grupama, i djece koja žive bez brige roditelja. Maloljetnički zatvor, osnovan 2020, nastavlja da obezbjeđuje posvećene aktivnosti, uključujući sport, kulturne i obrazovne aktivnosti, psihološke i kreativne radionice, s ciljem bolje reintegrisanosti maloljetnih prestupnika. 

U odnosu na prava osoba s invaliditetom, prethodna Vlada je, po prestanku mandata Savjeta za brigu o licima s invaliditetom, uspostavila novi Savjet za prava lica s invaliditetom u decembru 2021, koji je odgovoran za međuinstitucionalnu kordinaciju. Odluka o sastavu Savjeta je neriješena zbog promjene vlasti. Stategija za zaštitu od diskriminaicje osoba s invaliditetom 2022-2027 i promociju jednakosti, kao i akcioni plan 2022 i 2023 su usvojeni u julu 2022. Nedostaje posebna strategija za zaštitu djece s invaliditetom u procesu usvajanja, nekoliko strategija o različitim oblastima (obrazovanje, socijalna i dječija zaštita) uključuju specifične mjere i aktivnosti relevante za djecu s invaliditetom. Nacionalno zakonodavstvo, još uvijek nije u potpunosti usklađeno s Konvencijom Ujedinjenih nacija  o pravima osoba s invaliditetom, uključujući pojmove i definicje u duhu modela pristupa zasnovanog na ljudskim pravima. Crna Gora još uvijek nije usvojila akcioni plan za usvajanje i primjenu preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom. Takođe, Crna Gora još uvijek nije usvojla Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji bi regulisao lokaciju i upravljanje odgovarajućim fondom. Ograničen progres je napravljen pri implementaciji akcionog plana 2019-2020. za adaptaciju javnih ustanova za osobe s otežanom pokretljivošću i osobe s invaliditetom. Uopšteno, osobe s invaliditetom u Crnoj Gori ne mogu, u potpunosti, da uživaju njihova prava i nastavljaju da se susreću s različitim vrstama diskriminacije.  Moraju se ukloniti svi nedostaci u oblasti uključivanja prava osoba s invaliditetom  i njihovih prava u svim sektorima i politikama, a postoji nedostatak usklađenog koncepta invaliditeta u zakonodavstvu. Reforma Nacionalnog sistema utvrđivaja invalidnosti, te donošenje zakona kojim se uspostavlja jedinstveno tijelo vještačenja, još uvijek nije sprovedena. Važno je da NVO sektor i socijalni partneri budu sistematski uključeni u proces izrade/izmjene relevantnog zakonodavstva, strategije i formuslisanja projekta. 

U oblasti zdravstvenih nejednakosti, pristup zdravstvenim uslugama ostaje dostupan za sve ranjive grupe s izuzetkom za osobe bez regulisanog pravnog statusa, uključujući Rome i Egipćane,  i osobe koje žive u ruralnim oblastima. U skladu s dostupnim informacijama, zdravstvena zaštita i usluge za djecu s invaliditetom su loše.  Zbog nedostatka osoblja u zdravstvenim ustanovama, za specijalističke preglede mora da se čeka (posebno za dječju neuropsihijatriju) do nekoliko mjeseci. Djeca s s invaliditetom ne mogu dobiti odgovarajući tretman na vrijeme. 

Poglavlje 19: Socijalna politika i zapošljavanje

EU pravila na socijalnom polju uključuju minimum legalne standarde rada, jednakosti, zaštite zdravlja na radu i nediskriminacije i promovisanje socijalnog dijaloga. 

Crna Gora ima određeni nivo pripremljenosti za socijalnu politiku i zapošljavanje. Tokom izvještajnog perioda ostvaren je određeni napredak, uključujući izmjene i dopune Zakona o zaštiti djece i smanjenje iznosa poreskih taksi:.

