NVO „Mozaik” Nikšić, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore najoštrije osuđuju tekstove objavljene u ND „Vijesti” o zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Tekst objavljen 6. avgusta u „Vijestima”, potpisan od novinara Gorana Kapora, nastavak je višegodišnje kampanje u kojoj se cjelokupna populacija zaposlenih osoba s invaliditetom u Crnoj Gori predstavlja kao prevaranti, a poslodavci koji ih zapošljavaju kao saučesnici. 

Zahtijevamo da to prestane.

Pitamo se da li je posrijedi zla namjera, nepoznavanje oblasti, negativan stav i pristup, kombinacija svega navedenog ili, pak, nešto drugo, jer tekst govori o zapošljavanju, a u istu rečenicu ubacuje invalidsku i socijalnu zaštitu — dakle, tri različite oblasti, uređene različitim zakonima, u nadležnosti različitih resora. Ta zamjena teza je nužna da bi se konstruisala slika jednog „sistema prevara”, jer bez nje priča ne postoji. Kao što kod Kapora ne postoji ni priča bez „recikliranih”, više desetina puta ponovljenih slučajeva o navodnim zloupotrebama.

Mnogo ozbiljnije od svega je što jedan novinar, uz podršku medija u kojem radi, daje slobodu sebi da bez ijedne činjenice provjerene u postupku koji zakon propisuje — osobe s invaliditetom i poslodavce u svom najnovijem tekstu okarakteriše kao prevarante i kriminalce. Postupci pred bjelopoljskim sudom, jedini koji postoje, još traju i njihov ishod niko ne zna. No, ovaj novinar ih je znao unaprijed. Kada se tako nešto objavi u tiražnom listu, posljedica se ne mjeri u pravnim kategorijama. Mjeri se u tome kako će sjutra biti pogledan čovjek s invaliditetom koji traži posao, onaj zaposleni s invaliditetom koji ide na posao, kako će se osjećati njegovo dijete u školi i šta će čuti njegova porodica u komšiluku, na ulici, šta će čitati u komentarima ispod tekstova u medijima ili po društvenim mrežama. Za to postoji ime u Kodeksu novinara Crne Gore i ne zove se istraživačko novinarstvo.

Takođe, tvrdnja da su organizacije osoba s invaliditetom protestom spriječile uvođenje kontrola je neistinita. Predloženim izmjenama nije se uvodila nijedna ozbiljna kontrola — njima se ograničavalo i umanjivalo pravo svima, uključujući i ljude koji rade i kojima subvencija neupitno pripada. Kontrole smo tražili i tražimo upravo mi. Sami smo inicirali provjere i zalažemo se za prijavljivanje svakog slučaja ukoliko neko smatra da se treba ispitati. Ako neko danas želi kontrolu, neka je uvede tamo gdje pripada: u nadzor nad radom komisija, u provjeru pojedinačnih zahtjeva, kod poslodavaca u toku radnog odnosa zaposlenih i onih sa invaliditetom i bez invaliditeta. Nijedna od tih kontrola ne zahtijeva ni jedan jedini oduzet euro pravima ljudi koji rade.

I još nešto — o „grupi nevladinih organizacija”. Kada se u tekstu govori o „grupi nevladinih organizacija, među kojima su i one koje su i same poslodavci i korisnici subvencija”, ne treba mnogo mašte da se prepozna na koga se misli. Formulacija je odabrana tako da se optužba iznese, a da se ne mora izgovoriti ime — jer ime bi značilo i pravo na odgovor. Recimo onda otvoreno ono što se sugeriše između redova: da organizacije osoba s invaliditetom brane sopstveni interes, a ne prava ljudi koje predstavljaju. To je uvreda za sve nas koji godinama radimo da bi u ovoj zemlji uopšte postojao sistem zapošljavanja osoba s invaliditetom. I to je tvrdnja koja se, kao i sve ostale u ovom tekstu, iznosi bez ijednog dokaza.

Možda nas je malo. Ali tih „nekoliko” organizacija je onaj razlog zbog kojeg pokušaj da se svima umanje i ograniče prava prošli put nije prošao. I neće proći ni sljedeći put. Nastavićemo da se borimo protiv diskriminacije i sistemskog urušavanja prava osoba s invaliditetom — javno, potpisani punim imenom, pred svakom institucijom ove države i pred svakom međunarodnom instancom koja je za to nadležna. A ako treba ponovo — i na ulici. Onima koje to smeta preporučujemo da se naviknu.

