Tri evropske organizacije za zaštitu prava osoba s invaliditetom (OSI) poslale su apel povjereniku Evropske unije za saobraćaj da se pokrene revizija popisa kojim bi se povećala prava osoba s invaliditetom i spriječila ograničena pokretljivost tokom putovanja avionom. Kako prenosi sajt Šengen viza info, ove tri organizacije su predložile nekoliko ključnih izmjena postojećih propisa koji sada omogućavaju da osobe s invaliditetom recimo budu odbijene za let zbog invaliditeta ili smanjene pokretljivosti. Takođe je predloženo da se uvede pravo na pravednu naknadu u slučaju da avio-kompanija odbije putnike s invaliditetom. Jedan od zahtjeva je i to da se obezbjeđuje i besplatna karta za dodatnog putnika ukoliko je osobi sa invaliditetom neophodna asistencija.

„Još jedna predložena izmena se odnosi na uvođenje pune odgovornosti avio-kompanija za oštećenu ili izgubljenu opremu za mobilnost, koja je vrlo skupa i trenutno se smatra i tretira samo kao prtljag. Prema važećoj regulativi, mobilnost je vrlo ograničena za ljude u ovoj kategoriji, ističu organizacije. Postoje preklapanja i nedovoljno definisane odgovornosti između prevoznika i aerodroma, što često dovede do toga da su osobe sa invaliditetom potpuno nezaštićeni putnici ”, navodi se u obrazloženju ovih prijedloga. 

Prema podacima Evropskog zavoda za statistiku Evrostat, u Evropskoj uniji ima oko 87 miliona ljudi s nekom vrstom invaliditeta.
OSI su, kako se navodi, posebno pogođene nedostatkom posla – tek polovina njih u ovoj kategoriji ima zaposlenje. Osim toga, 28,4 odsto osoba s invaliditetom je u riziku od siromaštva u poređenju sa 17,8 odsto osoba bez invaliditeta koje imaju isti problem.

Izvor: Politika.rs

Priredila: Anđela Miličić

„Puno puta sam čuo da sam razmažen i bezobrazan, i to u trenu dok je moja majka pokušavala da mi pomogne“, rekao je dječak.

Hiljade puta je čuo kako joj kažu da na sve to treba još i da ga istuče. Ona to ne radi. Znala je, onako malo, pa bi poslije plakala i njemu se izvinjavala.

Moja mama zna najbolje.

„Ona zna da ja nisam bezobrazan nego su moja čula ukrštena i posebno spojena. Imam nekad osećaj da ih imam 105, a ne pet. Mama me štiti, ali ne može me uvek zaštititi. Smetaju mi zvukovi i svašta još“, kazao je on.

Kad vidi njenu „tugost” na licu koja je pojavljuje samo kada su oko nje drugi ljudi, dođe mu da im kaže: „Volite moju majku. On nije taj neki manipulator. On ne znam ni šta je to.

Ponekad mu smeta sunce koje dođe u njegovu učionicu i to tačno za moj sto. Ona onda pokušava da ga skloni. Dječakova mama je veća od sunca. Njegova mama je i hrabra.

Namjerno ga nekad povede na neki događaj pun zvukova i trpi njegovo ponašanje. Uči ga da prihvati to kao drugi. I tu se pojavi neka žena da joj nešto priča. Ona nikad tim ljudima ne zaplače, plače u auto poslije. Ona bi da je on plakao pred njima. Tad bi shvatile šta joj rade. Ti ljudi su bezobrazni.

Ali nisu svi takvi. Skoro ga je mama odvela na rođendan njegovog grada. Bilo je milion ljudi i oni su se gurali oko torte. On je puno plakao. Drugi nisu.

Tada je mami prišla neka žena žute kose i dala kolač. Poslije je dala još jedna i to uzela od svog djeteta da da meni. Ja nisam razmažen. Došao je da vidim rođendansku tortu i to je sve. Mama je bila srećna zbog te dvije žene. Nije bilo kašike, pa je i tu osjetio ljutnju. Mama ga je hranila svojim rukama.

On je dijete sa 105 čula i tako me gledajte. Mene boli nešto za šta vi i ne znate da postoji. Pomozite meni i majci, kao ove dvije žene u parku.

On je navikao da ljudi gledaju u njega.

Mama nije.

Svaki put kad to uradite i kad joj kažete da je razmažen i bezobrazan i lijen i da me treba tući, veliki nož joj u srce zabodete. Ona se nasmije. Laže, laže, Laže.

Poslije sjedi u automobilu i plače ili dođe kući i plače iza zatvorenih vrata.

„Onda ona ima 105 čula.

Sve joj se rane otvore.

Uvažite moju molbu.

Naučite istinu o majci i meni“, rekao je dječak za kraj.

Izvor: portal lolamagazin

Priredio: Ivan Čović

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović pridružila se kampanji protiv vršnjačkog nasilja Svi za jedno - ZAJEDNO.