Iako su neki koraci napravljeni, preporuke iz prošlogodišnjeg izvještaja ostaju na snazi. U narednoj godini Crna Gora bi posebno trebalo da:

  • reformiše i osnaži Zavod za zapošljavanje kako bi se omogućilo da ispunjava ulogu moderne javne službe za zapošljavanje, dizajnira i primjenjuje kvalitetne mjere za aktiviranje zapošljavanja, obezbjeđujući da su iste usmjerena na mlade žene, ososbe s invaliditetom, ranjive grupe i manjine, uključujući Rome. 
  • nastavi pripremu, uspostavljanje i primjenu Garancije za mlade. 
  • nadgleda implementaciju revidiranog Zakona o radu i ponovno osnaživanje kadra i intitucionalne strukture inspekcije rada, obezbjeđujući da pitanja; u odnosu na žene, osobe s invaliditetom, manjine uključujući i Rome i ranjive grupe, budu  posebno adresirana. Poboljšati zaštitu zdravlja i bezbjednosti na radu kroz uspostavljanje fonda za zaštitu zdravlja i bezbjednosti na radu. 

U odnosu na Politiku zapošljavanja, Vlada je usvojila Nacionalnu strategiju zapošljavanja za period 2021-2025, u decembru 2021, a u 2022. Akcioni plan zapošljavanja. 

Nadgledanje implementacije Nacionalne strategije zapošljavanja će ostati izazov, kao što je bilo i za prethodnu strategiju, što je rezultat nedovoljnih podataka. Efektinost i pokrivenost politika aktivnog tržišta rada i dalje su nedovoljne. Zavod za zapošljavanje zahtijeva suštinsku reformu i osnaživanje, s obzirom na to da još uvijek nije spreman da prihvati izazov pružanja Garancija za mlade, promovisanja i prekvalifikacije akcija. Pored toga, još uvijek nije prepoznat nesklad u odnosima radnika u Zavodu, između filijala i na centralnom nivou.

Najosjetljivije grupe na tržištu rada ostaju žene, mladi, Romi, osobe s invaliditetom i neobučeni radnici.  Udio mladih  ljudi (15-29 godina starosti) koji nijesu u procesu obrazovanja, zaposlenja ili obuke (NEET) se smanjio za samo 0.1% (sa 26.6% na 25,5%) između IV kvartala 2020. i IV kvartala 2021, u skladu s Izvještajem Međunarodne organizacije rada. Kako bi adresirala ovaj problem, Vlada je u decembru 2021. usvojila Program za zapošljavanje mladih za 2022, kao prilog šemi Garancija za mlade. U vezi s ovim posljednjim, imenovana je institucionalna tačka za uvođenje šeme Garancija za mlade i Radna grupa koja treba da upravlja njenom postavkom. Iako su još uvijek potrebni pojačani napori kako bi se riješila pitanja u vezi sneformalnom ekonomijom tokom godine, Crna Gora je preduzela političke korake koji su doveli do smanjenja iznoza poreza na rad. Što se tiče inspekcije rada, još uvijek nije uspostavljen odgovarajući zakonodavni okvir s dovoljnim resursima i modernizovanim planiranjem inspekcijskih aktivnosti, uz poboljšanu koordinaciju među različitim inspekcijskim organima, koji se bave pitanjima kao što je rod/pol koji nesrazmjerno utiče na žene. U izvještajnom periodu nije zabilježen napredak u oblasti efikasnosti povezivanja baze podataka Zavoda za zapošljavanje i Poreske uprave. Službe zapošljavanja i socijalne službe su još uvijek neadekvatno koordinisane. Proces digitalizacije Zavoda za zapošljavanje nije završen i njegova koordinacija s centrima za socijalni rad ostaje pitanje koje treba riješiti.

