utorak, 21 novembar 2023 11:54

Izvještaj Evropske Komisije za Crnu Goru: U oblasti prava osoba s invaliditetom nije bilo napretka

Written by

2.2. VLADAVINA PRAVA I OSNOVNA PRAVA 

2.2.1 Poglavlje 23: Pravosuđe i osnovna prava 

Osnovne vrijednosti EU uključuju vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava. Efikasan (nezavisan, kvalitetan i efektivan) pravosudni sistem i efikasna borba protiv korupcije su od najveće važnosti, kao i poštovanje osnovnih prava u zakonu i praksi.

Zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima je uglavnom uspostavljen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava. Međutim, potrebni su dodatni napori da bi se ovaj okvir u potpunosti implementirao. Potrebne su i neke zakonske promjene, posebno u oblasti nediskriminacije. Kao i prethodnu godinu, izveštajni period obilježila je polarizacija i podjele. Najugroženije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) i dalje su bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. 

Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurao pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ugrožene grupe. Prošlogodišnje preporuke ostaju važeće. 

Crna Gora bi u narednoj godini trebala posebno: 

→ Izmijeniti i usvojiti zakone u skladu sa pravnim tekovinama EU, evropskim i međunarodnim standardima o nasilju u porodici, antidiskriminaciji, zločinima iz mržnje i govoru mržnje, harmonizaciju Zakona o istopolnom partnerstvu iz 2020, i zaštitu podataka;

→ Izmijeniti krivično zakonodavstvo u skladu sa pravnim tekovinama EU, evropskim i međunarodnim standardima za zaštitu osnovnih prava i procesnih prava; 

→ Efikasnije zaštititi osnovna prava, posebno za ranjive grupe, i obezbijediti usklađeno tumačenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i evropskih i međunarodnih standarda ljudskih prava u cijelom pravosudnom sistemu, uključujući unaprjeđenje međuinstitucionalne saradnje.

Crna Gora nije poboljšala svoje sistematske mehanizme za izvještavanje mehanizama UN za ljudska prava i praćenje njihovih preporuka kako je preporučeno tokom Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) za 2018. Na četvrtom UPP zasijedanju 8. maja 2023, zemlja je primila 247 preporuka, od kojih je prihvatila 225, primila na znanje/razmatranje 15, a do oktobra će utvrditi svoj stav u vezi sa sedam preporuka. 

Većina preporuka odnosi se na rodno zasnovano nasilje, govor mržnje i zločine iz mržnje, druge oblike diskriminacije, trgovinu ljudima, torturu i zlostavljanje i prijetnje novinarima.

Što se tiče promocije i sprovođenja ljudskih prava, institucionalni kapacitet tek treba dalje da se ojača, uključujući i dodeljivanje odgovarajućih finansijskih sredstava. Uloga Ustavnog suda u obezbjeđivanju pravnog lijeka za kršenje ljudskih prava je potkopana, zbog nekompletnog sastava Suda, kako je objašnjeno u odjeljku o pravosuđu ovog izvještaja. Unutrašnja struktura Ministarstva za ljudska i manjinska prava trebalo bi da unaprijedi i da se bavi svim oblastima u vezi s osnovnim pravima, uključujući i obezbjeđivanje neophodnih ljudskih resursa. Promjene u rukovodstvu i strukturi Ministarstva uvedene u julu 2022. ugrozile su njegov kapacitet da promoviše osnovna prava, sprovodi pravni okvir, izrađuje nove zakone i sprovodi i prati postojeće strategije i politike. Uklonjeno je ključno osoblje odgovorno za prava osoba s invaliditetom i borbu protiv diskriminacije. Crna Gora tek treba da usvoji sveobuhvatan sistem praćenja i prikupljanja podataka kako bi ocijenila nivo implementacije zakona, politika i strategija o ljudskim pravima.