Kampanju je pokrenula grupa studenata Fakulteta političkih nauka (FPN), sa smjera za Medijske studije i novinarstvo.

Borovinić Bojović juče je primila predstavnice tog tima studentkinje: Ivu i Janu Vujisić, i u razgovoru sa njima poslala poruku da se u borbu protiv vršnjačkog nasilja moraju uključiti svi - nadležni, građani, roditelji, stručnjaci i djeca.

Ona je naglasila da nasilje nema opravdanje i ohrabrila svu djecu i mlade da o nasilju ne ćute, već da razgovaraju sa roditeljima, nastavnicima, zaposlenima u školi i psiholozima.

Grupa podgoričkih studenatkinja pohađala je Omladinsku akademiju konstruktivnih narativa Univerziteta u Sarajevu, nakon koje su dobile nagradu za drugi najbolji prijedlog kampanje javnog zagovaranja. Time su dobile i priliku da kampanju realizuju u Crnoj Gori.

Njihova kampanja bavi se edukacijom, prevencijom i podizanjem svijesti o vršnjačkom nasilju kroz razgovore sa različitim stručnjacima iz domena rada sa djecom i predstavnicima relevantnih institucija, navode iz PG Biroa.

Ovo je jedan od rijetkih primjera pravilnog izvještavanja o osobama s invaliditetom, na način što se invaliditet ne ističe u prvi plan kada se u medijima piše o osobama s invaliditetom. 

„Kad bi mediji ovako izvještavali, ne bismo imali govor mržnje i omalovažavanje (što je poseban oblik diskriminacije) u medijima i od strane medija. A to zbog pojmova koje koriste, u naslovima i u sadržaju, fotografija u kojima se nerijetko vide samo pomagala, bez ljudskog lika i td. Eto, sve se može napisati i bez naglašavanja i bez sakrivanja da su Iva i Jana djevojke s invaliditetom." na Fejbuku je napisala Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG.

Kako je dodala, „tu informaciju Jelena nije ni potencirala, ali ni sakrila jer je objavila fotografiju, na kojoj se vide Iva i Jana, kao korisnice kolica", pozivajući i medije da se, kada izvještavaju, sjete da su osobe s invaliditetom uvijek prvo ljudi. 

„Ne mora se u naslovu navoditi ko smo, vrlo često uz pogrdne termine, niti u prvim rečenicama teksta, ako pritom nije riječ o našoj profesiji, niti se trebaju objavljivati fotografije pomagala, često bez ljudi koji ih koriste ili se samo vide noge tih ljudi.  

Od glave i iz glave sve počinje. Kod nekih se tu i završi. Ne budite kao neki, budite oni koji mijenjaju ovo društvo, na bolje.“, zaključila je Vujačić. 

Izvor: portal PG Biro

Priredila: Anđela Miličić

Prosvjetni radnici, okupljeni u strukovnim udruženjima, i nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava, posebno djece, mladih i roditelja, organizovali su, u petak, 16. juna 2023,  ispred Ministarstva prosvjete protest zbog ovogodišnjeg postupka ocjenjivanja i vrednovanja maturskog ispita za gimnazije i stručne škole.

Sa protesta, kojem su prisustvovali i članovi Komisije za ocjenjivanje maturskog ispita CSBH jezika i književnosti Ispitnog centra, koja je utvrdila nepravilnosti, poručeno je da ne pristajemo na to da prepisivanje postane pravilo i da se mora insistirati na tome da se hitno ispitaju postupci nadležnih.

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović pozvala je nadležne da utvrde ko je i na koji način odgovoran za propuste prilikom organizacije, sprovođenja i ocjenjivanja.

„Ocjene su naravno važne, ali nijesu najvažnije. Mnogo je važniji put do tih ocjena, za koji ne smijemo dozvoliti da bude uprljan”, kazala je Mihailović.

Navela je da Crna Gora ima savjesne prosvjetne radnike i savjesne roditelje i savjesnu djecu, te da treba i mora da bude društvo znanja.

„Sigurna sam da je ovo ključna poruka koju ste i svi vi okupljeni željeli da prenesete zajedno s nama s ovog skupa. Očekujemo da ćete biti uključeni i u sve ono što predstoji, jer ovo je samo početak, a to je proces koji treba da dovede do toga da se onima koji dođu na ovo mjesto objasni i poruči, a to mora učiniti struka koja je ključna za obrazovni proces, šta treba da mijenjaju i u vezi ocjenjivanja i u sistemu obrazovanja uopšte, koji ima puno problema već predugo”, poručila je Mihailović s protesta ispred Ministarstva prosvjete. 

Tužilaštvo da ispita postupanja nadležnih

U ime svih koji su podržali skup poručila je da traže da se nadležne institucije, prvenstveno Vrhovno državno tužilaštvo i glavni upravni inspektor, pozabave svim dešavanjima u vezi ovogodišnjeg polaganja maturskog/stručnog ispita i da ispitaju postupanje Ministarstva prosvjete, Državne komisije za maturski ispit, uprava škola, kao i Ispitnog centra koji je naložio angažovanje novih ocjenjivača. S protesta je upućena poruka i za Osnovno državno tužilastvo u Rožajama i Ministarstvo prosvjete, od kojih se traži da saopšte ko je odgovoran za propuste u organizaciji i grubo kršenje nadležnosti pri eksternoj provjeri znanja učenika 9. razreda osnovne škole iz predmeta Matematika, koja je trebalo da bude održana 20. aprila.