Sektor socijalne zaštite i inkluzije nastavlja da se susreće s ograničenjima u ljudskim i kadrovskim resursima. Iako je preispitivanje sistema socijalne zaštite završeno u aprilu 2021 i „Roadmap and Reforms“ je objavio izvještaj u julu 2021, preduzeto je nedovoljno mjera za sprovođenje reformi. U decembru 2021, Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti je izmijenjen u dijelu proširenja dječjeg dodatka za djecu do 18 godina starosti, paralelno s usvajanjem Zakona o naknadama bivših korisnica naknada po osnovu rođena troje ili više djece. U izvještajnom periodu centri za socijalni rad i dalje nemaju dovoljno osoblja. Dalje, performanse centara su bili pod uticajem promjene menadžmenta i proširenja odgovornosti. Centri za socijalni rad još uvijek nemaju kapacitete da pomognu Ministarstvu da sprovede prelazak s institucionalnog pružanja usluga na njegu zasnovanu na zajednici. Zavod za socijalnu i dječju zaštitu i dalje zahtijeva resursno jačanje. Socijalne usluge koje se pružaju na lokalnom nivou i dalje su nedovoljno finansirane. Tokom perioda izvještavanja, implementacija integrisanog informacionog sistema socijalne zaštite je nastavljena, i prijavljeno je da je operativan u svim centrima za socijalni rad i institucijama za socijalnu i dječju zaštitu. Prema istraživanju prihoda i uslova života  („SILC“ – podaci za decembar 2021), nacionalna stopa rizika od siromaštva je bila 22.6%, dok je za djecu 32.6%. Nažalost, država nema strategiju s fokusom na siromaštvo. U odnosu na deinstitucijalizaciju, nije registrovan nikakav progres u tranziciji na zajednicu i usluge zasnovane na porodici: profesionalno njegovateljstvo nije uvedeno, i još uvijek se čeka usvajanje Strategije o deinstitucionalizaciji (očekuje se u Iv kvartalu 2022). Savjet o pravimao osoba s invaliditetom još nema imenovane članove. 

U odnosu na diskriminaciju u socijalnoj i politici zapošljavanja, nacrt Zaokna o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanja osoba s invaliditetom i nacrt Zakona o jedinstvenom sistemu utvrđivanja invalidnosti su i dalje u procesu usvajanja. U odnosu na usluge pružene od strane organizacija civilnog društva, broj pruženih usluga od strane NVO je povećan zahvaljujući pregledu administrativnih ograničenja. Konsultacije sa civlinim društvom u kontekstu izrade novih strategija socijalne zaštite su i dalje nedovoljne. Do sada, nijesu primijećeni konkretni rezultati za strategiju inkluzije Roma za 2021-2025. u skladu sa strateškim okvirom EU za Rome. 

Poglavlje 26: Obrazovanje i kultura
Prema Programu ekonomske reforme Crne Gore 2022-2024, potrošnja na obrazovanje je bila 4.3% od BDP u 2021. Stopa upisa u predškolske ustanove iznosila je 48,71% (muškarci: 49,09% i žene: 48,30%) u 2020-2021, i dalje znatno ispod EU 95% cilja. Međutim, na ovaj upis predškolaca uticala je pandemija COVID-19. Broj djece u predškolskom obrazovanju  je vraćen na stopu iz 2019 (72% djece starosti od 3-6 godina), i broj djece s invaliditetom u predškolskom i osnovnom obrazovanju je povečan na 21% i 7%. Onlajn obrazovanje je nastavljeno tokom školske godine, a regularno obrazovanje je započeto 1. septembra 2021. (sa tridesetominutnim časovima) nastavljajući s mjerama podrške digitalnoj isključenosti preduzetim u prethodnoj godini, a uzimajući u obzir da mnoga djeca nemaju pristup internetu. Telekom Crne Gore je obezbijedio internet pokrivenost za 100 područnih jedinica osnovnih škola (ili 50% od ukupnog broja područnih ustanova) koje se nalaze u ruralnim područjima. Ovo predstavlja prvu fazu šire inicijative planirane Strategijom za digitalizaciju edukativnih sistema, čineći internet dostupnim u svim školama u Crnoj Gori i omogućavajući svoj djeci, koja pohađaju školu, da koriste digitalni sadržaj. Vlada je u decembru 2021. odobrila Strategiju za digitalizaicju obrazovanja (2022-2027), koja je u potpunosti usaglašena s EU Digitalnim edukativnim akcionim planom. 