Nije bilo napretka ka usvajanju novog zakona koji bi obezbijedio punu usklađenost nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, evropskim standardima za borbu protiv diskriminacije i preporukama Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije iz 2017. Polarizacija društva, mizoginija i govor mržnje su se povećali. Ugrožene grupe, uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom i LGBTIQ zajednicu, nastavile su da doživljavaju višestruke oblike diskriminacije i izazove u ostvarivanju svojih jednakih prava i povremeno su bile izložene govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Postoji hitna potreba da se efikasno rješavaju svi oblici diskriminacije korišćenjem mehanizama pravne zaštite. 

Ljudsko prihvatanje i poštovanje pluralizma u društvu treba da se stimuliše od ranog djetinjstva, kroz angažovanje sa mladima i odraslima, kako bi se promovisale promjene u ponašanju i tolerancija različitosti. 

Kancelarija ombudsmana je 2022. godine primila 256 pritužbi na diskriminaciju, što je trend rasta u poređenju sa 2021 (173). To može značiti da raste povjerenje u rad Ombudsmana, ili da su potencijalne žrtve više ovlašćene da prijave diskriminaciju. Kao i prethodnih godina, najviše pritužbi se odnosilo na rad i zapošljavanje. Ombudsman je u 2022. obradio 16 slučajeva govora mržnje i 14 predmeta iz oblasti javnog diskursa/medija. Ombudsman je u jednom slučaju utvrdio govor mržnje na osnovu društvenog ili etničkog porijekla; na osnovu pola, prilagođavanja pola i rodnog identiteta u tri slučaja; na osnovu nacionalnosti u dva slučaja; a na osnovu političkog ili drugog mišljenja u jednom slučaju.

U oblasti javnog diskursa, Ombudsman je u jednom slučaju utvrdio diskriminaciju po osnovu nacionalnosti; po osnovu socijalnog ili etničkog porijekla u jednom slučaju; a na osnovu političkog ili drugog mišljenja u jednom slučaju. Prioritetna preporuka Evropske Komisije protiv rasizma i netolerancije iz 2017. da se uspostavi sistem za prikupljanje raščlanjenih podataka o zločinima iz mržnje još uvijek nije sprovedena jer to zavisi od izmjena Krivičnog zakonika koje su na čekanju.

Rodna ravnopravnost 

U oblasti rodne ravnopravnosti, postignut je ograničen napredak. Nastavljena je implementacija nacionalne strategije 2021-2025. Međutim, Crna Gora mora da riješi pitanje rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici kroz izmjenu strategije. Zakonodavni okvir o rodnoj ravnopravnosti i dalje ima ograničen uticaj zbog nedovoljne političke volje da se ovo pitanje postavi kao prioritet u opštim mehanizmima odgovornosti vlade.

Rodno zasnovano nasilje, posebno nasilje u porodici, ostaje ozbiljno i trajno pitanje i najekstremnija manifestacija rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori. Uprkos čvrstom zakonskom okviru, postoji nedostatak sistemskog rodnog odgovora i procedura koje su prilagođene ženama žrtvama nasilja. Ograničena specijalizacija pravosudnih, socijalnih, zdravstvenih i policijskih profesionalaca koji se bave rodno zasnovanim nasiljem i nasiljem nad ženama ostaje izazov. Istražna i sudska praksa je ostala veoma blaga, uz primenu samo nekih zaštitnih mjera u prekršajnom postupku i izricanje vrlo malo mjera bezbednosti u krivičnom postupku. Takva praksa nije u skladu sa međunarodnim standardima, prije svega sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, koja zahtijeva od državnih organa da sprovedu odgovarajuću istragu u slučaju nasilja u porodici i da preduzmu mjere za odgovarajuće krivično gonjenje. 

U posmatranom periodu, od svih izrečenih prekršajnih kazni, novčane kazne su činile jednu trećinu (32, odnosno 36%), a uslovne kazne petinu (21, odnosno 6%), dok se kazne zatvora i dalje rijetko izriču (10%). Ženske organizacije ostaju važan faktor u podršci žrtvama rodno zasnovanog nasilja i u organizovanju različitih obuka i kampanja za podizanje svijesti. Međutim, ove organizacije se suočavaju sa stalnim finansijskim ograničenjima. 