„Treba li da zažmurimo na očigledno masovno prepisivanje ove godine, a zatim i odobravanje takvog ponašanja. Sad opet treba nešto da čekamo. Od rečenica, gdje ste bili do sada i sada ništa nije gore nego što je to bilo prethodnih decenija, nema vajde. To je samo opravdanje za nastavak nerada. Možemo li nešto sada ili ćemo da tražimo opravdanje i dalje u tome da je neko drugi kriv”, poručila je Mihailović.

Vuković: Čišćenje mora krenuti od prosvjete

Izvršni direktor budvanske Srednje mješovite škole Danilo Kiš Krsto Vuković podsjetio je da su s istog mjesta prosvjetni radnici i prije četiri godine ukazivali na potrebu za povećanjem zarada, nudili rješenja i tada bili ignorisani. Govorili su, kako je kazao, i o kvalitetu obrazovnog sistema Crne Gore, brojnim manjkavostima i o onome šta treba da sadrži prava reforma.

„Nudili smo određena rješenja, između ostalog i za reorganizaciju Ispitnog centra,  posebno za bolju i uspješniju organizaciju maturskih ispita. Tražili smo da se vrate supervizori u taj proces i još mnogo toga. Sjećam se da smo tada rekli da ukoliko se nešto ne učini po tom pitanju nastaviće se urušavanje obrazovnog sistema Crne Gore. I šta imamo danas? Bili smo nažalost u pravu, bolje je reći šta nemamo danas. Nemamo poštenje, odgovornost i integritet kao osnovne preduslove za pravedni I kvalitetni obrazovni sistem. Nemamo korelaciju i sinergiju pravog prenošenja znanja i krajnjeg formiranja karaktera i moralne svijesti mladih ljudi. Imamo fundamentalne probleme na samom startu realizacije vaspitno, obrazovnih ciljeva u prosvjeti. Upozoravali smo tada da ćemo doći do kritične crvene linije i to se desilo. Stoga, posljednji je čas da se nešto uradi konkretno i urgentno, kako bi se krenulo s revitalizacijom obrazovnog sistema Crne Gore”, istakao je Vuković.

Oni koji donose odluke, dodao je, nijesu jedini, potrebni su i oni koji ih kontrolišu, ali blagovremeno, a ne nakon svega.

„Potrebni su i zreli, odgovorni, samosvjesni i hrabri prosvjetni radnici koji će pratiti sve procese u prosvjeti, oni koji će okrenuti oko sebe prvo u svojoj školi I neće dozvoliti svojim kolegama da obavljaju zadatke na nedostojan način. Mislim konkretno na test administratore, koordinatore i direktore škola u kojima su se desili svi ovi propusti u vezi maturskog ispita”, rekao je Vuković.  

Istakao je da želi da sazna ko su članovi nove Komisije, odnosno kolege koje su se usudile da uzmu testove u svoje ruke i opet ih ocjenjuju.

“Bilo bi pošteno i krajnje profesionalno, ako već do sada to nijesmo mogli da saznamo, da čujemo danas kao odgovor na ovaj naš protest ko su ti ljudi. Je li teško da nam saopšte na koga su uspjeli da izvrše takav pritisak i čime su ubijedili te ljude da imaju nekolegijalan odnos prema onima koji su profesionalno obavili svoj posao. Njima čestitam što nijesu dozvolili da padne mrlja na toj prvoj liniji odbrane našeg posla. Možda da im istovremeno i uputim kritiku zašto ranije nijesu govorili. U javnosti nije bilo govora o tome, samo interno u ovoj zgradi”, rekao je Vuković.

On je dodao da su zaposleni u SMŠ Danilo Kiš, na čijem je čelu, podnijeli ostavke na mjesta test administratora i koordinatora.

Pozvao je nadležne da se osvrnu na razloge zbog čega je formiran Ispitni centar, čemu služi, kao i sve procedure kojih su se mnogi pridržavali profesionalno i ažurno.

“Želimo da se poštuje zakon, profesionalni integritet, ali i moralni integritet učenika koji su pošteno odradili svoj posao. Oni koji to nijesu učinili pošteno imali su podršku svojih roditelja. Na neprimjeren način su vršili pritisak u ovoj zgradi. Kako je moguće da se takve stvari događaju i da nema zaštite za prosvjetne radnike ma gdje se oni nalazili”, istakao je Vuković.

Poručio je da se društvo mora očistiti, a čišćenje mora krenuti od prosvjete.

Olivera Leković je, u ime Prosvjetne zajednice, pozvala i ostale škole da se bojkotuje svaki poziv za test administratore.