Iako je analiza edukativnog sistema završena, Crna Gora još uvijek nema kvalitativnu, budžetiranu, višegodišnju strategiju i plan održivih reformi. Ovo bi zahtijevalo širu diskusiju s relevantnim zainteresovanim stranama, uključujući civlni seketor u odnosu na mlade s invaliditetom, manjine, kao i rodnu dimenziju koja se fokusira na specifične potrebe djevojčica i dječaka. 

Nastavljena je praksa obezbjeđivanja besplatnih udžbenika u osnovnim školama, dodatnih mentora i saradnika angažovanih u osnovnim i srednjim školama za romske i egipćanske učenike. U 2020. besplatan prevoz je bio obezbijeđen za 600 učenika/ica osnovne škole (Roma i Egipćana) u opštinama Nikšić, Podgorica, Cetinje i Berane. Ukupno 172 stipendije su dodijeljene za pripadnike romske i egipćanske populacije u srednjim školama i 12 na univerzitetskom nivou. Crna Gora i dalje mora da se usko uskladi s Poznanskom deklaracijom o integraciji Roma, kako bi se u potpunosti implementirala strategija za inkluzivno obrazovanje 2019-2025. Ova strategija se implementira kroz razne aktivnosti, poput savjetovanja za škole s integrisanim odjeljenjima promotivne aktivnosti za lokalne zajednice i obuke za menadžment škola, nastavnike i stručno osoblje. Tehnička podrška i IT oprema su obezbijeđene kroz projekte finansirane od strane EU. Međutim, rezultati projekata koji su podržani od strane EU fonda, koji su imali za cilj da poboljšaju pristup za osobe s invaliditetom u osam škola, još uvijek nijesu završeni.

Iako u Bosni i Hercegovini postoje, brojni primjeri kršenja prava djece i osoba s invaliditetom, ima i onih koji pokazuju da solidarnost zajednice i porodice može omogućiti svakom pojedincu da slijedi svoje snove.

 

Izvor: portal VOA

Priredio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva zainteresovane adolescente s invaliditetom i adolescente bez invaliditeta, uzrasta 13-19 godina, iz cijele Crne Gore, da se prijave za učešće u Školi dječjih prava koja će biti održana u periodu od 3 do 5 novembra 2022.

Škola će se temeljiti na principima interaktivnog, neformalnog učenja koje će se sastojati od razgovora, grupnog rada i rada u parovima, prezentacija, društvenih igara, gledanja filmova i rasprava o njihovom sadržaju. Škola je platforma kroz koju će učesnici/ce saznati više o svojim pravima, razmjenjivati svoja iskustva i mišljenja, provoditi vrijeme zajedno, razvijajući prijateljstva i međusobno razumijevanje. Škola će obuhvatiti neke od sljedećih tema: uvod u prava djece, prava djece s invaliditetom, jezik i terminologija u vezi s invaliditetom, inkluzivno obrazovanje, zaštita od nasilja (s posebnim naglaskom na onlajn i vršnjačko nasilje), usluge podrške za djecu i mlade s invaliditetom, volonterstvo i aktivizam mladih, invaliditet i medijska pismenost, (samo)procjena potreba i kultura, kreativnost i osobe s invaliditetom. 

Treneri/ce na Školi će biti osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta koje se bave mladima i promocijom ljudskih prava.

Zainteresovani kandidati/kinje se mogu prijaviti ispunjavanjem kratkog upitnika klikom na link https://forms.gle/xgjiM8auHrcyGNoZ7 s naznakom Prijava za školu dječjih prava. Izabrani učesnici će nakanadno biti obaviješteni o datumu i mjestu održavanja Škole.

Škola se sprovodi u okviru projekta Održiva tranzicija za jednake mogućnosti (STEP - Sustainable Transition for Equal Possibilities) uz finansijsku podršku UNICEF-a (predstavništvo u Crnoj Gori).

Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati i na brojeve telefona: 020/265-650 ili 067/801-761 (uključujući i Viber).