Pitanje koje niko ne postavlja. Odakle novinaru pojedinačni podaci o zaradama, radnim mjestima i statusu konkretnih osoba s invaliditetom? Ti podaci postoje na jednom mjestu — u Zavodu za zapošljavanje. Tražimo da nadležni organi, uključujući Agenciju za zaštitu ličnih podataka, utvrde kako podaci o osobama s invaliditetom, koji spadaju u posebnu kategoriju ličnih podataka, završavaju u medijima.

I u čijem interesu se to dešava baš u trenutku kada je Fond blokiran?

Zahtijevamo da se u što kraćem roku obezbijede sredstva za odblokiranje isplata subvencija — jer dok traje ova kampanja, ljudi bez ičije krivice ostaju bez zarada, i da se svaki konkretan slučaj sumnje procesuira pred nadležnim organima — a ne u novinskom tekstu.

Nemamo šta da krijemo i nikada nijesmo tražili da se zloupotrebe ne ispituju. Tražimo samo ono što pripada svakom građaninu ove države: da se o krivici odlučuje pred sudom, a ne na naslovnoj strani.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) započinje realizaciju jednogodišnjeg programa Riječi bez poricanja – Riječi koje vrijedi braniti (Words Without Denial - Words Worth Defending (WWD)), uz podršku Fondacije Kvinna till Kvinna i finansijsku podršku Evropske unije.

Program je usmjeren na unapređenje zaštite i podrške ženama i djevojkama s invaliditetom koje su žrtve, ili su preživjele rodno zasnovano nasilje, kroz pristup zasnovan na ljudskim pravima, individualizovanoj podršci i osnaživanju korisnica. Poseban fokus biće na prepoznavanju specifičnih oblika nasilja nad ženama i djevojkama s invaliditetom, koji često ostaju nevidljivi u sistemu, zajednici i javnom prostoru.

U okviru ovog programa biće obezbijeđena besplatna individualna pravna pomoć, individualna psihosocijalna podrška, kao i organizovanje grupa uzajamne psihosocijalne (samo)podrške za žene i djevojke s invaliditetom koje imaju iskustvo nasilja. Takođe, aktivnosti će biti usmjerene na podizanje svijesti javnosti i institucija o nasilju nad ženama i djevojkama s invaliditetom, kao i o potrebi dostupnijih, sigurnijih i djelotvornijih mehanizama zaštite.

Program će obuhvatiti žene i djevojke s invaliditetom, institucije sistema, pružaoce usluga, organizacije civilnog društva, medije i širu javnost, s ciljem jačanja vidljivosti, unapređenja pristupa podršci i doprinosa izgradnji sistema koji prepoznaje i odgovara na individualizovane potrebe i specifične zahtjeve žena i djevojaka s invaliditetom.

Prva godina realizacije Programa traje od 15. jula 2026. do 30. juna 2027.

Program je finansiran od strane Evropske unije. Stavovi i mišljenja iznijeti u okviru projektnih aktivnosti predstavljaju stavove autora/ki i ne odražavaju nužno stavove Evropske unije ili Evropske komisije. Evropska unija, Evropska komisija i ugovorno tijelo ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Osna(Ž)ena, (S)igurna i v(I)dljiva, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, kroz Javni konkurs u oblasti rodne ravnopravnosti.

Projektom se želi doprijenijeti unapređenju rodne ravnopravnosti i smanjenju sistemskih nejednakosti za žene i djevojčice s invaliditetom u Crnoj Gori kroz usklađivanje javnih politika i svakodnevnih praksi sa standardima CEDAW i Istanbulske konvencije. 

Konkretnije, projektom se namjeravaju unaprijediti mehanizmi prepoznavanja, pravne zaštite i institucionalnog odgovora na rodno zasnovano nasilje nad ženama s invaliditetom.

Projektom će se direktno obuhvatiti donositeljke i donosioci odluka i predstavnice i predstavnici institucija sistema iz sve tri grane vlasti, žene i djevojke s invaliditetom i porodice osoba s invaliditetom iz sve tri regije Crne Gore, medijske poslenice i poslenici, kao i šira javnost. 

Realizacija projekta traje 12 mjeseci, počev od 23. jula 2026.