Vukićević: Pali smo kao društvo u cjelini

David Vukićević iz Mreže za omladinski aktivizam ocijenio je da smo, bez obzira na rezultate ispita, pali kao društvo u cjelini.

Upitao je da li je iko čuo da se nešto slično desilo u zemljama razvijene Evrope.

„Da li je ovo put razvoja crnogorskog društva i put da oblikujemo mlade koji će u budućnosti naše društvo voditi putem napretka i prosperiteta. U šta se uzdaju mladi koji su prepisivanjem željeli da polože maturski ispit i ostvare odlične rezultate. Očekuju li sjutra zaposlenje preko veze? Da li su to budući kadrovi, doktori, inženjeri, ekonomisti, političari koji će koruptivnim radnjama doprinositi urušavanju naše države? Da li zbog ovakvih pojava vrijedni i mladi nemaju perspektivu da ostanu i rade u Crnoj Gori, pa zato odlaze da svoju sreću grade širom svijeta? Obrazovni sistem je temelj svake zajednice, njegovo ogledalo. Ovo što vidite je slika iskrivljenog vrednosnog sistema i traži hitnu reakciju”, rekao je Vukićević.

Poručio je nadležnima da se ovakvi obrasci ponašanja ne mogu i ne smiju tolerisati, budućnost svake države počiva na mladima, a društvo u cjelini treba da se potrudi da oni kroz obrazovni sistem usvoje vrednosno prihvatljive obrasce ponašanja koji će im u budućnosti služiti za afirmativan sopstveni i razvoj države.

„Ne može se kuća graditi na krivim temeljima. Neophodno je hitno uvesti programe antikorupcijskog obrazovanja kako bismo se izborili s ovim problemom, o čemu Mreža za omladinski aktivizam već neko vrijeme razgovara s nadležnim institucijama i međunarodnim partnerima”, rekao je Vukićević.

Kankaraš: Ključna saradnja profesora i roditelja

Profesor podgoričke Gimnazije Slobodan Škerović Mato Kankaraš istakao je da smo doživjeli da je moralni sistem Crne Gore, koji treba da kruniše prosvjeta, pao.

„Poslije časno obavljenog posla je data dužnost jednoj komisiji koja je kaljajući svoju dužnost, na čelu s ministrom prosvjete poslala poruku svima. Nije problem što će se učenici koji su dobili tako loše rezultate mjeriti s najboljima među nama, sa svima onima koji su časno položili maturski ispit. Problem je u poruci koja se njima šalje da je znanje koje se ukrade znanje koje ti pripada. Tu poruku ne možemo da pošaljemo nikome”, istakao je Kankaraš.

Rekao je da problemi u crnogorskoj prosvjeti odavno tinjaju, ali se o tome priča samo u zbornicama i interno među profesorima.

„Na vijećima se o tome ne govori. Reforma je ovim pokazala koji je njen sudbinski faul. Namjera je bila da se djeca stave u centar obrazovnog sistema, kao da mi to do tada nijesmo znali, ali na koji način je to učinjeno. Tako što je poistovjećena ocjena sa znanjem. Nekim đacima je postalo normalno da cjepkaju znanje, prepisuju i da usvajaju samo ono što nikada ne mogu iskoristiti za nešto suštinsko”, smatra Kankaraš.

Rješenje vidi u solidarnosti profesora i roditelja.

„Roditelji treba da budete svjesni da mi prosvjetni radnici imamo vaspitnu ulogu gotovo kao i vi. Mislite li da je ijednom profesoru drago da nekom učeniku da nisku ocjenu. To treba da se shvati kao opomena. Jedino saradnjom, uvjeren sam da nešto možemo da promijenimo. Ako pustimo prosvjetu da se na ovaj način sroza, pustili smo čitavu državu i društvo da se sroza”, naglasio je Kankaraš.

Izvor: portal Roditelji.me

Pripremio: Ivan Čović

„Otvoreno regionalno prvenstvo u plivanju za osobe s invaliditetom, Podgorica open 2023 okupilo je na bazenu Sportskog centra Morača više od 30 plivača iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije“, saopštio je organizator, Plivački klub Mako.

Takmičenje je održano pod pokroviteljstvom Glavnog grada, Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG) i Ministarstva sporta i mladih, a uz podršku Ambasade Francuske u Crnoj Gori.

U disciplini 50 metara slobodnim stilom prvo mjesto osvojio je Jevrem Jevtić iz Srbije (30,72) u kategoriji S12.

U apsolutnoj konkurenciji slavio je ispred kolega iz reprezentacije Borisa Jevtića i Nemanje Tadića.

U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Iskra Dedivanović iz podgoričkog Kluba osoba sa invaliditetom Mako (46,18).

Kao drugoplasirana završila je Kanita Šabanović (Spid Sarajevo), dok je treća bila Sara Grgić (Cipal Split).

Tadić je bio najbrži na 50 metara leđno i slavio u vremenu 44,36 sekundi, ispred klupskog druga Nemanje Panovića i Kenana Kovačevića iz Spida.

