U oblasti prava djeteta, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima, uključujući sve oblasti obuhvaćene Konvencijom UN o pravima djeteta i njenim fakultativnim protokolima. Međutim, ostaju izazovi u efikasnoj implementaciji zbog lošeg okvira odgovornosti, neodgovarajućeg i nedovoljnog kapaciteta, nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja, i nedostatka osiguranja kvaliteta postojećih zakona, strategija i akcionih planova. 

Sistematsko prikupljanje pouzdanih i uporedivih podataka, razvrstanih po uzrastu i polu, je od suštinskog značaja za određivanje prioriteta politike zasnovane na dokazima i obezbeđivanje efikasne zaštite djece. 

U julu 2022. Vlada je prvi put osnovala Savjet za prava djeteta na nivou premijera. 

Međutim, njegova konstituitivna sjednica održana je tek 13. marta 2023. kada je usvojen Akcioni plan za 2023-2024. Savjet je 26. maja 2023. usvojio konkretne mjere koje Vlada mora da primijeni u 2023. kako bi spriječila slučajeve nasilja među djecom, adolescentima i mladima. 

Crna Gora mora pojačati napore u praćenju implementacije nacionalne Strategije o ostvarivanju prava djeteta (2019-2023), ocijeniti njen uticaj i pripremiti četvrti periodični izvještaj Komitetu UN za prava djeteta koji treba da bude do novembra 2023. 

Ombudsman je primio 225 pritužbi u vezi sa pravima djeteta (2021: 216). Ovi slučajevi su se pretežno odnosili na obrazovanje, socijalnu i dečju zaštitu, zdravstvenu zaštitu, prava djece u porodičnim odnosima, vršnjačko nasilje, kao i prava djece sa smetnjama u razvoju. Pored porasta nasilja u porodici, vršnjačko nasilje u školi ostaje alarmantan trend. 

Pristup djece pravdi, posebno ranjivih grupa, tek treba da se poboljša, a postupci prilagođeni djeci za svu djecu koja su u kontaktu sa zakonom tek treba da budu osigurani. Ovo se odnosi kako na djecu u krivičnim postupcima (djeca prestupnici, djeca žrtve i djeca svjedoci), tako i na djecu u građanskopravnim ili porodičnim i prekršajnim postupcima. 

Nije bilo napretka u praćenju preporuka nadzornih tijela UN i Rezolucije 1468 Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o izmjeni Porodičnog zakona i podizanju minimalne starosne granice za stupanje u brak na 18 godina. Praksa ugovorenih dječjih brakova, posebno među zajednicama Roma i Egipćana, i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Istraživanje MONSTAT-a o prihodima i uslovima života iz 2021, objavljeno u decembru 2022, pokazuje da svako treće dijete u Crnoj Gori živi u riziku od siromaštva.

Ne postoji zadovoljavajući nivo zaštite djece od počinilaca seksualnih delikata i još uvijek nedostaju sistematski prikupljani razvrstani podaci o seksualnom zlostavljanju djece i seksualnoj eksploataciji. Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja i njen akcioni plan istekli su 2021. i tek treba da se ažuriraju. 

Važeći Krivični zakonik predviđa pooštravanje kaznene politike u vezi sa krivičnim djelima seksualnog zlostavljanja djece (u skladu sa preporukama Lanzarote konvencije) sastavljanje registra prestupnika i mjere nadzora prema počiniocima nakon boravka u zatvoru. Međutim, ova nova pravila se ne sprovode zbog nedostatka implementacionog zakonodavstva. 

U 2022. Uprava policije je registrovala 23 krivična djela seksualnog zlostavljanja djece (tri se odnose na silovanje, pet je kvalifikovano kao zlostavljanje djece, 11 na nedozvoljene polne radnje i četiri na dječju pornografiju). Krivični zakonik tek treba da se revidira kako bi u potpunosti bio u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta i njenim Prvim fakultativnim protokolom (o prodaji djece, dečjoj prostituciji i dječjoj pornografiji) a zakonodavstvo treba da se bavi seksualnim iskorišćavanjem djece na mrežama.

Nacionalna SOS dječja linija ponovo je počela sa radom u jesen 2022. nakon što je bila neaktivna zbog nedostatka sredstava. Međutim, njeno radno vrijeme je skraćeno na osam radnih sati dnevno u odnosu na prethodni 24/7 zbog nedostatka resursa, kako finansijskih tako i ljudskih.

Crna Gora treba da preduzme neophodne korake kako bi osigurala da sva djeca budu sistematski upisana u matične knjige rođenih. U decembru 2022. broj djece koja žive u ustanovama bio je 110, nešto manje nego u februaru 2022. (115). Izrada nacionalne strategije o deinstitucionalizaciji je spora i organizacije osoba s invaliditetom nisu uključene u proces. 

Izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici nisu na snazi. Sistematski pristup postupanju sa žrtvama i pružanju informacija žrtvama još uvijek nedostaje. U pripremi je nacionalna strategija za zaštitu prava žrtava. Crna Gora i dalje treba da zaustavi suspenziju Zakona o obeštećenju žrtava i obezbijedi dovoljno sredstava za podršku žrtvama (Alimentacioni fond).

S engleskog prevela i pripremila: Marina Vujačić  

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)