Kolektiv Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) biće na kolektivnom godišnjem odmoru od 7. do 24. avgusta 2026.
U tom periodu, kao i narednih dana, pa sve do 1. septembra bićemo dostupni samo u slučaju hitnih situacija, prvenstveno onih koje se odnose na postupke pred institucijama (pravno zastupanje u oblasti socijalne zaštite i zapošljavanja) i to posredstvom mejla Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..
Narednih dana do 7. avgusta, kao i od 24. avgusta do 1. septembra bićemo dostupni i putem broja telefona: 067/801-761, radnim danima u periodu od 09.00 do 14.00 časova.

Želimo vam ugodan avgust.

Kako rasprave o budućnosti Evropske unije, proširenju, demokratskom upravljanju i učešću građana postaju sve značajnije, mladima su potrebna znanja, vještine i samopouzdanje kako bi mogli smisleno da učestvuju u ovim procesima, umjesto da ostanu pasivni posmatrači odluka koje će oblikovati njihovu budućnost.

Ovo je posebno važno u kontekstu geopolitičkih promjena i angažmana Evropske unije (EU) sa susjednim zemljama i zemljama kandidatima, gdje mladi ljudi, kako unutar EU tako i u državama koje su na putu pristupanja, imaju direktan interes za ishode ovih procesa.

U tom kontekstu, ENGAGEUROPE poziva mlade ljude, mlade profesionalce i aktiviste/kinje civilnog društva iz zemalja obuhvaćenih CERV programom da se prijave za njegov onlajn program obuke o vrijednostima i institucijama EU, politici proširenja i digitalnom upravljanju.

Kroz četiri interaktivne onlajn sesije, učesnici/ce će istraživati:

 - Koje vrijednosti pokreću institucije Evropske unije i na koji način njihove odluke utiču na svakodnevni život građana?

 - Koje su aktuelne politike proširenja EU i kako su se one mijenjale tokom godina?

 - Na koji način se uređuje digitalni prostor u Evropi? Koja pravila i institucije postoje, koja prava su u pitanju i kakav je njihov neposredni značaj za živote građana?

Program kombinuje stručna predavanja sa anketama, kvizovima, diskusijama u manjim grupama, praktičnim vježbama i analizom studija slučaja, stvarajući zanimljivo iskustvo učenja koje prevazilazi klasična predavanja.

Program, takođe, pruža prostor mladima i aktivistima/kinjama civilnog društva iz različitih zemalja da razmijene ideje, uporede perspektive iz različitih regiona i povežu ove teme sa stvarnim izazovima i iskustvima u svojim zajednicama.

Kako se prijaviti?

Zainteresovani kandidati/kinje mogu se prijaviti ovdje putem onlajn obrasca najkasnije do 2. avgusta 2026.

Dodatne mogućnosti za buduće učesnike/ce Onlajn obuke

Učesnici/ce koji ispunjavaju kriterijume za učešće u ENGAGEUROPE programu biće pozvani/e da se pridruže ENGAGEUROPE zajednici.

Kao dio ENGAGEUROPE zajednice, učesnici/ce će imati priliku da učestvuju u budućim aktivnostima projekta, uključujući pristup mentorstvu, podršku za vođenje konsultacija sa građanima i izradu politika zasnovanih na stavovima i potrebama građana.

Projekat Mobilizacija građana za budućnost evropske demokratije kroz zagovaranje zasnovano na podacima, angažman i mobilnost (ENGAGEUROPE, broj projekta 101253265) vodi Centar za nauku i inovacije za razvoj (SCiDEV) iz Albanije, u partnerstvu sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Univerzitetom u Skadru „Luigj Gurakuqi“, Youropía Cultural Association iz Španije, Centar za komparativne i međunarodne studije (CCIS) iz Albanije, Inicijativa mladih za ljudska prava iz Hrvatske i Srbije, kao i Omladinski edukativni forum (YEF) i Balkanski centar za konstruktivne politike – SOLUTION iz Sjeverne Makedonije.

Projekat finansira Evropska unija kroz program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV).

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) započinje realizaciju projekta (O)snaži (S)voje (I)deje - (E)i(U)ključi se!, koji je podržan od Ministarstva evropskih poslova, u okviru Javnog konkursa za finansiranje projekata nevladinih organizacija u oblasti evroatlantskih i evropskih integracija za 2026. godinu.