U ženskoj konkurenciji pobijedila je Elmedina Đočaj iz Spida u vremenu 46,19 sekundi, ispred Dedivanović i Šabanović.

Na 50 metara prsno, kod muškaraca, najbolji je bio Tadić (45,47), a pobjedničko postolje kompletirali su njegovi klupski drugovi Jevrem Jevtić i Nikola Ljubisavljević.

U ženskoj konkurenciji Iskra Dedivanović pobijedila je u vremenu 59,52 sekunde, ispred Nikoline Mitar iz Hrvatske.

Na 50 metara delfin pobijedio je Nikola Ljubisavljević (37,99), ispred Borisa Jevtića i Budvanina Andrije Đurovića.

Kod žena slavila je Elmedina Đočaj (47,40).

U trci na 100 metara slobodno najbrži je bio Jevrem Jevtić iz Srbije (1:11,87), ispred klpskih drugova Borisa Jevtića i Stevana Nakića.

U istoj disciplini, u ženskoj konkurenciji, slavila je Kanita Šabanović (2:06,64), ispred Sare Grgić.

Splićanin Toni Matijašević slavio na 100 metara leđno (1:33,86), ispred klupskog druga Alesandra Kuzmanovića i Kenana Kovačevića iz Spida.

U ženskoj konkurenciji, u istoj disciplini, Dedivanović je pobijedila u vremenu minut, 50 sekundi i 96 stotinki.

Kao drugoplasirana završila je Šabanović, dok je treća bila Nikolina Mitar.

U disciplini 100 metara prsno najbrži je bio Jevrem Jevtić iz Srbije (1:44,46), ispred Tadića i Kuzmanovića.

Dedivanović, je kao i prošle godine, bila najbolja u ženskoj konkurenciji (2:04,32), ispred Nikoline Mitar.

Na 200 metara slobodno pobijedio je Stevan Nakić iz Srbije (3:23,33), ispred Rastka Radulovića iz podgoričkog kluba Mako.

U ženskoj konkurenciji najbolja je bila Elmedina Đočaj (3:11,81), koja je slavila i na 400 slobodno (7:05,52).

Na 150 metara mješovito pobijedio je Ismail Barlov iz Spida (4:09,79).

On je prvi sportista iz Bosne i Hercegovine s ostvarenom A kvalifikacionom normom za Paraolimpijske Igre u Parizu.

Plivačko nadmetanje svečano je otvorio pomoćnik sekretara za kulturu i sport Glavnog grada Miloš Antić, a takmičare su pozdravili ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije i predsjednik POKCG Igor Tomić.

Izvor: portal CDM

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve poslodavce koji obavljaju djelatnost na teritoriji Crne Gore da koriste usluge Servisa za zapošljavanje. 

Servis za zapošljavanje je aktivnost koja uključuje informisanje, povezivanje s poslodavcima, i u saradnji s njima, obezbjeđivanje mogućnosti za obavljanje praktičnog rada i zaposlenja osoba s invaliditetom (OSI). Takođe, to podrazumijeva i davanje pravnih savjeta iz oblasti rada i zapošljavanja, konsultovanje i smjernice za ostvarivanje i zaštitu prava iz ove oblasti.  Servis je razvijen 2015. u okviru UMHCG  Programa za zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa.

Cilj Servisa je da se poslodavci upoznaju sa zakonima iz oblasti rada i zapošljavanja OSI, mogućnostima i prednostima zapošljavanja OSI, kao i da omogući povezivanje poslodavaca s korisnicima odgovarajućeg stručnog i obrazovnog profila.  

Zainteresovani poslodavci mogu preuzeti Obrazac za zapošljavanje koji se nalazi na linku ispod, i popunjen poslati na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., s naznakom Profil poslodavca i potrebe za angažovanjem radne snage posredstvom  Servisa za zapošljavanje. 

Ujedno, posebno, pozivamo sve poslodavce kojima Zavod za zapošljavanje, odnosno Fond za profesionalnu rehabilitaciju duguje sredstva od subvencija koje ostvaruju zbog zaposlenih osoba s invaliditetom da nam se obrate radi daljeg zajedničkog djelovanja kako bi svi poslodavci nesmetano i blagovremeno ostvarivali prava koja im pripadaju po zakonu, što već duže vrijeme nije slučaj. 

O zastupljenosti osoba s invaliditetom na listama nije bilo riječi u medijima. Na listama, za vanredne parlamentarne izbore, je bilo osoba s invaliditetom, možda, i u većoj mjeri nego do sada, što je i logično s obzirom na broj partija i koalicija koje su učestvovale na izborima. Međutim, ni na jednoj listi, osoba s invaliditetom, koja se javno deklariše, nije zauzimala poziciju koja osigurava ulazak u Parlament. Osoba s invaliditetom, s jedne liste, je među onima koji ulaze u Parlament, međutim, riječ je o osobi koja se javno ne deklariše kao osoba s invaliditetom.