U avgustu 2022, Ministarstvo rada i socijalnog staranja formiralo je Direkciju za rodno zasnovano nasilje, što je važna prekretnica u razvoju odgovarajuće institucionalne infrastrukture koja će omogućiti odgovarajuću implementaciju Istanbulske konvencije i posvetiti dužnu pažnju praćenju i unaprjeđenju sistemi zaštite i prevencije. Međutim, Crna Gora treba da dodijeli odgovarajuća finansijska sredstva Direkciji, kako bi osigurala da ona bude u potpunosti operativna, jer trenutno nije u mogućnosti da pruži efikasnu i odgovarajuću podršku. U decembru 2022, Odbor za rodnu ravnopravnost bio je domaćin 15. sjednice Ženskog parlamenta na temu borbe protiv nasilja nad ženama, u okviru kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja. Krizni centri i jasni protokoli za žrtve seksualnog nasilja još nisu napravljeni.

Prava osoba s invaliditetom 

Što se tiče prava osoba s invaliditetom, nije bilo napretka. 

Osobe s invaliditetom u Crnoj Gori ne mogu u potpunosti da ostvare svoja prava i dalje se suočavaju sa višestrukim oblicima diskriminacije. 

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je u julu 2022. ukinulo Direktorat za zaštitu i jednakost osoba sa invaliditetom. Crna Gora treba ponovo da uspostavi takav direktorat ili da dodijeli relevantne nadležnosti drugoj službi za nadgledanje implementacije Strategije za zaštitu od diskriminacije osoba s invaliditetom 2022-2027 i njenog akcionog plana za 2023

Crna Gora treba usvojiti Nacrt zakona o jedinstvenom tijelu za procenu invaliditeta, koji će biti osnova za reformu sistema kako bi se ostvario pravedniji, ravnopravniji i lakši pristup pravima, omogućavajući prelazak sa medicinskog na model zasnovan na ljudskim pravima. Do usvajanja predloga zakona o jedinstvenom tijelu za procjenu invaliditeta čeka se odluka o dodjeli prostorija za budući Zavod za utvrđivanje invalidnosti. Crna Gora tek treba da usvoji zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, koji bi, takođe, regulisao opredjeljivanje i upravljanje pripadajućim fondom. 

Nacionalni savjet za prava osoba s invaliditetom, tijelo zaduženo za praćenje sprovođenja svih zakona i strategija za unaprjeđenje prava i podršku boljoj koordinaciji u oblasti invaliditeta, ne funkcioniše. U maju 2023. Kancelarija ombudsmana je uspostavila Nezavisni mehanizam za praćenje u skladu sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Ne realizuju se preporuke Komiteta UN za prava osoba s invaliditetom iz 2017. posebno u dijelu neophodnih reformi u odnosu na starateljstvo i donošenja odluka u ime osoba s invaliditetom (zamjensko odlučivanje). 

Crna Gora nije usvojila akcioni plan za sprovođenje preporuka Komiteta. Neke definicije invaliditeta u crnogorskom zakonodavstvu koriste pogrdnu terminologiju. 

Izrada nacionalne strategije o deinstitucionalizaciji je spora i organizacije osoba s invaliditetom nisu uključene u proces. 

Dana, 7. decembra 2022, Viši sud u Podgorici potvrdio je raniju presudu Osnovnog suda u Podgorici, kojom je utvrđeno da je jedno lice više puta diskriminisano po osnovu invalidnosti od strane Centra za socijalni rad Kotor, Tivat i Budva i države Crne Gore. Ovo je prva pravosnažna presuda u Crnoj Gori u vezi sa zaštitom osoba s invaliditetom od diskriminacije u pristupu informacijama iu postupcima pred nadležnim organima.

S engleskog prevele: Elmira Dizdarević i Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

Pročitano 271 put(a)

Back to top