Projekat ima za cilj da doprinese unapređenju procesa evropskih integracija Crne Gore kroz jačanje informisanosti, razumijevanja i aktivnog učešća građana/ki i lokalnih aktera, uz poseban fokus na organizacije civilnog društva i osobe s invaliditetom. Specifično, projekat je usmjeren na unapređenje kapaciteta organizacija civilnog društva za efikasnije informisanje građana/ki i korišćenje IPA i EU fondova.

Tokom realizacije aktivnosti biće sprovedena analiza potreba organizacija civilnog društva za korišćenje IPA fondova na lokalnom nivou, organizovana dvodnevna obuka o pisanju projekata za IPA i EU fondove za predstavnike/ce organizacija osoba s invaliditetom, kao i tromjesečni mentorski program za razvoj konkretnih projektnih prijedloga. Takođe, biće kreirana pristupačna web podstranica na portalu https://www.disabilityinfo.me  sa informacijama o korišćenju EU sredstava u oblasti socijalne politike i zapošljavanja, dok će kroz medijsku i onlajn kampanju građanima/kama biti približene teme evropskih integracija, EU vrijednosti i mogućnosti koje pružaju EU fondovi.

Poseban akcenat biće stavljen na uključivanje organizacija sa lokalnog nivoa, naročito iz manje razvijenih opština na sjeveru Crne Gore, kako bi se doprinijelo ravnomjernijem pristupu informacijama, znanju i mogućnostima za učešće u procesima evropskih integracija.​

Projekat traje godinu dana, počev od 23. jula 2026.

Pristupačnost nije privilegija niti pitanje koje se tiče samo osoba s invaliditetom, već pravo i potreba svakog čovjeka. Pristupačno okruženje omogućava dostojanstveno, bezbjedno i samostalno kretanje i korišćenje usluga, ne samo osobama s invaliditetom, već i roditeljima sa malom djecom,  djeci, trudnicama, starijim građanima/ama, osobama s privremenim povredama, onima smanjene pokretljivosti i svima koji se u određenom trenutku mogu suočiti s preprekama u okruženju. Zbog toga izgradnja pristupačnog društva i sistemsko i kontinuirano uklanjanje arhitektonskih, administrativnih, informacionih i komunikacionih barijera, kada one već postoje, mora biti zajednička obaveza institucija, pružalaca usluga i cijele zajednice. Učesnici/e Radionice na temu uklanjanja arhitektonskih, administrativnih i drugih barijera koju je 15. jula 2026, u Bijelom Polju organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) su posebno ukazali/e da pristupačnost nije pitanje dobre volje, već zakonska obaveza i osnovni preduslov za ostvarivanje ljudskih prava, samostalnosti i dostojanstvenog života građana/ki.

Učesnici/e su naveli/e da su tokom Radionice proširili/e i unaprijedili/e postojeća znanja o pravima osoba s invaliditetom, njihovim zahtjevima za pristupačnošću i svakodnevnim izazovima. Posebno su istakli/e bolje razumijevanje pojmova i zakonodavstva, različitih vrsta prepreka i diskriminacije, kao i načina njihovog prepoznavanja i otklanjanja. Kroz radionicu su se dodatno upoznali/e s međunarodnim standardima pristupačnosti, mehanizmima zaštite prava osoba s invaliditetom i značajem univerzalnog dizajna i razumnog prilagođavanja. Praktični rad, diskusija i razmjena iskustava doprinijeli su većoj sigurnosti u iznošenju stavova, a pojedini/e učesnici/e istakli/e su da su stekli/e i više samopouzdanja.

Kroz grupni rad učesnici/e iz Bijelog Polja, Mojkovca i Berana imali/e su priliku da prepoznaju i navedu prepreke sa kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u svakodnevnom životu u njihovim lokalnim zajednicama. Analizirajući svakodnevne situacije kroz perspektivu osoba s različitim vrstama oštećenja, identifikovali/e su brojne prepreke koje ograničavaju samostalnost i ravnopravno učešće u zajednici. Kao najčešće izdvojene su nepristupačne rampe, liftovi, trotoari, šalteri i stambeni objekti, nedostatak taktilnih površina i zvučnih semafora, neprilagođen javni prevoz i vozila, kao i zloupotreba parking mjesta namijenjenih osobama s invaliditetom. Ukazano je i na nepristupačnost bankomata, internet stranica, literature, obrazaca i drugih informacija, nedovoljnu zastupljenost Brajevog pisma, znakovnog jezika, kao i na nedovoljnu obučenost službenika/ca za komunikaciju s osobama s različitim vrstama oštećenja.