S druge strane, prvu poziciju na listi zauzimala je deklarisana osoba s invaliditetom, koja je bila na devetom mjestu, ali ta partija nije dobila parlamentarni status. I da navedena partija dobije parlamentarni status, nakon ponovljenih izbora na nekoliko biračkih mjesta, ta osoba s invaliditetom ne može ući u Parlament.

Svakako, ovdje treba dati oprezne zaključne jer je moguće da ima i (drugih) osoba s invaliditetom koje o tome javno ne govore, i čiji status, odnosno činjenica da pripadaju osobama s invaliditetom, nije poznata zbog fizički nevidljivog oštećenja. Međutim, ukazujemo na neophodnost javnog deklarisanja, s obzirom na to da političari, dominantno i u velikom mjeri, utiču na svijest o pitanjima invaliditeta i prihvatanju osoba s invaliditetom. Naprotiv, upravo činjenica da, nerijetko, osobe s invaliditetom, upravo, budu diskriminisane i od strane partija i političara, ukazuje na predrasude koje nekada i same osobe s invaliditetom imaju o invaliditetu, odnosno na strah od neprihvatanja, zbog kojeg će radije „sakriti“ činjenicu da su osobe s invaliditetom.

Međutim, neki predstavnici partija, pokreta i koalicija su pominjali osobe s invaliditetom tokom kampanje, zaključićemo, ipak, zbog toga što su ih targetirali kao potencijalno biračko tijelo.

Navedeno zbog toga što, neki od njih već zauzimaju pozicije i funkcije koje omogućavaju ili obavezuju na garancije i poštovanje prava osoba s invaliditetom, ali na tome nijesu radili, u adekvatnoj mjeri, u prethodnom periodu, ni samoinicijativno, a ni kroz odgovor na upućene inicijative i prijedloge. 

Autorski tekst Marine Vujačić

U okviru projekta Prepoznajemo diskriminaciju OSI, koji realizuje Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje, u partnerstvu sa Organizacijom gluvih i nagluvih veterana Bijelo Polje, a finansira Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, u ovom gradu je održana Jednodnevna edukativna radionica, o modelima pristupa invaliditetu i medijskom izvještavanju o OSI u medijima i od strane medija.

Ovaj Trening, prvenstveno namijenjen lokalnim novinarima, vodili su Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore (SSCG).

Objašnjavajući modele pristupa invaliditetu Macanović je, odmah na početku, predočio da oni mogu biti: medicinski, funkcionalni, milosrdni (moralni), herojski, socijalni i zasnovan na ljudskim pravima.

,,Medicinski pristup, koji je u proteklom periodu bio jedan od zastupljenijih u našem javnom diskursu, polazi od pretpostavke da OSI treba da se liječe, te da „oporavak“ treba biti jedina svrha njihovog života", pojasnio je Macanović.

S druge strane, nastavio je on, milosrdni (moralni) pretpostavlja da su OSI kažnjene od Boga, zbog sopstvenih i/ili porodičnih grjehova, te da je invaliditet, sam po sebi, loš i negativan jer je kazna za nešto.

„Milosrdni pristup, takođe, govori da društvo treba biti humano, da ne kažem da treba imati sažaljenje prema OSI. Ovdje su OSI, opet, stavljene u kontekst neproduktivnih članova zajednice, o kojima ona treba brinuti i starati se – jer one to ne mogu - pa su zbog toga trošak i teret društvu", nastavio je Macanović.

Govoreći o tzv. herojskom modelu izvršni direkor Saveza slijepih Crne Gore istakao je da je (i) on jako opasan. Ovdje se, naime, OSI percipiraju kao heroji kada, recimo, završe školu, dobro obave ili dobiju posao. 

„To, slično kao i gore pomenuti modeli, OSI lijepi etiketu da su nesposobne, a da je ta jedna izuzetak. Mediji, tu, upotrebljavaju termine „uprkos“ i „iako“, stavljajući fokus na oštećenje, odnosno lično svojstvo OSI . On je opasan jer zajednica ističe neke naše dobre strane ali, kao što znamo, heroji su nepogrješivi, a OSI su, kao i svi, samo ljudi skloni greškama. Zato, ako OSI vidite ili predstavljate kao heroja, a on napravi grešku, onda se ruši ta slika i ona, opet, bude okarakterisana kao nesposobna i manje vrijedna“, napominje on.

Barijere su, tvrdi Macanović, u stavovima osoba koje nemaju invaliditet.

„One su najveće! Ogledaju se u predrasudama i stereotipima i one, na kraju, vode diskriminaciji. Ona, zapravo, dolazi kao njihov rezultat. Najteže je mijenjati stavove ljudi", izričit je Macanović. 

Govoreći o funkcionalnom modelu, koji se jako često može uočiti u našem javnom diskursu, Macanović je kazao da on, slično kao i gore navedeni, polazi sa stanovišta da su OSI nefunkcionalne, te da treba da se rehabilituju kako bi poboljšale svoje funkcije.