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore pružaće besplatnu pravnu pomoć osobama s invaliditetom kako bi pred nadležnim sudom pokrenuli postupke za zaštitu od diskriminacije ukoliko sva biračka mjesta, koja će biti otvorena za lokalne izbore 23. oktobra, ne budu prilagođena njima. Direktorica Udruženja Marina Vujačić navodi da će tužbe biti adresirane na Izbornu komisiju Glavnog grada ali i na vlasnike objekata koji nisu ispoštovali zakon i prilagodili birališta osobama s invaliditetom.

„Situacija je nezadovoljavajuća, radi se ad hok od izbora do izbora, pa nekoliko mjeseci prije izbora se počne raditi, ali to je neadekvatno. Kada su bili parlamentarni izbori 2020. godine pokrenute su tužbe za zaštitu od diskriminacije za biračka mjesta koja se nalaze u Podgorici, Nikšiću i Budvi. Svaki spor je dobijen u korist osoba s invaliditetom i potvrđena je diskriminacija. Naloženo je da se prilagode biračka mjesta i tačno je da su sada počeli nešto da rade. Izborna komisija Glavnog grada je nešto malo uradila ali nedovoljno, tako da ni u Podgorici sva biračka mjesta neće biti pristupačna za predstojeće lokalne izbore. Mi ćemo ohrabrivati osobe s invaliditetom da pokrenu postupke za zaštitu diskrimanacije, a tužbe će protiv Izborne komisije Glavnog grada ali i protiv vlasnika objekata ukoliko su u pitanju javni objekti“, navela je Vujačić.

Na lokalnim izborimau Podgorici građani će biračko pravo iskoristiti na 208 biračkih mjesta, saopštio je Veselin Vukčević, predsjednik Izborne komisije Glavnog grada. Vukčević je naveo da je Državna izborna komisija izmijenila pravila o određivanju i uređenju biračkih mjesta i o mjerama kojima se obezbjeđuje tajnost glasanja.

„Izmijenjenim Pravilima o određivanju i uređenju biračkih mjesta se propisuju obaveze opštinskim izbornim komisijama da su prilikom donošenja rješenja o određivanju biračkih mjesta dužni da obrate pažnju da ispunjavaju određene uslove za dostupnost osobama s invaliditetom. U cilju blagovremene za realizacije ovih obaveza Izborna komisija Glavnog grada je obrazovala komisiju koja je obišla sve objekte koji se koriste kao biračka mjesta i evidentira prilagođenost tih objekata. Na osnovu potreba evidentiranih ovim izvještajem, a u cilju da se, što više objekata koji se koriste kao biračka mjesta, prilagodi osobama s invaliditetom, biće postavljeno 2.500 metara dužnih privremenih taktilnih traka od etisona, izvršena je nabavka radnih površina visine 40 centimetara, tako da će na svim biračkim mjestima kutije za glasanje biti postavljene na radnoj površini propisane visine. Na svim biračkim mjestima biće obezbijeđen makar jedan paravan za glasanje sa nižom policom visine od 72 centimetra i šabloni za glasanje sa metalnim prstenovima, kako bi se obezbijedila tajnost glasanja za osobe oštećenog vida“, naveo je Vukčević.

Kako bi se osobe sa oštećenim vidom mogle upoznati sa sadržajem glasačkog listića, na svim biračkim mjestima biće obezbijeđene po dvije brošure na Brajevom pismu, na kojima je prenesen kompletan sadržaj glasačkog listića, navodi Vukčević.

Pristupačnost za samostalno kretanje korisnika invalidskih kolica (rampe/liftovi) biće obezbijeđena na 121 biračkom mjestu. Radi se o objektima koji već imaju ugrađene rampe, kao što su škole, vrtići, domovi zdravlja i drugi objekti. Zbog nemogućnosti da se kod pojedinih biračkih mjesta izvrši prilagođavanje objekata osobama sa invaliitetom, završeno je njihovo izmještanje u objekte sa boljom pristupačnošću dodaje Vukčević. 

Izvor: Dan

Priredila: Anđela Miličić

Plivači podgoričkog kluba osoba s invaliditetom Mako nastup na međunarodnom paraplivačkom mitingu (RE)START u Sarajevu završili su sa šest medalja, pet zlatnih i jednom bronzanom.