Učesnici/e su ocijenili/e da je upravo razmjena iskustava između osoba s invaliditetom, predstavnika/ca organizacija civilnog društva i građana/ki bez invaliditeta bila jedna od najvećih vrijednosti radionice, jer je omogućila bolje razumijevanje različitih perspektiva i zajedničko traženje rješenja.

Zaključili/e su da se navedene prepreke međusobno prepliću i da njihovo uklanjanje zahtijeva dosljednu primjenu propisa, unapređenje pristupačnosti javnih prostora i usluga, kao i veću odgovornost institucija i drugih pružalaca usluga. Posebno je naglašeno da nijedna mjera unapređenja pristupačnosti ne može biti u potpunosti djelotvorna bez aktivnog učešća osoba s invaliditetom u njenom planiranju, donošenju i praćenju.

U nastavku rada predložili su kratkoročne i dugoročne mjere koje svako iz svoje pozicije: građani/ke kao pojedinci, NVO, lokalne samouprave i institucije na lokalnom nivou mogu preduzeti kako bi se prepreke otklonile i unaprijedila pristupačnost, pa je među predloženim mjerama istaknuta potreba za proaktivnijim korišćenjem dostupnih mehanizama zaštite prava od strane osoba s invaliditetom, uključujući podnošenje pritužbi i pokretanje odgovarajućih sudskih postupaka u slučajevima kršenja prava i diskriminacije.

Radionica je organizovana s ciljem jačanja znanja i svijesti o pristupačnosti kao osnovnom ljudskom pravu, podsticanja aktivnijeg učešća lokalne zajednice u prepoznavanju i uklanjanju prepreka, te osnaživanja saradnje između institucija, organizacija civilnog društva, osoba s invaliditetom i građana/ki u stvaranju pristupačnog okruženja za sve.

Aktivnost je organizovana u okviru projekta (PRISTUP)ačnost = za sve! uz finansijsku podršku Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Prepoznajući značaj podrške, u cilju prevazilaženja barijera i oporavka od različitih oblika nasilja, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva žene i djevojčice s invaliditetom za učešće na Grupi samopodrške koja će se održati u Podgorici, u petak, 10. jul 2026, u prostorijama UMHCG, s početkom u 12.00h.

Kroz Grupu samopodrške predviđeno je da se djevojčice i žene s invaliditetom, žrtve nasilja, edukuju o svim vrstama nasilja, uključujući i zanemarivanje, načine prevencije od različitih oblika zlostavljanja i nasilja, a sve s ciljem razmjene iskustava u svrhu jačanja djevojčica i žena s invalidtetom. Savjetovanje će pružati članice tima UMHCG koje posjeduju stručna znanja u ovoj oblasti.

Na ovaj način doprinijeće se povećanju nivoa sigurnosti i uključenosti žena s invaliditetom žrtava nasilja, kao i  povećanju informisanosti i znanja žena s invaliditetom o mehanizmima zaštite od nasilja u Crnoj Gori.

Zainteresovane kandidatkinje se mogu prijaviti najkasnije do 9. jula 2026, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za grupu samopodrške ili putem telefona: +382 (0)20 265 650, +382 (0)67  801 761 i +382 (0)20 265 650.

Nakon dostavljenih prijava, izabranim učesnicama će biti dostavljene informacije o mjestu održavanja, uz napomenu da će projektni tim po principu anonimnosti štititi njhove identitete i neće dijeliti fotografije ili druge informacije koje bi mogle da razotkriju identitet prijavljenih učesnica.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Zajedno snažnije: Podrška gradi sigurnost! uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve zainteresovane da se prijave za učešće na Radionici na temu uklanjanja arhitektonskih, administrativnih i drugih barijera, koja će biti organizovana u srijedu, 15. jula 2026, u hotelu Franca, u Bijelom Polju. 

Edukacija je namijenjena predstavnicima/cama nevladinih organizacija, građankama i građanima, nezavisno da li imaju iskustvo invaliditeta ili ne,  lokalnim službenicima/ama, predstavnicima/cama medija i zainteresovane javnosti. 

Edukacija se organizuje sa ciljem podizanja nivoa znanja o važećim propisima i standardima pristupačnosti, preprekama sa kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u svakodnevnom životu, važnosti aktivnog uključivanja lokalne zajednice u identifikaciju i rješavanje tih prepreka, značaju primjene principa univerzalnog dizajna i razumnog prilagođavanja u  osiguravanju pristupačnog okruženja, usluga i proizvoda, ulozi lokalnih institucija, civilnog društva i građana u sprovođenju mjera za unapređenje pristupačnosti.  