Navedeno ne znači, pojasnio je on, da osobe s invaliditetom nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu ili rehabilitaciju i da im one nijesu potrebne. Naprotiv, dodao je, mnogim OSI su i nužne. 

„Invaliditet je samo jedna različitost, tj. jedna od naših karakteristika. Nije primarna, jedina i osnovna. Stoga, osnovni smisao života OSI ne može, nikako, biti samo rad na poboljšanju funkcija, onako kako to diktira ovaj model pristupa invaliditetu“, ocijenio je izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore.

Socijalni model, objašnjava Macanović, nastao je kao posljedica brojnih pokreta, a najviše ugledajući se na pokret afroamerikanaca u SAD. 

„On je iznjedrio koncept izjednačavanja mogućnosti, tj. zahtjev da društvo, samo i isključivo, treba da obezbijedi iste šanse svim ljudima. Cilj je, zapravo, da se svakoj osobi daju jednake startne pozicije, kako bi mogle učestvovati u životu zajednice i ravnopravno joj doprinositi“, objasnio je on.

Svoj segment ove obuke, za bjelopoljske novinare, Macanović je zaključio time da je jedini i najispravniji model pristupa OSI, odnosno medijskog izvještavanja o OSI, koncept zasnovan na ljudskim pravima.

„Novinari, kada pišu o OSI, trebaju koristiti terminologiju koja ne stavlja u fokus oštećenje. Tako je, recimo, osoba s oštećenjem vida, a ne slijepa osoba, ili osoba s oštećenjem sluha, a ne gluva osoba“, zaključio je, konkretno Macanović.

Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG, ukazala je na to da kakav je model pristupa, takvo je i izvještavanje (u medijima).

Ona je naglasila da su mediji jako važni, jer sve što organizacije, koje se bore za prava OSI, postignu - uspiju je zahvaljući i njima.

Ipak, smatra ona, i mediji mogu da diskriminišu i krše ljudska prava.

„Iz tog razloga je mnogo važno da novinari, koji stvaraju sliku ostalim građanima, imaju pravilan pristup invaliditetu. Jer invaliditet nije bolest, već iskustvo niti je oštećenje bolest, nego stanje koje je, čak i s tog medicinskog aspekta, nepromjenljivo", smatra izvršna direktorica UMHCG.

Osvrnuvši se na to kakvo je bilo izvještavanje medija o OSI, kroz konkretne primjere iz proteklih par nedjelja, Vujačić je skrenula pažnju prisutnim novinarima da tekst, da bi bio čitan, u naslovu ne mora imati činjenicu da je neko OSI. Dovoljno je, dakle, ako je to baš važno ili nužno, tu činjenicu „provući“ negdje kroz tekst.

Analizirajući, dalje, pojedine pristupe ona je primijetila i da, kad se izvještava o korisnicima kolica, samo se snimaju kolica i točkovi, ali ne i čovjek ili konkretna prepreka. 

„Slično je i kada se radi o osobama s oštećenjem vida. Snima se samo štap, naočare, ali ne i čovjek, jer se ne stavlja u fokus da je i OSI osoba, odnosno ljudsko biće“, primijetila je ona.

Vujačić je konstatovala i da političari, jako često, koriste lošu i neprihvatljivu terminologiju koja, čak i ako nije namijenjena ili uperena prema OSI, na njih asocira. 

„Na kraju, ono što jedino važno znati jeste da je jedini i ispravan pristup zasnovan na ljudskim pravima. Jer invaliditet nije negativan, već razvojni društveni koncept“, zaključila je Marina Vujačić, izvršna direkorica UMHCG. 

Učesnici su na kraju Radionice, kroz dva teksta iz medija, odgovorili na pitanja koji su korektni, odnosno nekorektni termini upotrijebljeni, koji je model pristupa invaliditetu zastupljen i izdvojili su posebno karakteristične rečenice i kontekst u tim tekstovima. 

Pripremio: Milovan Marković

Uloga glasovnih asistenata u pomoćnoj tehnologiji za osobe s invaliditetom značajno je porasla posljednjih godina, s uređajima poput Amazonovog Aleka (Amazon Alex), Gugl asistenta (Google Assistant) i Apleovog Sirija (Apple Siri) koji postaju sve popularniji i dostupniji. Ovi alati, koji se aktiviraju glasom, imaju potencijal da značajno poboljšaju živote osoba s invaliditetom pružajući im niz usluga i funkcionalnosti koje im mogu pomoći da prevaziđu različite izazove i postignu veću nezavisnost.

Jedna od najznačajnijih prednosti glasovnih asistenata za osobe s invaliditetom je njihova sposobnost da olakšaju komunikaciju. Za osobe s oštećenjem govora ili sluha, ovi uređaji mogu poslužiti kao posrednik, omogućavajući im da efikasnije komuniciraju s drugima. Glasovni asistenti se, takođe, mogu koristiti za slanje i primanje poruka, telefoniranje i pristup informacijama na mreži, što olakšava osobama s invaliditetom da ostanu povezani s prijateljima, porodicom i svijetom oko njih.