Zlatne medalje osvojili su Iskra Dedivanović u klasi S9, koja je bila najbolja na 50 i 100 metara slobodnim i prsnim stilom i Rastko Radulović, koji je u kategoriji S14 bio zlatni na 100 metara slobodno.

Bronzanog odličja domogao se Tomas Radulović u kategoriji S4 na 100 metara slobodnim stilom.

Trener Boško Radulović, koji je predvodio crnogorske plivače u Sarajevu, kazao je da je, imajući u vidu da je početak sezone, zadovoljan ostvarenim rezultatima i osvojenim medaljama.

„To je izuzetno važno takmičenje za još bolji podsticaj članova kluba koji bi činili okosnicu reprezentacije, s obzirom na to da je inkluzivnog karaktera i da su imali priliku da se takmiče s vršnjacima bez invaliditeta“, rekao je Radulović.

Organizatori mitinga na olimpijskom bazenu Otoka, koji je okupio 538 plivača iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Švajcarske, bili su plivački klubovi Spid i Sport Time iz Sarajeva.

 

Izvor: Dan portal

Priredio: Ivan Čović

Bojčinske konjičke igre koje predstavljaju podršku terapijskom jahanju za osobe s invaliditetom, otvorene su danas, saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Vlade Republike Srbije.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, u Bojčinskoj šumi peti put održane su tradicionalne Bojčinske konjičke igre.

 

Izvor: portal Krstarica

Pripremio: Ivan Čović

Ženska fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) igrala je prije tri dana prijateljski meč s Engleskom, a pred duel sa Španijom u centru pažnje je Karson Piket, djevojka koja nije bila na spisku za duel s Engleskinjama.

U okršaju svjetskih i evropskih šampionki slavila je Engleska 2:1, ali to nije tema u ovom momentu. Amerikanke se spremaju za duel sa Španijom (u utorak u Pamploni), a na tom meču zaigraće, kako se očekuje, i Karson Piket. Ona je već postala prva fudbalerka s invaliditetom koja je igrala jednu međunarodnu utakmicu.

Selektor SAD Vlatko Andonovski pozvao je Piket da zamijeni Emili Foks koja je dobila snažan udarac u glavu i ne može da igra zbog protokola o povredama glave.

Dvadesetdevetogodišnja fudbalerka Džeksonvila prva je sportiskinja s invailditetom koja je nastupila na jednoj međunarodnoj fudbalskoj utakmici. Sada će to učiniti i drugi put.

Njeni roditelji, Majk i Trežer, nisu imali prilike da na ultrazvučnim pregledima dobiju informaciju da djevojčica ima fizički invaliditet.

Nikada nije koristila nikakvu protezu za ruku. Naučila je još kao mala da vezuje pertle, vezuje kosu, penje se na drveće, vozi bicikl. Sa sedam godina je insistirala da ide na plivanje s ostalom djecom.

„Uvek su me pitali kako radim stvari sa samo jednom rukom. I uvek sam odgovarala isto, a kako vi to radite s dve? Ja sve znam da radim samo ovako i nikako drugačije“, rekla je Piket u intervjuu za Sijetl tajms (Seattle Times).

Kako su oboje roditelja bili sportisti, tako je i ona isprobala razne sportove. Imala je i situacije da joj trener na tenisu pohvali jednoručni bekhend, na šta se ona našalila da nikada i nije probala da ga izvede s dvije ruke.

 

A onda je pronašla fudbal

Mogu da uradim sve što može bilo koja druga osoba. Nema toga što ne mogu da uradim, uvek postoji način“, rekla je Piket.

Imala je zanimljivu klupsku karijeru, trenutno igra za NC Karidž, a debitovala je i za seniorsku reprezentaciju. Bilo je to 28. juna ove godine u duelu s Kolumbijom i kako kaže bila je to najbolja noć u njenom životu.

Sada će imati priliku da se ponovo dokaže i možda dobije poziv za nastup na narednom Svjetskom prvenstvu.

 

Izvor: portal SPORTKLUB

Pripremio: Ivan Čović

 

Strana 5 od 41

Back to top