Radionica će biti interaktivna, sa praktičnim primjerima iz svakodnevnog života, uz fokus na arhitektonske prepreke u javnom prostoru, ali i na često zanemarene administrativne i komunikacione barijere koje značajno utiču na kvalitet života osoba s invaliditetom. Učesnici/e će se upoznati sa najčešćim nedostacima u poštovanju standarda pristupačnosti, te imati priliku da formulišu lokalne prijedloge i inicijative za njihovo prevazilaženje.

Svi/e zainteresovani/e mogu se prijaviti do četvrtka, 9. jula 2026, na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili putem telefona na brojeve: +382(0)67/801-761, +382(0)69/385-981 i +382(0)20/265-650. Broj mjesta je ograničen.

Aktivnost se realizuje u okviru projekta (PRISTUP)ačnost = za sve! uz finansijsku podršku Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Tokom jula, vođeni vrijednostima Disability Pride Month-a, u UMHCG ćemo sprovoditi kampanju posvećenu pristupačnosti, samostalnom životu, podršci porodicama, inkluzivnom obrazovanju, pristupačnom saobraćaju i reformi sistema jedinstvenog vještačenja invaliditeta.

Disability Pride Month je globalna kampanja koja je nastala iz pokreta za građanska prava osoba s invaliditetom u Sjedinjenim Američkim Državama i danas se obilježava u sve većem broju država širom svijeta.

Za UMHCG je ova istorija posebno značajna jer i filozofija samostalnog života, koju promovišemo skoro dvije i po decenije, svoje korijene ima upravo u pokretu za građanska prava osoba s invaliditetom.

Tako se i ključni trenutak tog pokreta dogodio 26. jula 1990, kada je usvojen Akt o Amerikancima s invaliditetom (Americans with Disabilities Act – ADA) jedan od najznačajnijih zakona protiv diskriminacije osoba s invaliditetom.

Istog ljeta u Bostonu održan je prvi Disability Pride Day, koji je kasnije prerastao u obilježavanje tokom cijelog jula. Kao zvaničan Disability Pride Month počinje se široko obilježavati od 2015, povodom 25 godina od usvajanja ADA-e.

U Evropi obilježavanje organizuju nacionalne i lokalne organizacije osoba s invaliditetom, univerziteti, gradovi i institucije, prilagođavajući poruke svom kontekstu.

Disability Pride Month promoviše pristup zasnovan na ljudskim pravima, uz poruke da je:

- invaliditet prirodan dio ljudske različitosti;

- osobe s invaliditetom nijesu problem koji treba "popraviti";

- društvo treba uklanjati prepreke, a ne očekivati da se osobe prilagođavaju nepristupačnom okruženju;

- promovisanje dostojanstva, vidljivosti, ravnopravnosti i samostalnosti osoba s invaliditetom; 

- suprotstavljanje stereotipima, sažaljenju i ableizmu, odnosno diskriminaciji zasnovanoj na invalidnosti. 

Zbog toga se često kaže da Disability Pride nije slavljenje invaliditeta, već slavljenje identiteta, različitosti i jednakih prava.

Disability Pride Month snažno promoviše princip da osobe s invaliditetom treba da budu nosioci promjena, a ne samo korisnici usluga ili predmet javnih politika.

S tim ciljem, tokom jula govorićemo o pravima, pristupačnosti i uklanjanju prepreka koje osobama s invaliditetom onemogućavaju ravnopravno učešće u društvu. Jer Disability Pride nije klasično slavljenje iskustva invaliditeta – već dostojanstva, različitosti i jednakih prava.

Zato:

1. Ističemo da je invaliditet društveni fenomen, dok je ponos usmjeren na identitet osobe, prihvatanje oštećenja kao njegovog sastavnog dijela, životno iskustvo i borbu za ravnopravnost;
2. Odbacujemo stid i nametnutu negativnu percepciju oštećenja i invaliditeta; 
3. Zahtijevamo adekvatne garancije prava i pristup zasnovan na ljudskim pravima, koji omogućava samostalni život, pristupačnost, inkluzivno obrazovanje i puno učešće u zajednici, u skladu s našim izborima, voljom i potencijalima, kako bismo bili vidljivi, zastupljeni i ravnopravno uključeni u društvo.