Pored komunikacije, glasovni asistenti, takođe, mogu pružiti dragocjenu pomoć u svakodnevnim zadacima i aktivnostima. Na primjer, mogu se koristiti za kontrolu pametnih kućnih uređaja, kao što su: svijetla, termostati i uređaji, omogućavajući pojedincima s otežanim kretanjen da lakše upravljaju svojim okruženjem. Štaviše, glasovni asistenti se mogu integrisati s drugim pomoćnim tehnologijama, kao što su: kontrole za invalidska kolica ili jedinice za kontrolu životne sredine, da bi se obezbijedilo besprekorno i intuitivno korisničko iskustvo.

Glasovni asistenti, takođe, mogu igrati ključnu ulogu u podršci osobama s kognitivnim invaliditetom, kao što su: demencija ili traumatske povrede mozga. Ovi uređaji se mogu programirati da obezbjeđuju podsjetnike za sastanke, ljekove i druge važne zadatke, pomažući pojedincima da održavaju svoje dnevne rutine i upravljaju svojim obavezama. Pored toga, glasovni asistenti se mogu koristiti za pristup informacijama i odgovaranje na pitanja - šta može biti posebno korisno za osobe s izazovima u pamćenju ili u obrađivanju informacija.

Još jedna ključna prednost glasovnih asistenata je njihova sposobnost da obezbijede prilike za zabavu i slobodno vrijeme za osobe s invaliditetom. Uz jednostavnu glasovnu komandu, korisnici mogu da pristupe širokom spektru sadržaja, uključujući: muziku, audio knjige, podkastove i još mnogo toga. Ovo može biti posebno vrijedno za pojedince s oštećenjem vida, koji mogu imati izazova da pristupe tradicionalnim oblicima medija. Štaviše, glasovni asistenti se mogu koristiti za igranje igrica i angažovanje u interaktivnim aktivnostima, pružajući zabavan i privlačan način za osobe s invaliditetom da provode svoje vrijeme.

Uprkos mnogim prednostima glasovnih asistenata za osobe s invaliditetom, postoje i neki izazovi i ograničenja koja treba uzeti u obzir. Jedna od primarnih briga je pitanje privatnosti jer ovi uređaji često zahtijevaju pristup ličnim informacijama i podacima da bi efikasno funkcionisali. Ovo postavlja pitanja o bezbjednosti informacija korisnika i potencijal za zloupotrebu ili eksploataciju. Pored toga, dok su glasovni asistenti postali sofisticiraniji i precizniji posljednjih godina, oni i dalje mogu da se bore da razumiju određene akcente, dijalekte ili govorne obrasce, što može biti frustrirajuće za korisnike s otežanim govorom ili govornike kojima nije maternji jezik.

U zaključku, glasovni asistenti imaju potencijal da igraju značajnu ulogu u pomoćnoj tehnologiji za osobe s invaliditetom, nudeći niz pogodnosti koje mogu pomoći pojedincima da prevaziđu izazove i postignu veću nezavisnost. Kako ovi uređaji nastavljaju da se razvijaju i poboljšavaju, vjerovatno je da će njihove aplikacije i mogućnosti samo nastaviti da se šire, pružajući još više mogućnosti osobama s invaliditetom da pristupe podršci i pomoći koja im je potrebna. Međutim, takođe je važno da se pozabavimo izazovima i ograničenjima povezanim s glasovnim asistentima, obezbjeđujući da su ove tehnologije razvijene i primijenjene na način koji je efikasan i koji poštuje privatnost i individualne potrebe korisnika.

Izvor: portal Infolopare

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve zainteresovane srednjoškolce/ke, uzrasta 14 - 18 godina, da se prijave za učešće na jednočasovnoj Radionici o Modelima pristupa invaliditetu i ljudskim pravima osoba s invaliditetom (OSI). 

Radionica će, se održati u petak, 23. juna 2023, s početkom u 11.00 časova u prostorijama Udruženja, u Podgorici (adresa: Ulica Kralja Nikole 76, stara Varoš). 

Na Radionici, biće riječi o terminologiji i modelima pristupa invaliditetu kako bi se učenici/e edukovali/e o upotrebi adekvatne terminologije, načinima komunikacije i pružanja podrške vršnjacima/ama s invaliditetom. Cilj ove aktivnosti je da se srednjoškolci/ke informišu o pravilnoj terminologiji i smanje distancu i predrasude u komunikaciji s osobama s invaliditetom.

Zainteresovani/e se mogu prijaviti najkasnije do četvrtka, 22. juna 2023, do 12.00 časova, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za Radionicu o Modelima pristupa invaliditetu.

Aktivnost se realizuje u okviru grant projekta Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 virusa i budućih kriza kojim koordinira Crveni krst Crne Gore i Crveni krst Srbije, a koji je podržan od strane Evropske unije, Austrijske razvojne agencije i Austrijskog Crvenog krsta.